Prati nas

Vijesti

Milanović negira da je bio u Partiji, no svjedoci tvrde baš suprotno. Zašto je važno znati istinu?

Redakcija Slobodne Dalmacije zatražila je očitovanje od Ureda predsjednika Republike. Na Pantovčaku nisu željeli komentirati ove navode.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Zoran Milanović (screnshot: HRT)

U jutrošnjem članku objavljenom u internetskom izdanju, Slobodna Dalmacija tvrdi kako je halabuka oko koronavirusa zamaglila činjenicu da je predsjednik Zoran Milanović porekao dijelove svoje komunističke prošlosti. Sam naslov teksta postavlja pitanje: “Predsjedniče, zašto si lagao da nisi bio član Partije?”

Slobodna tako podsjeća da je, citiramo, “u samo predvečerje predsjedničkih izbora notorni Bože Vukušić objavio je partijski dosje Zorana Milanovića. Odluku o prijemu u Savez komunista Jugoslavije u vrijeme služenja vojnoga roka u Beogradu 27. 09. 1985”. Milanović je odgovorio da je riječ o jeftinoj krivotvorini.


“U danima koji su uslijedili do dokumenta koji potvrđuje Milanovićev ulazak u Savez komunista došao je portal Faktograf. A potom je novinar Večernjeg lista Tomislav Krasnec pronašao dvoje svjedoka Milanovićeva učlanjenja: Borislava Grozdića, umirovljenog pukovnika JNA koji je potvrdio da je Milanovića te 1985. primio u Partiju, te Zorana Manića, vojnika koji je u isto vrijeme služio vojni rok u Beogradu, i za kojega je upravo Milanović potpisao preporuku za ulazak u SKJ. Obojica su mu izrijekom potvrdila da je u to vrijeme Milanović doista postao članom Saveza komunista”, piše dnevnik.

Redakcija Slobodne Dalmacije zatražila je očitovanje od Ureda predsjednika Republike. Na Pantovčaku nisu željeli komentirati ove navode.

“Što ako se na koncu pokaže da su izjave svjedoka  točne, a one novoga hrvatskog predsjednika neistinite? Tu Milanović upada  u zamku. Jer demokracija puno toga dozvoljava. Ali ne i laganje. To je ono što političar naprosto nikada i ni po koju cijenu ne bi smio raditi”, piše Slobodna.

Što piše u Milanovićevom partijskom dosjeu?

“Unatoč komunističkim idejnim stremljenjima u mojoj porodici, a samim tim i odgoju, do odlaska u JNA nisam ušao u članstvo SK, prvenstveno iz razloga subjektivne prirode, a to su loš rad partijske organizacije u mojoj školi i mjesnoj zajednici, loš sastav članstva i ostali činioci koji su kod mene stvorili prilično loš dojam o radu SK i samim tim djelovali odbojno.

Lično smatram da se takve karakteristike mogu pripisati najvećem broju OOSK u Zagrebu. Inače, moja uvjerenja su izrazito komunistički orijentirana, zahvaljujući prvenstveno odgoju i utjecaju oca i druženju s tom vrstom literature, pa stoga bez lažne skromnosti mogu reći da, iako sam tek nedavno primljen u članstvo, sam s ovom problematikom odlično upoznat i da mi je idejno-politička svijest na visokom nivou.”

Je li moguće da u Državnom arhivu imaju krivotvorinu?

“Svi javni arhivi preuzimaju građu od ustanova za koje su nadležni. S potpisom onog tko je građu predao mi smatramo da je riječ o autentičnoj građi. Nismo nadležni za utvrđivanje autentičnosti baš svakog dokumenta”, kazala je arhivistica Silvija Babić za Faktograf pa napominje da svake godine Državni arhiv zaprimi oko kilometar građe – otprilike 10 tisuća registratora u kojima je prosječno 500 papira.

Na Faktografovo pitanje tko je ustupio građu među kojom se našao i navodni Milanovićev dosje, arhivistica Babić rekla je da je riječ o SDP-u i to s potpisom nekadašnjeg predsjednika te stranke Ivice Račana. No, napominje, više informacija moći ćemo dobiti kada se dosjei dostave na uvid u urede Državnog arhiva na Marulićevom trgu u Zagrebu iz mjesta na kojemu se trenutno skladište.

“Nećemo vještačiti dokument osim ako to ne zatraži neko službeno tijelo poput Državnog odvjetništva ili suda”, odgovara arhivistica Babić na pitanje jesu li navodi izabranog predsjednika Milanovića dovoljni da Državni arhiv samostalno pokuša utvrditi je li riječ o autentičnom dokumentu.

Zanimljivo, tijekom razgovora napomenula je da se u Državnom arhivu zaista nalaze neki falsifikati i da to nije odlika našeg doba.

“I u novom i u starom dobu bilo je falsifikata”, rekla je arhivistica Babić nadodajući da se među građom Državnog arhiva nalaze i neki falsifikati iz srednjeg vijeka. No u takvim je slučajevima očigledno riječ o utvrđenoj činjenici da se radi o falsifikatu, dok sa slučajem Zorana Milanovića to i dalje ostaje upitno.

.

Vijesti

Papirnate uputnice bi danas trebale prestati postojati, prelazi se na elektroničko naručivanje

Konačno uvođenje e-uputnica značiti i manje gužvi po šalterima i čekaonicama ordinacija, no samo ako se svugdje implementira sustav CEZIH-a.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako dobiti uputnicu?

Papirnate uputnice s današnjim danom odlaze u povijest, a zamijenit će ih one elektronske. Takva je barem ideja, no provedba tog plana ipak je nešto drugo.

Naime, kako javlja Večernji list, ministar Vili Beroš još je 18. rujna svim obiteljskim liječnicima poslao sljedeći dopis: “Dana 1. 10. 2020. ukida se ispis uputnice na papirnatom obrascu za novoizdane uputnice te se prelazi na rad s e-uputnicama.”


Izabrani liječnici će od sada morati izvršiti ili direktno e-naručivanje ili zatražiti od ciljane ustanove dodjelu termina pacijentima te da će zahtjeve za dodjelu termina pacijentima kojima je izdana e-uputnica, a nema mogućnosti e-naručivanja, slati elektroničkom poštom.

Problem je u tome što sve bolnice u Hrvatskoj nisu umrežene u CEZIH, centralni zdravstveni informacijski sustav Hrvatske. Obiteljski liječnici se bune jer smatraju da je traženje termina za pacijente od bolnica dodatni administrativni posao izabranim liječnicima, nauštrb direktnog kontakta s pacijentima. Godinama traže uvođenje administratora u ordinacije kao i više termina za naručivanje pacijenata od bolnica.

“Elektroničko naručivanje dapače, ali komunikacija e-mailom ne dolazi u obzir jer to nije sigurna komunikacija i ne štiti podatke pacijenata. Ordinacije primarne zdravstvene zaštite informatizirane su već 12 godina te je neshvatljivo zašto se 12 godina nekim ustanovama tolerira što nisu ispunile tu obvezu”, kaže dr. Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHom) i dodaje kako će konačno uvođenje e-uputnica značiti i manje gužvi po šalterima i čekaonicama ordinacija, no samo ako se svugdje implementira sustav CEZIH-a.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP