Prati nas

Vijesti

Trebamo ih

Naglo je skočio broj zaposlenih penzionera. Tko su oni?

Ponovni radni angažman umirovljenika donosi i mogućnost da im se odredi veća mirovina. Umirovljenik koji se zaposli na četiri sata dnevno može tražiti novi izračun mirovine nakon dvije godine takvog rada.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: bruce mars/Unsplash

U proteklih godinu dana otkad je Vlada proširila radne mogućnosti umirovljenicima, mnogi su iskoristili tu priliku. U studenome prošle godine, prema podacima HZMO-a, bilo ih je 11.737. Krajem 2016. godine, primjerice, radilo je samo oko 2600 umirovljenika, godinu dana potom njih oko 3.500, a na kraju 2018. godine 4.600. Tko su umirovljenici voljni duže ostajati na tržištu rada, istražio je Jutarnji list.

Najviše je muških stručnjaka i znanstvenika

Većina njih su muškarci: 7.246 ili 62 posto ukupno zaposlenih. Gledano po zanimanjima, kako pokazuju statistički podaci HZMO-a za prvih 11 mjeseci, pruženu mogućnost najviše su iskoristili stručnjaci i znanstvenici, njih 2.282. To znači da gotovo svaki peti zaposleni umirovljenik je stručnjak ili znanstvenik.


Više interesa za rad imaju oni s bolje plaćenim pozicijama

Slijede inženjeri i tehničari (1.730), zatim čelnici, članovi i dužnosnici zakonodavnih i državnih tijela te direktori (1.729), a na četvrtom mjestu su uslužna i trgovačka zanimanja (1.383). Iz toga proizlazi da su za rad u mirovini najviše zainteresirani oni koji rade na bolje plaćenim pozicijama.

Ipak, kada se gledaju djelatnosti kojima se bave, na prvom mjestu je trgovina u kojoj je zaposleno oko 2.200 umirovljenika, na drugom mjestu je prerađivačka industrija s 1.500 umirovljenika, a više od tisuću ih je u građevinarstvu. Poslovima prijevoza i skladištenja bavi se njih oko 800, toliko ih radi i u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, dok ih je u prosvjeti oko 400. Rad umirovljenika od četiri sata dnevno prvi je legalizirao bivši ministar rada Mirando Mrsić, ali samo za one koji su otišli u starosnu mirovinu, podsjeća Jutarnji.

Posebne pogodnosti za vojnike, policajce i deminere

Početkom prošle godine mogućnost zapošljavanja umirovljenika, uz zadržavanje mirovine, proširena je i na one koji su otišli u prijevremenu mirovinu. Tako je na kraju prošle godine bilo zaposleno 3.073 korisnika prijevremene mirovine, a 8.815 njih je u starosnoj mirovini.

Dodatna je pogodnost rezervirana za djelatne vojne osobe, policajce i radnike zaposlene na razminiranju koji mogu birati hoće li raditi do četiri sata dnevno uz zadržavanje pune mirovine, ili će se zaposliti na puno radno vrijeme uz 50 posto mirovine.

Dodatne godine staža i veća mirovina

Ponovni radni angažman umirovljenika donosi i mogućnost da im se odredi veća mirovina. Umirovljenik koji se zaposli na četiri sata dnevno može tražiti novi izračun mirovine nakon dvije godine takvog rada.

.

Vijesti

Plenković je izborima potvrdio smjer, građani su zadovoljni jer je neutraliziran Škoro

Paradoksalno, nakon objave polovičnih rezultata izlaznih anketa i objava potopa SDP-a, čak je i velik dio lijevih birača počeo navijati za HDZ.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Hrvatski građani uglavnom su zadovoljni rezultatima izbora. Kažu da je najgore izbjegnuto te da će u Sabor ući moderne i liberalne politike koje iduće četiri godine mogu izrasti u krupne igrače. U regiji ništa novo, analiza Deutsche Welle.

Samo dan nakon parlamentarnih izbora HDZ, koji je osvojio 66 mandata, čini se da ima saborsku većinu. Kako je izviješteno iz Banskih dvora, obavljen je prvi krug pregovora s osam manjinskih zastupnika te po jednim zastupnikom HNS-a i Reformista. Tako bi se Andrej Plenković uskoro trebao zaputiti na Pantovčak po mandatarsku funkciju koju mu formalno treba potvrditi predsjednik Zoran Milanović.


U regionalnoj i europskoj perspektivi to znači nastavak aktualne hrvatske politike, kaže za Deutsche Welle nezavisni politički analitičar Davor Gjenero. “Iduće četiri godine Hrvatska će snažno podupirati Bosnu i Hercegovinu, gdje god to može, primjerice u uspostavi dijaloga s Europskom unijom. Dramatičnih iskoraka neće biti. Crna Gora i Makedonija u europskom smislu ostaju prioriteti, uz Albaniju i podršku Kosovu. A prema Srbiji će se nastaviti politika gromoglasnog ignoriranja, kako je to definirao jedan diplomat”, kaže analitičar.

Izbjegnuto oštro skretanje udesno

Paradoksalno, nakon objave polovičnih rezultata izlaznih anketa i objava potopa SDP-a, čak je i velik dio lijevih birača počeo navijati za HDZ. Pokazalo se da mnogi građani ne žele situaciju u kojoj bi Plenkoviću za sastavljanje parlamentarne većine bio nužan Domovinski pokret Miroslava Škore, zasnovan na nacionalističkim i suverenističkim idejama. Naime, Hrvatska se još nije u potpunosti oporavila od kratke vladavine Karamarko-Orešković koja je objavila rat civilnom društvu i za koju se još uvijek govori da je “pustila duh ustaštva iz boce”.

Analitičar Gjenero Škori, koji sada nema koalicijski potencijal, predviđa propast. “Barem pet mandata s njegove kulise Domovinskog pokreta nisu njegovi i ne vjerujem da će se Zekanović, Sačić ili Penava povezati u njegov klub. Taj pokret bio je oruđe lojalno Putinovom režimu. Gazprom je kroz njega pokušao promovirati svoje ekonomske interese u Hrvatskoj i destabilizirati proeuropsku vladu”, navodi Gjenero. On smatra da je Pokret pokušao natjerati HDZ da se okrene od Plenkovića. “Sada im dolazi na naplatu ruska investicija i nezadovoljstva angažiranih ljudi koji su se nadali kontroli energetskog sektora. Od Škorinog pokreta u kratkom roku neće ostati kamen na kamenu.”

S druge strane, Most se, navodi Gjenero, pretvorio iz sindikata načelnika općina dalmatinskog zaleđa u klerikalnu stranku koja ima svoju političku nišu, mrežu Željke Markić i njenih organizacija, svoje birače i prostor u civilnom društvu. Zato će, misli, ovaj nekad nekoherentan pokret opstati kao desna marginalna platforma.

Neočekivani Plenkovićev trijumf

“Plenkovićev uspjeh je logičan. Pokazalo se da je tijekom mandata uspio povući svoje stranačke kolege iz prostora desnice u desni centar, a na ovim se izborima dokazalo da mu je isto uspjelo s biračkim tijelom”, kaže Gjenero.

On podsjeća da su i oni koji su za vrijeme prošlog mandata podržavali snažnu centrističku politiku, preferencijskim glasovima lansirani visoko. “Biračko tijelo je podržalo refokusiranje HDZ-ove strategije. Osim toga, izbori se dobivaju u centru, a ne na lijevoj ili desnoj margini. Time što je ignorirao napade s desne margine i fokusirao se na centar, Plenković je već osigurao pobjedu.”

Ipak, mnoge je iznenadio dramatičan pad SDP-a koji je s koalicijom Restart osigurao samo 41 mandat. Birači su, kaže naš sugovornik, kaznili negativnu kampanju u završnoj fazi, ali i permanentne unutarstranačke raskole. “Dio birača je otišao u apstinenciju i rezignaciju, dok je drugi dio odabrao dvije nove platforme ‘Možemo!’ i Pametno.” Davor Bernardić je već podnio ostavku na mjesto šefa SDP-a.

Što može Možemo?

Razočarani SDP-ovci zadovoljni su pozicioniranjem lijevo-zelene platforme “Možemo!” kojoj pripada sedam saborskih fotelja. To su mahom aktivisti i zagovaratelji lijevih politika iz civilnog društva koji znaju voditi kampanje i moderno komunicirati s biračima. Osvajanje zagrebačke vlasti njihov je cilj koji su jasno ponovili i u izbornoj noći.

“Imaju sjajno umrežavanje s medijima. Do sada nisu bili u prilici kreirati javne politike. Dio njih svoju perspektivu vidi u Zagrebu, ali će se neki sasvim jednostavno akomodirati na parlament, pogotovo oni koji se sustavno bave zaštitom ljudskih prava”, analizira Gjenero, ali ipak upozorava: “Ne čini se da je njihov put u Gradu Zagrebu baš tako siguran. Bez uporišta u gradskom prstenu, teško je osvojiti grad.”

Milanovićev manevar

Uz sve valja ponoviti da je na izbore izašlo samo 47 posto birača, što je ispod psihološke granice od 50 posto. Iako su mnogi građani odlučili ostati kod kuće, kako se ne bi izložili koronavirusu, njihovu je odluku svojim ponašanjem osnažio i predsjednik Zoran Milanović.

Iz mnogima nerazumljivih razloga on je prije početka kampanje objavio da možda neće glasati, jer to nije njegova obveza, već pravo. Tako javnost po prvi puta nije u jutarnjim vijestima mogla vidjeti predsjednika Republike kako na biralištu motivira građane na participiranje u najvažnijem demokratskom procesu.

Stoga ne treba isključiti scenarij po kojem će oporba, pa čak i predsjednik države, iduće četiri godine spočitavati budućoj Plenkovićevoj garnituri da nema legitimitet natpolovične volje birača.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP