Prati nas

Vijesti

Zrno po zrno...

Treći stup je sve popularniji način štednje, a dobar je i za poslodavce koji žele nagraditi radnike

Prema Hanfinim podacima neto imovina osam dobrovoljnih mirovinskih fondova potkraj prosinca 2019. bila je veća od 5,12 milijardi kuna, a u otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima štedi 320.447 građana. Prinosi fondova na godišnjoj razini kreću se od 5,37 do 13,76 posto.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako imati novca?
foto: TheDigitalWay/Pixabay

Broj građana koji ulažu u otvorene dobrovoljne mirovinske fondove, tzv. treći mirovinski stup, od 2017. porastao je za otprilike dvadeset tisuća, a neto imovina fondova na rekordnih 5,12 milijardi kuna, javlja Lider.

Tko god ima više od deset godina do mirovine, do sada je, vjerojatno, već naučio da, ako se za sebe ne pobrine sam, teško da će od države dočekati adekvatnu naknadu za svoj minuli rad. Posljednjih nekoliko godina kontinuirano raste potražnja za ulaganjem u otvorene dobrovoljne mirovinske fondove (ODMF), tzv. treći stup, koji je postao trenutačno najatraktivniji oblik štednje građana s obzirom na to da takvu štednju država potiče sa 750 kuna na godinu (to je maksimalan iznos ako korisnik uplati 5.000 kuna u jednoj godini). Taj državni poticaj ima efekt kao 15 posto prinosa, a zaradu donosi i prinos koji fond ostvari na tržištu.


Tako je od 2017. broj ulagača (građana) na godinu rastao za otprilike njih 20 tisuća, a neto imovina fondova porasla je s 3,9 milijardi kuna na rekordnih 5,12 milijardi lani. Osim toga, sve se veći broj poslodavaca odlučuje nagraditi zaposlenike putem dobrovoljne mirovinske štednje jer im je takva vrsta troška neoporeziva.

Prema pisanju Lidera, jedan od dodatnih poticaja za povećana ulaganja bilo je i lanjsko ukidanje ulazne naknade. Međutim, iako je ukidanje naknade djelomično potaknulo tržište, s druge strane bankama je izbilo prihode kojima su financirale trošak distribucije dobrovoljne štednje. Kako kažu u Erste društvu za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, sada ne mogu jednako plaćati agente i konkurirati distribuciji sličnih proizvoda prilikom prodaje putem nebankovnih kanala prodaje (npr. putem zastupnika u osiguranju). U svakom slučaju, dobrovoljna mirovinska štednja i dalje je na tržištu najkonkurentniji oblik namjenske štednje.

.

Vijesti

Infektolog Ivić o Vidović Krišto: ‘Ne razumije, čini štetu, falsificira’

Njezina sloboda da ne nosi masku ne može ugrožavati nečiju slobodu da ostane zdrav.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Saborska zastupnica Karolina Vidović-Krišto izbačena je danas iz sabornice jer nije htjela nositi masku. Političarka koja je u Sabor ušla na listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore, već od prvog dana zasjedanja aktualnog saziva postala je miljenica protivnika protupandemijskih mjera.

Njeno inzistiranje na nenošenju maske komentirao je za Slobodnu Dalmaciju šef splitske infektologije Ivo Ivić. “Zastupnica se bavi stvarima koje jednostavno ne razumije. Ne znam kakve su to sve teorije urota ili što, ali gospođa čini veliku štetu jer je na poziciji saborske zastupnice koja bi trebala prosvjećivati, a ne falsificirati. Ona može željeti da nema bolesti COVID-19, ali epidemija je tu bez obzira na njezine naivne želje”


“Bolest je tu, neće nestati, ali noseći masku, držeći distancu, izbjegavanjem većih okupljanja, može se dobro upravljati krivuljom zaraženih. Vidjeli ste ovo ljeto, kad smo se malo više opustili, što se događa. I sad zamislite da poslušamo zastupnicu, skinemo svi maske, družimo se i pravimo se da SARS-CoV-2 ne postoji, pa nastao bi kaos. Ovako uz malu žrtvu možemo upravljati brojem oboljelih, dobro ih zbrinuti, te ostatak sustava može normalno raditi. Sve to ne bi se moglo kad bi se epidemija rasplamsala”, kaže Ivić pa nastavlja:

“Njezina sloboda da ne nosi masku ne može ugrožavati nečiju slobodu da ostane zdrav. Primjerice, što ako gospođa Krišto prenese virus nekoj drugoj osobi i ta osoba njezinu slobodu, dakle nenošenje maske, plati svojim životom? Maske su odlična zaštita, ali samo ako ih nosimo svi. Tada je transfer kapljica iz zaražene osobe prema drugoj zdravoj osobi smanjen na najmanju moguću mjeru – zaključuje Ivić, navodeći da je u ovih pola godine vidio brojne stare i mlade koji su umrli. Doduše, napominje, neki od njih su bili kronični bolesnici, ali da nisu pokupili virus danas bi bili – živi.”

“Ako i ne umrete od bolesti COVID-19, treba li vam da ležite na infektologiji i borite se zrak, imate tešku upalu pluća i budete ‘izvan stroja’ nekoliko mjeseci? Mislim da znate odgovor na to pitanje”, kaže za Slobodnu Ivić.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP