Prati nas

Vijesti

Trebamo ih

Naglo je skočio broj zaposlenih penzionera. Tko su oni?

Ponovni radni angažman umirovljenika donosi i mogućnost da im se odredi veća mirovina. Umirovljenik koji se zaposli na četiri sata dnevno može tražiti novi izračun mirovine nakon dvije godine takvog rada.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: bruce mars/Unsplash

U proteklih godinu dana otkad je Vlada proširila radne mogućnosti umirovljenicima, mnogi su iskoristili tu priliku. U studenome prošle godine, prema podacima HZMO-a, bilo ih je 11.737. Krajem 2016. godine, primjerice, radilo je samo oko 2600 umirovljenika, godinu dana potom njih oko 3.500, a na kraju 2018. godine 4.600. Tko su umirovljenici voljni duže ostajati na tržištu rada, istražio je Jutarnji list.

Najviše je muških stručnjaka i znanstvenika

Većina njih su muškarci: 7.246 ili 62 posto ukupno zaposlenih. Gledano po zanimanjima, kako pokazuju statistički podaci HZMO-a za prvih 11 mjeseci, pruženu mogućnost najviše su iskoristili stručnjaci i znanstvenici, njih 2.282. To znači da gotovo svaki peti zaposleni umirovljenik je stručnjak ili znanstvenik.


Više interesa za rad imaju oni s bolje plaćenim pozicijama

Slijede inženjeri i tehničari (1.730), zatim čelnici, članovi i dužnosnici zakonodavnih i državnih tijela te direktori (1.729), a na četvrtom mjestu su uslužna i trgovačka zanimanja (1.383). Iz toga proizlazi da su za rad u mirovini najviše zainteresirani oni koji rade na bolje plaćenim pozicijama.

Ipak, kada se gledaju djelatnosti kojima se bave, na prvom mjestu je trgovina u kojoj je zaposleno oko 2.200 umirovljenika, na drugom mjestu je prerađivačka industrija s 1.500 umirovljenika, a više od tisuću ih je u građevinarstvu. Poslovima prijevoza i skladištenja bavi se njih oko 800, toliko ih radi i u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, dok ih je u prosvjeti oko 400. Rad umirovljenika od četiri sata dnevno prvi je legalizirao bivši ministar rada Mirando Mrsić, ali samo za one koji su otišli u starosnu mirovinu, podsjeća Jutarnji.

Posebne pogodnosti za vojnike, policajce i deminere

Početkom prošle godine mogućnost zapošljavanja umirovljenika, uz zadržavanje mirovine, proširena je i na one koji su otišli u prijevremenu mirovinu. Tako je na kraju prošle godine bilo zaposleno 3.073 korisnika prijevremene mirovine, a 8.815 njih je u starosnoj mirovini.

Dodatna je pogodnost rezervirana za djelatne vojne osobe, policajce i radnike zaposlene na razminiranju koji mogu birati hoće li raditi do četiri sata dnevno uz zadržavanje pune mirovine, ili će se zaposliti na puno radno vrijeme uz 50 posto mirovine.

Dodatne godine staža i veća mirovina

Ponovni radni angažman umirovljenika donosi i mogućnost da im se odredi veća mirovina. Umirovljenik koji se zaposli na četiri sata dnevno može tražiti novi izračun mirovine nakon dvije godine takvog rada.

.

Vijesti

Markotić: ‘200.000 smrti je prihvatljivo? Zamislite nekoga koga volite među njima. Čovjek nije broj!’

Ako ste zdrav i mlad, preživjet ćete na blaži ili teži način. Ali ako imate određene bolesti onda se morate čuvati”, kazala je.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Članica Nacionalnog stožera civilne zaštite i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „dr. Fran Mihaljević“, Alemka Markotić, komentirala je brojne teorije zavjere koje se pletu oko epidemije koronavirusa. Između ostalog, u programu Hrvatske televizije, odgovorila je i na pitanje umiru li kronično bolesne osobe sa koronavirusom ili od njega.

Nekoliko javnih osoba izvan epidemiološke i infektološke struke kritiziralo je mjere obrane od koronavirusa. Tako, kazano je u emisiji, ljudi poput biologa Srećka Sladoljeva i internistice Lidije Gajski dovode u pitanje poteze Stožera navodeći da se radi o neopasnoj epidemiji i blagoj bolesti koju većina preboli.


“Epidemiju ozbiljno shvaćamo i vidimo u kojoj su situaciju države koje inicijalno nisu ozbiljno shvatile tu situaciju. Vodimo se načelom da o stručnim stvarima razgovaramo sa stručnjacima iz zemlje i inozemstva”, odgovorila je Markotić.

Na primjedbe da će u konačnici od koronavirusa stradati jednak broj ljudi kao i od gripe, infektologinja Markotić odgovora: “Ne znam što bih rekla, osim što bih pustila snimke iz Italije i New Yorka gdje su po hodnicima bolnica brojne crne vreće. Vidjela sam baš takvu sliku iz New Yorka jučer. Mislim da to nije nitko zaslužio. Puno puta sam rekla da čovjek nije broj. Svaki ljudski život je vrijedan. Banalizira se i priča o tome da netko zato što je star nije bitan i da je 200.000 smrti nešto što je u redu. Voljela bih da ti koji to govore stave sebe ili nekoga koga vole u tih 200.000. Teorije zavjere uvijek postoje i služe za privlačenje pozornosti i manipulacije ljudima. Mi se bavimo ozbiljnim stvarima na ozbiljan način.”

Odgovarajući na pitanje kako se može znati da je neka osoba umrla od koronavirusa, a ne od neke druge teške bolesti, Markotić je izjavila da je zapravo riječ o kombinaciji, jer “da je osoba bila zdrava, možda ne bi umrla od ove nove bolesti”.

“To su nagađanja. Znamo da kronične bolesti za ovu i većinu drugih infektivnih bolesti predstavljaju visoki rizik. Ako ste zdrav i mlad, preživjet ćete na blaži ili teži način. Ali ako imate određene bolesti onda se morate čuvati”, kazala je.

Spomenula je i epidemiju španjolske gripe 1918. godine te konstatirala da ljudi nisu ni tada umirali samo zbog virusa, već zbog njegove interakcije s drugim čimbenicima kao su četiri godine rata, gladi i iscrpljenosti ljudi. “Španjolska gripa je ubila desetak puta više ljudi nego cijeli Drugi svjetski rat”, zaključila je Markotić.

Diljem svijeta u ovom trenutku od epidemije koronavirusa umrlo je više od 66.000 ljudi. U Hrvatskoj je smrtnih ishoda 15, dok je oporavljenih 125. Od izbijanja epidemije registrirane su 1.182 infekcije.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP