Prati nas

Zdravlje

Pitanja i odgovori

Ako osoba preboli koronavirus COVID-19, može li se opet zaraziti? Koliko traje imunitet?

Kao što gripa može mutirati, tako može i COVID-19, što može dovesti do ponovne zaraze. Osim toga, nije poznato koliko bi takav imunitet mogao trajati.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Mogu li koronu dobiti dva puta?
foto: Pete Linforth/Pixabay/Tai's Captures/Unsplash

“Imuni odgovor na COVID-19 još nije shvaćen. Pacijenti s MERS-CoV infekcijom vjerojatno se neće ponovno inficirati ubrzo nakon oporavka, no još nije poznato hoće li se primijetiti slična imunološka zaštita kod pacijenata s COVID-19”, piše Vlada RH na službenim stranicama za informiranje o koronavirusu. Isti odgovor na naslovno pitanje daje i američki Centar za sprječavanje i kontrolu bolesti.  

Prema dr. Liju QinGyuanu, kineskom stručnjaku za sprječavanje i liječenje upala pluća, oni koji prebole COVID-19, razviju antitijela, ali nije jasno koliko zaštita traje. “Kako bilo, kod pojedinaca antitijela ne traju dugo”, kazao je za USAToday. “Mnogi pacijenti koji su izliječeni imaju vjerojatnost ponovne zaraze.”


“Nitko to ne zna zasigurno, ali većina djece će razviti makar kratkotrajni imunitet na koronavirus”, kaže dr. Peter Jung za Huffington Post. Ovaj profesor pedijatrije s Sveučilišta u Teksasu upozorava: “Ali kao što gripa može mutirati, tako može i COVID-19, što može dovesti do ponovne zaraze.”

Uspoređujući COVID-19 s drugim koronavirusima, virolog dr. Vineet D. Menachery sa Sveučilšta u Teksasu navodi da su ljudi koji su preboljeli SARS postali imuni na istu bolest u trajanju od osam do deset godina. Oni koji su preboljeli MERS, razvili su puno kraću zaštitu pa dr. Menachery za NYT navodi da oni koji su preboljeli novi koronavirus (COVID-19) mogu biti imuni godinu do dvije. “Dalje od toga ne možemo predvidjeti”, zaključuje.

.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP