Prati nas

Vijesti

Neradna nedjelja

Zašto plačemo nad sudbinama blagajnica, a za bauštelce i šofere nas nije briga?

Podaci s terena pokazuju da u prosjeku blagajnice ne rade značajan broj prekovremenih sati te da nedjeljom više rade muškarci.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

screenshot: Youtube

Prema najavi premijera Andreja Plenkovića (HDZ) ove bi godine vladajući trebali donijeti novi zakon koji će regulirati rad nedjeljom. Pod pritiskom Crkve i Sindikata trgovine, najavljuje zakonsko rješenje prema kojem će, citiramo, radnicima osigurati da imaju prigodu provesti nedjelju u miru s obitelji i svojim najbližima, ali i da se ostavi mogućnost nekoliko radnih nedjelja tijekom godine, kao i da se poslodavcima pruži prilika da i oni utječu na to koja će nedjelja biti radna, a koja neradna.

Uvriježeno, nariče se nad sudbinom blagajnica koje umjesto kuhanja obiteljskog ručka i odlaska na nedjeljnu misu, skeniraju robu u trgovačkim centrima u koje nemoralni potrošači dolaze ostaviti svoj novac baš u sveto nedjeljno jutro. Umjesto da i oni krenu put najbliže bogomolje u kojoj mogu ostaviti nešto tog novca.


Neki, čini se, u turističkoj tržišno orijentiranoj zemlji priželjkuju trgovine zatvorene vikendom no pri tome se neće odreći televizijskog i radijskog programa, novinskog sadržaja, ne brinu o ljudima koji rade na odašiljačima i vezama, cestarima i građevinarima, šoferima. U potpunosti podrazumijevaju da nedjeljom mogu otići u restorane i kafiće u kojima ih trebaju dočekati nasmiješeni konobari i kuhari. O radnicima kina i kazališta, svoj toj industriji kulture i zabave, da i ne govorimo. Dakako, trebaju raditi i sve hitne službe, jer su liječnice, sve te medicinske sestre, vatrogasci pa i policajci – trebali znati u što se upuštaju kada su se odlučili za svoje karijere. No čini se da samo blagajnice imaju obitelj i djecu s kojima trebaju provesti nedjelju, dok ostali žive sami, valjda pod nekim mostom.

Jesu li blagajnice zaista ugrožena vrsta i rade li više od ostatka građana? Odgovor na ovo pitanje daje Anketa o radnoj snazi koju Državni zavod za statistiku provodi kontinuirano u kućanstvima od 2007. godine. Dakle, podaci su to temeljeni na razgovoru s radnicima, a ne na izvješćima poslodavaca.

Prema podacima DSZ-a, nedjeljom radi od 6,4 do 7,1 posto zaposlenih, ovisno o kvartalima kroz godinu. Pokazalo se i da, suprotno uvriježenom mišljenju, nedjeljom više rade muškarci, njih od 7,1 do čak 8,3 posto, ovisno o kvartalu. Žene s druge strane nedjeljom rade u od 6,8 do 7,8 posto slučajeva. U “najjačem” prvom kvartalu 2018. godine nedjeljom je ukupno radilo 257.000 radnika.

Osim toga, statistike pokazuju da se zadnjeg kvartala 2018. godine u trgovini radilo 41 sat tjedno (po kvartalima: 42,2; 42,1; 39,9; 41), dakle prekovremenih sati gotovo da i nema. Istovremeno se u nekim muškim granama uslužnih djelatnosti radi više; u prijevozu je to 43 sata tjedno, a u građevinarstvu 41,6 sati.  S druge strane, javna uprava radi tek 39,5 sati tjedno.

.

Vijesti

Tko sve ne mora nositi maske? HZJZ je objavio poduži popis

Ponekad se nakon dužeg nošenja maski mogu javiti promjene na koži lica, posebno kod ljetnih vrućina. U takvim slučajevima neophodna je dosljedna higijena lica i pravilno nošenje maske.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je da pojedine osobe uslijed zdravstvenog stanja i značajki razvojne dobi ne mogu nositi masku ili mogu nositi masku samo uz određena ograničenja.

Najčešće se radi o situacijama kod kojih nošenje maske može dovesti do otežanog disanja, opasnosti od gušenja ili do toga da se maska nosi nepravilno što može povećati izglede za zarazu. Kod navedenih stanja neophodno je omogućiti osobi da ne nosi masku.


Riječ je o sljedećim stanjima i okolnostima:

  • djeca u dobi do 2 godine
  • djeca predškolske dobi nakon navršene druge godine ako dijete, usprkos nastojanju roditelja/staratelja da nosi masku, pruža otpor nošenju maske ili se ne može suzdržati od dodirivanja maske i lica (pojedinoj djeci maska smeta te osjećaju neotklonjivu potrebu da namještaju masku i dodiruju lice, čime se povećavaju izgledi za unos virusa kroz usta, nos ili oči)
  • djeca u dobi nakon navršene druge godine pa do nižih razreda osnovne škole mogu nositi masku samo u aktivnostima koje su vremenski ograničene (aktivnosti koje traju najviše sat ili dva) i kada su pod neprestanim nadzorom roditelja/staratelja (primjerice kod vožnje u javnom prijevozu, u zdravstvenoj ustanovi ili kod odlaska u trgovinu iako se roditeljima preporučuje da djecu vode u trgovine samo ako je to krajnje nužno)
  • osobe s određenim oblicima invaliditeta kao što su: određena oštećenja mentalnog zdravlja uključujući teškoće iz autističnog spektra ako osobe pružaju otpor ili ne podnose masku na licu, osobe s intelektualnim teškoćama, osobe s većim tjelesnim/motoričkim oštećenjima zbog možebitnih teškoća disanja ili nemogućnosti da skinu masku bez pomoći druge osobe
  • osobe koje trebaju prenijeti informaciju osobi s oštećenim sluhom, uključujući prevoditelje za gluhoslijepe osobe i druge osobe u pratnji, u situaciji kada poruku osobi s oštećenim sluhom ne mogu napisati ili prenijeti znakovnim jezikom, već isključivo čitanjem s lica i usana
  • osobe s oštećenim sluhom u situacijama u kojima maska onemogućuje učinkovitu komunikaciju i primjereno razumijevanje prenesene poruke
  • osobe s teškoćama disanja uslijed kroničnih bolesti (ove situacije ne treba zamijeniti s respiratornom infekcijom uz povišenu temperaturu ili druge znakove koji mogu biti karakteristični za bolest COVID-19 kada je nošenje maske obavezno)
  • osobe promijenjene svijesti ili kod gubitka svijesti
  • sve osobe koje iz drugih razloga ne mogu skinuti masku bez pomoći druge osobe

Iritacija kože lica

Ponekad se nakon dužeg nošenja maski mogu javiti promjene na koži lica, posebno kod ljetnih vrućina. U takvim slučajevima neophodna je dosljedna higijena lica i pravilno nošenje maske:

  • operite lice nježno sapunom i vodom, i to dva puta dnevno
  • zamijenite masku ako je vlažna ili oštećena
  • nosite masku preko nosa i usta – ne samo preko usta

U slučaju jače izraženih promjena na koži lica, javite se liječniku
obiteljske medicine ili pedijatru.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP