Prati nas

Vijesti

Neradna nedjelja

Zašto plačemo nad sudbinama blagajnica, a za bauštelce i šofere nas nije briga?

Podaci s terena pokazuju da u prosjeku blagajnice ne rade značajan broj prekovremenih sati te da nedjeljom više rade muškarci.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

screenshot: Youtube

Prema najavi premijera Andreja Plenkovića (HDZ) ove bi godine vladajući trebali donijeti novi zakon koji će regulirati rad nedjeljom. Pod pritiskom Crkve i Sindikata trgovine, najavljuje zakonsko rješenje prema kojem će, citiramo, radnicima osigurati da imaju prigodu provesti nedjelju u miru s obitelji i svojim najbližima, ali i da se ostavi mogućnost nekoliko radnih nedjelja tijekom godine, kao i da se poslodavcima pruži prilika da i oni utječu na to koja će nedjelja biti radna, a koja neradna.

Uvriježeno, nariče se nad sudbinom blagajnica koje umjesto kuhanja obiteljskog ručka i odlaska na nedjeljnu misu, skeniraju robu u trgovačkim centrima u koje nemoralni potrošači dolaze ostaviti svoj novac baš u sveto nedjeljno jutro. Umjesto da i oni krenu put najbliže bogomolje u kojoj mogu ostaviti nešto tog novca.


Neki, čini se, u turističkoj tržišno orijentiranoj zemlji priželjkuju trgovine zatvorene vikendom no pri tome se neće odreći televizijskog i radijskog programa, novinskog sadržaja, ne brinu o ljudima koji rade na odašiljačima i vezama, cestarima i građevinarima, šoferima. U potpunosti podrazumijevaju da nedjeljom mogu otići u restorane i kafiće u kojima ih trebaju dočekati nasmiješeni konobari i kuhari. O radnicima kina i kazališta, svoj toj industriji kulture i zabave, da i ne govorimo. Dakako, trebaju raditi i sve hitne službe, jer su liječnice, sve te medicinske sestre, vatrogasci pa i policajci – trebali znati u što se upuštaju kada su se odlučili za svoje karijere. No čini se da samo blagajnice imaju obitelj i djecu s kojima trebaju provesti nedjelju, dok ostali žive sami, valjda pod nekim mostom.

Jesu li blagajnice zaista ugrožena vrsta i rade li više od ostatka građana? Odgovor na ovo pitanje daje Anketa o radnoj snazi koju Državni zavod za statistiku provodi kontinuirano u kućanstvima od 2007. godine. Dakle, podaci su to temeljeni na razgovoru s radnicima, a ne na izvješćima poslodavaca.

Prema podacima DSZ-a, nedjeljom radi od 6,4 do 7,1 posto zaposlenih, ovisno o kvartalima kroz godinu. Pokazalo se i da, suprotno uvriježenom mišljenju, nedjeljom više rade muškarci, njih od 7,1 do čak 8,3 posto, ovisno o kvartalu. Žene s druge strane nedjeljom rade u od 6,8 do 7,8 posto slučajeva. U “najjačem” prvom kvartalu 2018. godine nedjeljom je ukupno radilo 257.000 radnika.

Osim toga, statistike pokazuju da se zadnjeg kvartala 2018. godine u trgovini radilo 41 sat tjedno (po kvartalima: 42,2; 42,1; 39,9; 41), dakle prekovremenih sati gotovo da i nema. Istovremeno se u nekim muškim granama uslužnih djelatnosti radi više; u prijevozu je to 43 sata tjedno, a u građevinarstvu 41,6 sati.  S druge strane, javna uprava radi tek 39,5 sati tjedno.

.

Vijesti

I nadbiskup Đuro Hranić (59) pozitivan je na koronavirus

Na istom slavlju bio je i nadbiskup Srakić. U Vukovarsko-srijemskoj županiji jučer su zabilježena 23 nova slučaja zaraze, za koje se vjeruje da su povezani sa spomenutim slavljem.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

I đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić je među zaraženima koronavirusom, no nije hospitaliziran, piše u nedjelju Večernji list, pozivajući se na neslužbene izvore.

Navodno je 59-godišnji nadbiskup bio na krizmi u Vukovarsko-srijemskoj županiji proteklog vikenda, na kojoj su već potvrđeni pozitivni slučajevi, navodi dnevnik.


Na istom slavlju bio je i nadbiskup Srakić. U Vukovarsko-srijemskoj županiji jučer su zabilježena 23 nova slučaja zaraze, za koje se vjeruje da su povezani sa spomenutim slavljem.

Podsjetimo, nadbiskup u miru Marin Srakić koncem lipnja također je bio pozitivan te hospitaliziran u jeku zaraze koja je izbila u samostanu u Đakovu, gdje je tada bilo zaraženo više od 150 časnih sestara, donosi Večernji list.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP