Prati nas

Zdravlje

Pazite što jedete

Stalno ste umorni? Ovih osam prehrambenih navika mogu vas iscrpiti

Ako ste staslno umorni i nikako se ne možete naspavati, možda je kriva vaša prehrana. Naime, prevelik ili premali unos određenih namirnica može iscrpiti tijelo pa provjerite ne čini li vas umornima ono što jedete.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Brooke Lark/Unsplash

Ako se stalno osjećate umorno, možda je problem u vašim navikama konzumiranja jela i pića. U nastavku donosimo savjete s portala Sixty an Me o prilagodbama u prehrani kojima možete smanjiti osjećaj umora.

Pijete previše kave

Kava i čaj su generalno dobri za zdravlje. Smanjuju rizik za dobivanje nekih vrsta karcinoma, bogati su antioksidansima, i naravno, razbuđuju. Ipak, prevelik unos kofeina tijekom duljeg vremenskog perioda rezultirati će pojačanim osjećajem umora.


Zašto se to događa? Kofein blokira receptore u mozgu za adenozin, molekulu koja izaziva osjećaj umora. Tijekom vremena vaše tijelo reagira tako što proizvodi više receptora za adenozin, što u konačnici dovodi do jačeg i dugotrajnijeg umora. Ograničite potrošnju kave na jednu do dvije šalice dnevno, isključivo kroz jutro, i ne pretjerujte sa šećerom.

Nedostaje vam željeza

Ako ne unosite dovoljno željeza postoji povišen rizik za anemiju. Rani znakovi deficita željeza uključuju stalni umor, otežano disanje, vrtoglavicu, neobjašnjivo debljanje i osjećaj tjeskobe.

Smanjite rizike konzumirajnjem namirnica bogatima željezom, poput junetine, kamenica, leće ili blitve. Ako ne jedete meso, kombinirajte izvore željeza s namirnicama bogatima vitaminom C radi poboljšanja apsorpcije.

Jedete rafinirane ugljikohidrate

Rafinirani ugljikohidrati uključuju tjesteninu, bijelu rižu i bijeli kruh. Iako su dobivene od cjelovitog zrnja, rafinirane žitarice procesuiranjem su izgubile sve bjelančevine, vlakna i nutrijente, ostavljajući samo jednostavne šećere koji tijelu daju brz nalet energije, nakon čega ubrzo slijedi pad energije, umor i želja za novom porcijom rafiniranih ugljikohidrata.

Umjesto rafiniranih, trebate unositi cjelovito zrnje koje će opskrbiti vaše tijelo bjelančevinama, vlaknima, željezom i vitaminom B od kojih ćete dobiti dugotrajnu energiju. Sjajan izbor žitarica uključuje kvinoju, ječam, smeđu rižu i punozrnati kruh.

Uživate u slasticama

Slično kao i rafinirani ugljikohidrati, slastice naglo podižu razinu šećera u krvi, ali uglavnom ne sadrže nutrijente koji bi održali tu enegiju. Rezultat je nagli pad energije i raspoloženja. Umjesto slatkiša probajte pojesti voćku.

Prirodni šećeri ne uzrokuju naglu promjenu koncentracije šećera u krvi, osim toga sadrže vlakna i antioksidanse koji doprinose osjećaju sitosti i dugotrajne energije. Na ovaj način se smanjuje i rizik za dijabetes tipa 2 koji također rezultira kroničnim umorom.

Ne unosite dostatnu količinu magnezija

Deficit magnezija dosta je raširena pojava. Magnezij je zadužen za razgrađivanje glukoze u tijelu radi dobivanja energije. Studije su pokazale da pojedinci s deficitom magnezija troše više energije i trebaju više kisika za obavljanje istih zadataka od osoba s normalnim razinama magnezija. Odlični izvori ovog važnog minerala su banane, bademi, špinat, blitva i sjemenke bundeve.

Dehidrirani ste

Svakako vodite računa o tome da pijete dovoljno vode, pogotovo ako vježbate. Svaka tjelesna funkcija ovisi o hidrataciji, uključujući i metabolizam. Kad ne pijete dovoljno vode, osjećate se umorno i letargično.

Nizak melatonin

Hrana koju jedemo utječe na sposobnost tijela za proizvodnju melatonina, jednog od glavnih hormona zaduženih za uspavljivanje. Niska zaliha melatonina rezultira poteškoćama sa spavanjem, skraćivanjem dubokog sna i povišenim rizikom od nesanice.

Prirodna proizvodnja melatonina opada u srednjoj životnoj dobi, a loš san dovodi do umora. Potrebno je na vrijeme u prehranu uvrstiti namirnice koje potiču proizvodnju melatonina, poput soka od višnje, mliječnih proizvoda i bjelančevina. Možete pomiješati sok od višnje s proteinima sirutke kako bi zaspali brže i spavali dulje.

Treba vam više bjelančevina

Bjelančevine su najzasitnije od svih makronutrijenata i najdulje se probavljaju, što znači da pružaju tijelu stabilan dotok energije i pomažu nam da se dulje osjećamo siti. Zbog prirodnog procesa sarkopenije koji počinje oko tridesete godine i pojačava se iza četrdesete, naši mišići ulaze u prirodni proces degeneracije.

Zbog toga možemo osjećati slabost i umor kao rezultat tog procesa. Neka stoga bjelančevine budu baza svih vaših obroka.

.

Zdravlje

Koronastatistike: Kolike su šanse za preživljavanje na respiratoru?

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Imamo 5 ljudi između 35 – 45 godina na respiratoru, teško su bolesni. Ne smijemo se igrati. U ratu smo svi sjedili zatvoreni mjesecima. Zar ne možemo sada u komforu svog doma, sa svim onim što imamo, izdržati jedno vrijeme?” izjavila je ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Frab Mihaljević” Alemka Markotić.

“Bolesnici na respiratorima su ovisni o aparatima, njihov život, nažalost, ovisi o koncu, ovisi o njihovom imunološkom sustavu, o kondiciji, o različitim bolestima, puno je veći rizik da ti bolesnici završe loše, naročito oni koji imaju neke kronične bolesti ili su pretili imaju šećer, visoki tlak”, objasnila je Markotić sinoć na HRT-u.


Većina pacijenata koji završe na respiratorima, javlja istovremeno NPR, neće preživjeti. A mnogi koji će živjeti, ne mogu se skinuti s aparata za disanje. Pokazuje to nekoliko manjih istraživanja provednih u Sjedinjenim Državama, Kini i Europi.

“Jako brine podatak da puno pacijenata koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju ne izađe iz bolnice”, kazala je za NPR Tiffany Osborn, specijalistica za intenzivnu njegu sa Sveučilišta Washington. To potvrđuje i Negin Hajizadeh, specijalist pulmološke intenzivne njege: “Imali smo nekoliko pacijenta u Northwell bolnicama koje smo skinuli s respiratora, ali većinu ne možemo skinuti.”

Najveće istraživanje o mortalititu pacijenata zaraženih koronavirusom spojenih na respiratore dolazi iz ustanove “Intensive Care National Audit & Research Centre” u Londonu. Ono pokazuje da je od 98 pacijenta na respiratoru samo 33 otpušteno živo. Brojke koje dolaze iz kineskog Wuhana još su gore; samo su tri od 22 osobe na respiratoru preživjele. Analiza iz Washingtona pokazuje da je od 18 pacijenata koji su stavljeni na respirator, njih devet preživjelo, no samo ih šestero može samostalno disati.

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje. “Ne znamo od kakve će pomoći biti respiratori”, kaže Osborn. “Oni mogu pomoći da kratkotrajno pacijenta održimo na životu, nismo sigurno da je to moguće na dugo vrijeme.”

Podsjetimo, i Alemka Markotić je ispravila svoja očekivanja o trajanju mehaničke ventilacije pacijenata koji boluju od COVID-19. Ranije je tvrdila da će ona trajati od 7 do 10 dana, no stečeno iskustvo pokazuje drugačije. “Dosadašnja iskustva pokazuju da se može očekivati da će teži slučajevi provesti dva do tri tjedna na respiratoru”, kaže ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”. Hrvatska je s jučerašnjim danom imala 35 pacijenata spojenih na respiratore.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP