Prati nas

Vijesti

Trebamo ih

Naglo je skočio broj zaposlenih penzionera. Tko su oni?

Ponovni radni angažman umirovljenika donosi i mogućnost da im se odredi veća mirovina. Umirovljenik koji se zaposli na četiri sata dnevno može tražiti novi izračun mirovine nakon dvije godine takvog rada.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: bruce mars/Unsplash

U proteklih godinu dana otkad je Vlada proširila radne mogućnosti umirovljenicima, mnogi su iskoristili tu priliku. U studenome prošle godine, prema podacima HZMO-a, bilo ih je 11.737. Krajem 2016. godine, primjerice, radilo je samo oko 2600 umirovljenika, godinu dana potom njih oko 3.500, a na kraju 2018. godine 4.600. Tko su umirovljenici voljni duže ostajati na tržištu rada, istražio je Jutarnji list.

Najviše je muških stručnjaka i znanstvenika

Većina njih su muškarci: 7.246 ili 62 posto ukupno zaposlenih. Gledano po zanimanjima, kako pokazuju statistički podaci HZMO-a za prvih 11 mjeseci, pruženu mogućnost najviše su iskoristili stručnjaci i znanstvenici, njih 2.282. To znači da gotovo svaki peti zaposleni umirovljenik je stručnjak ili znanstvenik.


Više interesa za rad imaju oni s bolje plaćenim pozicijama

Slijede inženjeri i tehničari (1.730), zatim čelnici, članovi i dužnosnici zakonodavnih i državnih tijela te direktori (1.729), a na četvrtom mjestu su uslužna i trgovačka zanimanja (1.383). Iz toga proizlazi da su za rad u mirovini najviše zainteresirani oni koji rade na bolje plaćenim pozicijama.

Ipak, kada se gledaju djelatnosti kojima se bave, na prvom mjestu je trgovina u kojoj je zaposleno oko 2.200 umirovljenika, na drugom mjestu je prerađivačka industrija s 1.500 umirovljenika, a više od tisuću ih je u građevinarstvu. Poslovima prijevoza i skladištenja bavi se njih oko 800, toliko ih radi i u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, dok ih je u prosvjeti oko 400. Rad umirovljenika od četiri sata dnevno prvi je legalizirao bivši ministar rada Mirando Mrsić, ali samo za one koji su otišli u starosnu mirovinu, podsjeća Jutarnji.

Posebne pogodnosti za vojnike, policajce i deminere

Početkom prošle godine mogućnost zapošljavanja umirovljenika, uz zadržavanje mirovine, proširena je i na one koji su otišli u prijevremenu mirovinu. Tako je na kraju prošle godine bilo zaposleno 3.073 korisnika prijevremene mirovine, a 8.815 njih je u starosnoj mirovini.

Dodatna je pogodnost rezervirana za djelatne vojne osobe, policajce i radnike zaposlene na razminiranju koji mogu birati hoće li raditi do četiri sata dnevno uz zadržavanje pune mirovine, ili će se zaposliti na puno radno vrijeme uz 50 posto mirovine.

Dodatne godine staža i veća mirovina

Ponovni radni angažman umirovljenika donosi i mogućnost da im se odredi veća mirovina. Umirovljenik koji se zaposli na četiri sata dnevno može tražiti novi izračun mirovine nakon dvije godine takvog rada.

.

Vijesti

Infektolog Ivić o Vidović Krišto: ‘Ne razumije, čini štetu, falsificira’

Njezina sloboda da ne nosi masku ne može ugrožavati nečiju slobodu da ostane zdrav.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Saborska zastupnica Karolina Vidović-Krišto izbačena je danas iz sabornice jer nije htjela nositi masku. Političarka koja je u Sabor ušla na listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore, već od prvog dana zasjedanja aktualnog saziva postala je miljenica protivnika protupandemijskih mjera.

Njeno inzistiranje na nenošenju maske komentirao je za Slobodnu Dalmaciju šef splitske infektologije Ivo Ivić. “Zastupnica se bavi stvarima koje jednostavno ne razumije. Ne znam kakve su to sve teorije urota ili što, ali gospođa čini veliku štetu jer je na poziciji saborske zastupnice koja bi trebala prosvjećivati, a ne falsificirati. Ona može željeti da nema bolesti COVID-19, ali epidemija je tu bez obzira na njezine naivne želje”


“Bolest je tu, neće nestati, ali noseći masku, držeći distancu, izbjegavanjem većih okupljanja, može se dobro upravljati krivuljom zaraženih. Vidjeli ste ovo ljeto, kad smo se malo više opustili, što se događa. I sad zamislite da poslušamo zastupnicu, skinemo svi maske, družimo se i pravimo se da SARS-CoV-2 ne postoji, pa nastao bi kaos. Ovako uz malu žrtvu možemo upravljati brojem oboljelih, dobro ih zbrinuti, te ostatak sustava može normalno raditi. Sve to ne bi se moglo kad bi se epidemija rasplamsala”, kaže Ivić pa nastavlja:

“Njezina sloboda da ne nosi masku ne može ugrožavati nečiju slobodu da ostane zdrav. Primjerice, što ako gospođa Krišto prenese virus nekoj drugoj osobi i ta osoba njezinu slobodu, dakle nenošenje maske, plati svojim životom? Maske su odlična zaštita, ali samo ako ih nosimo svi. Tada je transfer kapljica iz zaražene osobe prema drugoj zdravoj osobi smanjen na najmanju moguću mjeru – zaključuje Ivić, navodeći da je u ovih pola godine vidio brojne stare i mlade koji su umrli. Doduše, napominje, neki od njih su bili kronični bolesnici, ali da nisu pokupili virus danas bi bili – živi.”

“Ako i ne umrete od bolesti COVID-19, treba li vam da ležite na infektologiji i borite se zrak, imate tešku upalu pluća i budete ‘izvan stroja’ nekoliko mjeseci? Mislim da znate odgovor na to pitanje”, kaže za Slobodnu Ivić.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP