Prati nas

Vijesti

Neradna nedjelja

Zašto plačemo nad sudbinama blagajnica, a za bauštelce i šofere nas nije briga?

Podaci s terena pokazuju da u prosjeku blagajnice ne rade značajan broj prekovremenih sati te da nedjeljom više rade muškarci.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

screenshot: Youtube

Prema najavi premijera Andreja Plenkovića (HDZ) ove bi godine vladajući trebali donijeti novi zakon koji će regulirati rad nedjeljom. Pod pritiskom Crkve i Sindikata trgovine, najavljuje zakonsko rješenje prema kojem će, citiramo, radnicima osigurati da imaju prigodu provesti nedjelju u miru s obitelji i svojim najbližima, ali i da se ostavi mogućnost nekoliko radnih nedjelja tijekom godine, kao i da se poslodavcima pruži prilika da i oni utječu na to koja će nedjelja biti radna, a koja neradna.

Uvriježeno, nariče se nad sudbinom blagajnica koje umjesto kuhanja obiteljskog ručka i odlaska na nedjeljnu misu, skeniraju robu u trgovačkim centrima u koje nemoralni potrošači dolaze ostaviti svoj novac baš u sveto nedjeljno jutro. Umjesto da i oni krenu put najbliže bogomolje u kojoj mogu ostaviti nešto tog novca.


Neki, čini se, u turističkoj tržišno orijentiranoj zemlji priželjkuju trgovine zatvorene vikendom no pri tome se neće odreći televizijskog i radijskog programa, novinskog sadržaja, ne brinu o ljudima koji rade na odašiljačima i vezama, cestarima i građevinarima, šoferima. U potpunosti podrazumijevaju da nedjeljom mogu otići u restorane i kafiće u kojima ih trebaju dočekati nasmiješeni konobari i kuhari. O radnicima kina i kazališta, svoj toj industriji kulture i zabave, da i ne govorimo. Dakako, trebaju raditi i sve hitne službe, jer su liječnice, sve te medicinske sestre, vatrogasci pa i policajci – trebali znati u što se upuštaju kada su se odlučili za svoje karijere. No čini se da samo blagajnice imaju obitelj i djecu s kojima trebaju provesti nedjelju, dok ostali žive sami, valjda pod nekim mostom.

Jesu li blagajnice zaista ugrožena vrsta i rade li više od ostatka građana? Odgovor na ovo pitanje daje Anketa o radnoj snazi koju Državni zavod za statistiku provodi kontinuirano u kućanstvima od 2007. godine. Dakle, podaci su to temeljeni na razgovoru s radnicima, a ne na izvješćima poslodavaca.

Prema podacima DSZ-a, nedjeljom radi od 6,4 do 7,1 posto zaposlenih, ovisno o kvartalima kroz godinu. Pokazalo se i da, suprotno uvriježenom mišljenju, nedjeljom više rade muškarci, njih od 7,1 do čak 8,3 posto, ovisno o kvartalu. Žene s druge strane nedjeljom rade u od 6,8 do 7,8 posto slučajeva. U “najjačem” prvom kvartalu 2018. godine nedjeljom je ukupno radilo 257.000 radnika.

Osim toga, statistike pokazuju da se zadnjeg kvartala 2018. godine u trgovini radilo 41 sat tjedno (po kvartalima: 42,2; 42,1; 39,9; 41), dakle prekovremenih sati gotovo da i nema. Istovremeno se u nekim muškim granama uslužnih djelatnosti radi više; u prijevozu je to 43 sata tjedno, a u građevinarstvu 41,6 sati.  S druge strane, javna uprava radi tek 39,5 sati tjedno.

.

Vijesti

Beroš: ‘Nova žrtva koronavirusa je je muškarac srednje životne dobi bez ranijih bolesti’

Naši rezultati su dobri. Linija je linearna, ali nema mjesta za opuštanje. Ako želimo da sve ovo traje kraće, moramo se pridržavati mjera koje izriče Stožer, zaključio je Beroš.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Ministar zdravlja Vili Beroš na tiskovnoj konferenciji Nacionalnog stožera civilne zaštite objavio je da je u protekla 24 sata u Hrvatskoj registrirano 40 novih infekcija koronavirusom. Broj zaraženih popeo se na 1.222. Do sada je obavljeno 11.464 testiranja.

“Nažalost, imamo jednog preminulog bolesnika u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu. Riječ je o muškarcu srednje životne dobi koji ranije nije bio bolestan. 36 bolesnika je na respiratorima, a hospitaliziranih 372. Oporavilo se 130 osoba”, kazao je Beroš.


Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić rekla je, govoreći o osobi koja je preminula, da i mlađe osobe i one srednje dobi, čak i zdrave, mogu u određenim situacijama razviti težak klinički oblik te završiti na respiratoru, pa čak i sa smrtnim ishodom.

“To treba imati na pameti. Dakle, svi oni mlađe i srednje životne dobi moraju čuvati sebe, na prvom mjestu odgovornim ponašanjem, a onda i sve oko sebe. Dakle, nije nitko izuzet. Ono što je u statistici češće, nije sto posto”, rekla je Markotić.

“U ovoj epidemiji ne spašavamo sami sebe, već spašavamo druge. Tu je bit ove solidarnosti. Naši rezultati su dobri. Linija je linearna, ali nema mjesta za opuštanje. Ako želimo da sve ovo traje kraće, moramo se pridržavati mjera koje izriče Stožer”, zaključio je Beroš.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP