Prati nas

Zdravlje

Pazite što jedete

Stalno ste umorni? Ovih osam prehrambenih navika mogu vas iscrpiti

Ako ste staslno umorni i nikako se ne možete naspavati, možda je kriva vaša prehrana. Naime, prevelik ili premali unos određenih namirnica može iscrpiti tijelo pa provjerite ne čini li vas umornima ono što jedete.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Brooke Lark/Unsplash

Ako se stalno osjećate umorno, možda je problem u vašim navikama konzumiranja jela i pića. U nastavku donosimo savjete s portala Sixty an Me o prilagodbama u prehrani kojima možete smanjiti osjećaj umora.

Pijete previše kave

Kava i čaj su generalno dobri za zdravlje. Smanjuju rizik za dobivanje nekih vrsta karcinoma, bogati su antioksidansima, i naravno, razbuđuju. Ipak, prevelik unos kofeina tijekom duljeg vremenskog perioda rezultirati će pojačanim osjećajem umora.


Zašto se to događa? Kofein blokira receptore u mozgu za adenozin, molekulu koja izaziva osjećaj umora. Tijekom vremena vaše tijelo reagira tako što proizvodi više receptora za adenozin, što u konačnici dovodi do jačeg i dugotrajnijeg umora. Ograničite potrošnju kave na jednu do dvije šalice dnevno, isključivo kroz jutro, i ne pretjerujte sa šećerom.

Nedostaje vam željeza

Ako ne unosite dovoljno željeza postoji povišen rizik za anemiju. Rani znakovi deficita željeza uključuju stalni umor, otežano disanje, vrtoglavicu, neobjašnjivo debljanje i osjećaj tjeskobe.

Smanjite rizike konzumirajnjem namirnica bogatima željezom, poput junetine, kamenica, leće ili blitve. Ako ne jedete meso, kombinirajte izvore željeza s namirnicama bogatima vitaminom C radi poboljšanja apsorpcije.

Jedete rafinirane ugljikohidrate

Rafinirani ugljikohidrati uključuju tjesteninu, bijelu rižu i bijeli kruh. Iako su dobivene od cjelovitog zrnja, rafinirane žitarice procesuiranjem su izgubile sve bjelančevine, vlakna i nutrijente, ostavljajući samo jednostavne šećere koji tijelu daju brz nalet energije, nakon čega ubrzo slijedi pad energije, umor i želja za novom porcijom rafiniranih ugljikohidrata.

Umjesto rafiniranih, trebate unositi cjelovito zrnje koje će opskrbiti vaše tijelo bjelančevinama, vlaknima, željezom i vitaminom B od kojih ćete dobiti dugotrajnu energiju. Sjajan izbor žitarica uključuje kvinoju, ječam, smeđu rižu i punozrnati kruh.

Uživate u slasticama

Slično kao i rafinirani ugljikohidrati, slastice naglo podižu razinu šećera u krvi, ali uglavnom ne sadrže nutrijente koji bi održali tu enegiju. Rezultat je nagli pad energije i raspoloženja. Umjesto slatkiša probajte pojesti voćku.

Prirodni šećeri ne uzrokuju naglu promjenu koncentracije šećera u krvi, osim toga sadrže vlakna i antioksidanse koji doprinose osjećaju sitosti i dugotrajne energije. Na ovaj način se smanjuje i rizik za dijabetes tipa 2 koji također rezultira kroničnim umorom.

Ne unosite dostatnu količinu magnezija

Deficit magnezija dosta je raširena pojava. Magnezij je zadužen za razgrađivanje glukoze u tijelu radi dobivanja energije. Studije su pokazale da pojedinci s deficitom magnezija troše više energije i trebaju više kisika za obavljanje istih zadataka od osoba s normalnim razinama magnezija. Odlični izvori ovog važnog minerala su banane, bademi, špinat, blitva i sjemenke bundeve.

Dehidrirani ste

Svakako vodite računa o tome da pijete dovoljno vode, pogotovo ako vježbate. Svaka tjelesna funkcija ovisi o hidrataciji, uključujući i metabolizam. Kad ne pijete dovoljno vode, osjećate se umorno i letargično.

Nizak melatonin

Hrana koju jedemo utječe na sposobnost tijela za proizvodnju melatonina, jednog od glavnih hormona zaduženih za uspavljivanje. Niska zaliha melatonina rezultira poteškoćama sa spavanjem, skraćivanjem dubokog sna i povišenim rizikom od nesanice.

Prirodna proizvodnja melatonina opada u srednjoj životnoj dobi, a loš san dovodi do umora. Potrebno je na vrijeme u prehranu uvrstiti namirnice koje potiču proizvodnju melatonina, poput soka od višnje, mliječnih proizvoda i bjelančevina. Možete pomiješati sok od višnje s proteinima sirutke kako bi zaspali brže i spavali dulje.

Treba vam više bjelančevina

Bjelančevine su najzasitnije od svih makronutrijenata i najdulje se probavljaju, što znači da pružaju tijelu stabilan dotok energije i pomažu nam da se dulje osjećamo siti. Zbog prirodnog procesa sarkopenije koji počinje oko tridesete godine i pojačava se iza četrdesete, naši mišići ulaze u prirodni proces degeneracije.

Zbog toga možemo osjećati slabost i umor kao rezultat tog procesa. Neka stoga bjelančevine budu baza svih vaših obroka.

.

Zdravlje

Što treba imati u kućnoj ljekarni, a koje lijekove treba odmah baciti?

U kućnim ljekarnama nađe se svačega, no s lijekovima valja biti oprezan i prije uzimanja se konzultirati s liječnikom.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Andoli, aspirini, analgetici, razni vitamini kojima je odavno istekao rok trajanja, onda antibiotici koje nismo popili do kraja, a “šteta da se bace jer nikad ne znaš”…

Ukratko, u kućnim apotekama nađe se svega i svačega. Zbog koronavirusa su ladice s lijekovima dopunjene i dodatnim preparatima koji bi nam trebali pomoći da prebolimo nesretni virus ako ga na koncu ne uspijemo izbjeći.


No od kolike su doista koristi sve te stvari koje čuvamo u kućnim ljekarnama? Je li što od toga štetno i što bi zapravo obavezno trebali imati u svojim domovima sad kad nam osim sezonske gripe i viroze prijeti i taj nesretni COVID-19? Pitali smo to liječnika opće prakse Milana Mazalina.

“Kao prvo, ljudi kod kuće uopće ne bi trebali imati previše raznih lijekova jer kućna apoteka ne bi trebala izgledati kao prava, a upravo to, nažalost, mnogi nastoje napraviti. Za to nema razloga, jer većinu lijekova ionako treba uzimati tek nakon dogovora s liječnikom ili barem farmaceutom” kaže doktor Mazalin.

Temperaturu ne treba odmah snižavati

Ono što bi ipak bilo preporučljivo imati za prvu ruku je nešto za snižavanje temperature, no i tu valja biti oprezan.

“U zadnje vrijeme za snižavanje temperasture najviše preporučujemo lijekove na bazi paracetamola, a ponekad se mogu uzimati i neki antireumatici. Doduše, nekim ljudima taj paracetamol ne uspije baš skinuti temperaturu jer je manje potentan, ali je bolji za ljude kojima bi, recimo, ibuprofen mogao izazvati neke gastro tegobe. No ni paracetamol nije bezazlen jer može oštetiti jetru”, kaže doktor Mazalin i naglašava da čak ni lijekove za snižavanje temperature ne bi trebalo uzimati po vlastitom nahođenju.

“Čak ni te lijekove za temperaturu ne treba uzimati bez konzultacije, niti temperaturu uopće treba skidati čim se pojavi i ako iznosi oko 37-38 Celzijevih stupnjeva. Temperaturu nižu od 38 ne treba skidati jer ona i služi za zaštitu od infekcija i kao pokazatelj u kojem smjeru čitav infekt ide. Na primjer, ako rano krenemo skidati temperaturu, onda temperatura nije odradila što je trebala, osjećamo se dobro, a zapravo još nismo zdravi”, kaže doktor Mazalin.

Od kapi za nos bolja je fiziološka otopina

Od drugih lijekova dobro je imati nekakve kapi za nos, iako niti s njima ne treba pretjerivati.

“Bolje su razne otopine morske vode i varijacije na temu tih fizioloških otopina za nos koje rade toaletu nosa, olakšavaju izbacivanje svih tih nakupljenih stvari u nosu pa tako i virusa. To se pokazalo dosta korisnim i u slučaju koronavirusa gdje je naročito važna vlažna sluznica koja je tako otpornija. Klasične kapi za nos mogu se koristiti u slučaju jakog začepljenja nosa, no tek neko kraće vrijeme i uz oprez jer mogu izazvati oštećenje nosne sluznice”, kaže doktor Mazalin.

Kod ljudi koji imaju proljev nisu loši ni probiotici, a za suhi kašalj dobro je imati nešto protiv kašlja, sirup ili pastile i to je zapravo sve što bi ljudi trebali imati u kućnim apotekama, kaže doktor.

Antibiotike se ne smije uzimati na svoju ruku

“Važno je naglasiti da treba izbjegavati imati u kući antibiotike jer za to doista nema nikakvog razloga. U zadnje je vrijeme nastala nekakva pošast oko azitromicina i deksametazona… Čim se u medijima pojavi neki lijek koji potencijalno pomaže kod COVID-19, odmah krene veliki interes. No kao prvo, problem je u tome što čovjek ne smije na svoju ruku uzimati takve lijekove, a drugo, bilo je dosta slučajeva u kojima se naknadno ustanovilo da ti lijekovi ne samo da nisu korisni nego su i štetni. Moj savjet je da se nikako ne nasjeda tim poluinformacijama kojima smo u zadnje vrijeme zatrpani i koje onda slijedimo u želji da se nekako zaštitimo”, kaže doktor Mazalin.

Vitamin D uzimati oprezno

U posljednje je vrijeme bilo dosta govora i o vitaminu D koji pomaže optimalnoj funkciji imuniteta, no i tu doktor Mazalin savjetuje oprez. “S D vitaminom treba biti oprezan. Iako ima dosta ljudi koji imaju deficit tog vitamina, to je ujedno i vitamin koji se može nagomilavati u organizmu pa možemo doći u stanje hipervitaminoze što također nije dobro. Tako da ga treba uzimati sa zrnom soli, što bi se reklo, odnosno ne napamet.”

Slična je stvar, kaže doktor, i s vitaminom C koji je jedno vrijeme bio jako popularan. “Istraživanjima se nije dokazalo da je pojačano uzimanje C vitamina korisno kod respiratornih infekata. Ako ćemo ga uzimati, bolje je držati se nekakvih prirodnih izvora, a vitamine u obliku tableta treba uzimati samo onda kada se dokaže njihov nedostatak u organizmu. Osim toga, i oni mogu biti loši za želudac”, kaže doktor Mazalin.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP