Prati nas

Vijesti

Hrvatskoj je od ‘nije to ništa’ do panične grabeži po dućanima trebalo samo par dana

Već u četvrtak ujutro hrvatski građani iz trgovina su počeli iznositi vreće s brašnom. Počelo je gomilanje mesa, konzervi i toaletnog papira, usprkos smirujućim tonovima iz Banskih dvora.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Od danas pa najmanje iduća dva tjedna hrvatski učenici sjede u virtualnim učionicama. Ispražnjeni su i fakulteti i vrtići. To je, najavljuju vladajući, tek uvod u oštar režim borbe protiv koronavirusa, analizira Deutsche Welle.

Počelo je, baš kao i u drugim europskim zemljama – podcjenjivanjem. Novi se virus uspoređivao s običnom gripom. Čak su i ozbiljni znanstvenici banalizirali podatke o mortalitetu koji su stizali iz Kine. Oni kojima za donošenje stava nisu potrebne vjerodostojne činjenice pozivali su se na zavjeru farmaceutske industrije i posve bizarnu priču o 5G mobilnoj mreži koja aktivira viruse koje smo navodno udahnuli iz aerosola, a koji ciljano ispuštaju zrakoplovi. Koronavirus u Hrvatskoj bio je tjednima više povod za izrugivanje nego razlog za oprez i zabrinutost. Sve dok iz Italije nisu počele pristizati zabrinjavajuće vijesti o eksploziji epidemije, tisućama zaraženih i stotinama umrlih.


Strah od gladi

Da se svijest počela mijenjati postalo je vidljivo kada je Italija postala jedna velika karantena. Već u četvrtak ujutro hrvatski građani iz trgovina su počeli iznositi vreće s brašnom. Počelo je gomilanje mesa, konzervi i toaletnog papira, usprkos smirujućim tonovima iz Banskih dvora. Naime, samo na državnim rezervama 4 milijuna stanovnika može živjeti 30 dana, a doda li se tomu trenutno stanje skladišta trgovačkih lanaca, procjenjuje se da bi se znatne nestašice mogle osjetiti tek za tri do četiri mjeseca. Dan kasnije i mediji koji su tvrdili da razloga za gomilanje rezervi nema, objavili su vodiče za “koronašoping”. Bio je to znak za pustošenje opskrbnih centara i prodaju kakvu, tvrde trgovci, do sada nisu vidjeli. “Najveća je potražnja za osnovnim namirnicama za pripremu jela, konzerviranom i zamrznutom hranom te sredstvima za čišćenje i higijenu”, potvrdio je DW-u Ivan Širanović iz Korporativnih komunikacija Konzuma.

foto: MV

Problematična disciplina

Istovremeno je objavljeno da je u jedan zagrebački vrtić ušlo inficirano dijete pa je za više od stotinu djece iz iste ustanove izrečena mjera izolacije. “Nije to ništa strašno. Sin ne smije napustiti stan 14 dana, a mi smo s njim. Ali smijemo izlaziti iz stana do trgovine, prošetati psa ili obaviti poslove. Ionako me je poslodavac rasporedio na rad ‘od doma’. Ne bojim se, imamo osjećaj da Vlada uvijek ide korak ili dva naprijed. Vjerujem im. Samo se moramo držati reda”, kazala je Deutsche Welleu novinarka čije je dijete završilo u kućnoj izolaciji. No pokazalo se da je baš red problem za nediscipliniranu naciju. Naime, obavljena je kontrola nad 174 potencijalne kliconoše, od kojih njih čak 40 nije poštovalo mjere samoizolacije. Policija će, najavio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, nastaviti kontrole, dok će se neodgovorni građani suočiti s visokim novčanim kaznama.

Važno je obraniti zdravstveni sustav

Jučerašnji dan je, uz očekivani porast inficiranih, donio i spoznaju da je virus ušao i među bolničko osoblje. To bi, kažu poznavatelji zdravstvenog sustava, mogao biti glavni problem u borbi protiv koronavirusa. Hrvatska, naime, pati od teške nestašice liječnika i medicinskih sestara. Dobar dio primarne zdravstvene skrbi počiva na starim i umirovljenim liječnicima koji spadaju i u najugroženiju skupinu. Nakon što je potvrđeno da su njezini liječnici zaraženi, najveća državna bolnica KB Dubrava u Zagrebu ispražnjena je i pretvara se u centar koji će primati najteže bolesnike sa zatajenjima respiratornog sustava kojih u Hrvatskoj, srećom, još uvijek nema.

Koliko se čeka na pregled?
foto: Mojevrijeme.hr

Lokalnim i županijskim bolnicama izdana je naredba da trećinu kapaciteta rezerviraju za “koronu”, a bude li potrebe, organizirat će se i dodatni kapaciteti. Ljudi iz sustava s kojima smo uspjeli porazgovarati tvrde da stanje s opremom nije odveć alarmantno. Zahvaljujući jakim valovima gripe, kažu nam, raspolažu s nadstandardnom količinom respiratora. Prema riječima ministra zdravstva Vilija Beroša, riječ je o 500 stacionarnih i 300 prijenosnih uređaja. Ipak sustav se može skršiti na dva načina; naglim bujanjem epidemije i pobolom unutar samog zdravstvenog osoblja pa se svaki trenutak očekuje proglašenje mjera koje će nadilaziti obaveznu izolaciju stranaca koji ulaze u državu i ispražnjene fakultete, škole i vrtiće.

Država održava likvidnost

Kakvu će štetu koronavirus nanijeti gospodarstvu, teško je procijeniti, jer nitko ne zna koliko će epidemija potrajati. Sve više radnika koristi mogućnost rada od kuće pa će branše s velikim udjelom intelektualnog rada biti manje pogođene od, recimo, izuzetno ranjivog turizma. Kako bi se izbjegao gubitak radnih mjesta, odgodit će se plaćanje poreza na dohodak i dobit te doprinosa za poduzetnike koji su direktno pogođeni. Radijskim postajama, lokalnim televizijama i neprofitnim portalima Vijeće za elektroničke medije najavljuje raniju isplatu sredstava iz Fonda za pluralizam medija, dok iz Ministarstva financija stižu signali kako će se građanima ove godine ranije vratiti i preplaćeni porez, sve kako bi se održala kakva-takva likvidnost.

Uz to Vlada je, kako bi spriječila krizno profiterstvo, iskoristila mogućnost kriznog zamrzavanja cijena koje ne smiju biti veće od onih koje su bile istaknute na robi 30. siječnja. Datum je to na koji je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila SARS–CoV-2 javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značenja.

Vladi, za sada, pozitivna ocjena

Ako je suditi prema reakcijama novinara, laičke i stručne javnosti, vlada premijera Andreja Plenkovića (HDZ), u krizi koja se uspoređuje s Domovinskim ratom, zemlju vodi dobro, ako ne i odlično. Stožer Civilne zaštite koji okuplja ministre zdravstva i unutarnjih poslova te zdravstvene profesionalce više puta dnevno transparentno, izravno i razumljivo izvještava javnost o promjenama okolnosti, što je za Hrvatsku koja profesionalnost doživljava kao iznimku – novina.

Alemka Markotić, Davor Božinović i Vili Beroš (screenshot: MUP/Youtube)

Iako ministar zdravstva Vili Beroš, koji je na funkciji od 31. siječnja, uspješno skuplja bodove za eventualni budući mandat, prava zvijezda kriznog stožera jest ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Fran Mihaljević“. Nenametljiva epidemiologinja Alemka Markotić osvojila je simpatije javnosti ponajviše zbog smirenosti i strpljivosti u svakodnevnoj komunikaciji s novinarima.

Premijer je, čini se, sve već kapitalizirao na unutarstranačkim izborima na kojima je jučer s 80 posto glasova porazio Miru Kovača. Posluži li ga sreća, koronavirus bi mu mogao biti i glavni adut na parlamentarnim izborima predviđenima za jesen.

Prema službenim podacima, od 56 zaraženih osoba, mahom je riječ o onima koji su virus donijeli iz drugih zemalja ili njihovom najužem obiteljskom i socijalnom krugu. Stručnjaci upozoravaju kako su za tijek epidemije u Hrvatskoj izuzetno važna iduća dva tjedna te da zdravlje nacije ovisi o odgovornosti pojedinaca koje se poziva na drastično smanjivanje izravnih socijalnih kontakata. No to je, znaju sad svi, početak. „Život će nam se malo ozbiljnije promijeniti“, najavljuje ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. (Siniša Bogdanić, Deutsche Welle)

.

Vijesti

Stiže nacionalna ‘mirovina’ od 800 kuna. Kako se prijaviti za nju?

Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kako do novca iz drugog stupa?

Pripreme za provedbu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe teku prema utvrđenom planu.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje intenzivno radi na razvoju infor­macijskog sustava za podršku provedbi Zakona (zaprimanje zahtjeva, evidencija korisnika nacionalne naknade, donošenje rješenja, evidencija isplate nacionalne naknade), potvrdila je za Glas umirovljenika Melita Čičak, pomoćnica ministra mirovinskog sustava. Razgovor prenosimo u cijelosti.


Koje su najnovije procjene, ima li promjena u oče­kivanom broju osoba koje će primati nacionalnu naknadu?

Kod uvođenja novog instituta teško je izraditi precizne pro­jekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Stručnjaci koji izrađuju i aktivno sudjeluju u pripremi statističkih podatka na razini Europske unije, izradili su projekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Koliko će isplate nacionalne naknade koštati u prvoj godini primjene, a koliko kasnije?

Na osnovu procijenjenog broja korisnika nacionalne naknade za starije osobe predviđena sredstva u prvoj godini primje­ne Zakona, odnosno u 2021. godini iznose oko 132 milijuna kuna, a financirat će se iz općih prihoda državnog proračuna. S obzirom na to da se u narednim godinama očekuje porast broja korisnika, kao i povećanje naknade indeksacijom, bit će potrebno osigurati i veća sredstva za isplatu nacionalne naknade. Procijenjeno je da će za isplatu nacionalne naknade u 2022. godini biti potrebno osigurati oko 182 milijuna kuna, a porastom broja korisnika očekuje se i porast troškova i u narednim godinama.

Iako se očekivalo da će nacionalna naknada pogodo­vati siromašnim ženama, to je donekle upitno s obzirom da nije riječ o individualnom pravu, nego se računa obi­teljski cenzus. Konkretno, što ako obitelj ima dva člana, a mirovina muškog partnera je 1.200 kuna, da li onda žena ima pravo na nacionalnu naknadu, iako nema nikakvih prihoda? A što ako mirovina partnera prelazi 1.600 kuna?

Novim institutom nacionalne naknade za starije osobe, sukladno gospodarskim mogućnostima, osigurat će se ostva­rivanje prihoda osobama koje nisu ostvarile prihod od rada, odnosno za osobe koje nemaju nikakav prihod ili imaju ne­dovoljan prihod u starosti, neovisno o njihovom spolu. Pri procjeni prihoda potencijalnih korisnika uzet će se u obzir dohodovni, odnosno prihodovni cenzus, ali da se pri tome ne smiju zanemariti i prihodi članova kućanstva.

Ukupni prihod kućanstva najbolji je pokazatelj financijske situacije u kojoj se nalazi starija osoba. Vlasništvo nekretnine ili druge imovine nije odlučujući faktor za ostvarivanje ovog novog prava kojem je svrha poboljšanje kvalitete života starijih osoba koje tijekom radnog vijeka zbog objektivnih ili subjek­tivnih okolnosti nisu uspjele osigurati prihod za starost. Pravo na nacionalnu naknadu imat će svi oni koji uz ispunjenje općih uvjeta godina starosti i prebivališta nemaju prihod veći od utvrđenog iznosa nacionalne naknade, odnosno 800 kuna po članu kućanstva.

Ako kućanstvo ima dva člana od kojih samo jedan koristi mirovinu u iznosu od 1.200,00 kn, drugi član moći će ostvariti pravo na nacionalnu naknadu u punom iznosu, s obzirom na to da su im ukupni prihodi kućanstva manji od 800 kuna po članu. Ali, u slučaju kad bi taj član imao mirovinu veću od 1.600 kuna, drugi član ne bi ostvario pravo na nacionalnu naknadu.

Kako će se tehnički provoditi isplata nacionalne na­knade? Kako će izgledati sustav prijavljivanja, koje dokaze će starije osobe morati priložiti da bi ostvarile to pravo i kad se planira uvesti rok za prijave s obzirom da je ostalo malo više od četiri mjeseca do početka isplate?

Isplata nacionalne naknade provodit će se na jednaki način kao i mirovinska primanja i to neposredno korisniku ili putem opunomoćenika kojeg korisnik odredi na temelju posebne pu­nomoći. Pravo je moguće ostvariti najranije od dana stupanja na snagu Zakona, tj. od 1. siječnja 2021. Nacionalna naknada za starije osobe utvrđuje se u mjesečnim svotama i isplaćuje u Republici Hrvatskoj u tekućem mjesecu za protekli mjesec, što znači da će prva isplata nacionalne naknade za starije osobe biti u veljači 2021. za mjesec siječanj.

Imajući u vidu epidemiološku si­tuaciju i činjenicu da se očekuje veći broj zahtjeva, Zavod će nastojati osi­gurati preduvjete da se zahtjevi mogu podnijeti ne samo nakon 1. siječnja 2021., nego i tijekom mjeseca prosinca ove godine, neposredno u najbližu područnu službu odnosno područni ured Zavoda ili poslati poštom pre­poručeno, kao što se mogu mjesec dana ranije prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava podnijeti i zahtjevi za mirovinu.

Tiskanica zahtjeva koncipirana je tako da uz osnovne informacije o podnositelju zahtjeva i njegovom kućanstvu sadržava i izjave koje su sastavni dio zahtjeva, a u pojedinom slučaju su potrebne za odlučivanje o pravu. Na taj način će podnositelj popunjavanjem zahtjeva dati osnovne informacije o sebi i članovima kućan­stva, primjerice podatke o tome koju vrstu prihoda ostvaruje, je li primatelj dosmrtnog ili doživotnog uzdržavanja i je li korisnik zajamčene minimalne naknade iz sustava socijalne skrbi te odgovoriti na druga pitanja o kojima ovisi ostvarivanje prava, jer se takve stvari isključuju.

Zahtjevu će biti potrebno priložiti samo dokaze koje Zavod neće moći pribaviti službenim putem (na primjer ako je osoba primatelj doživotnog/ dosmrtnog uzdržavanja, treba priložiti presliku ugovora). Tiskanica zahtjeva bit će dostupna na internetskoj stra­nici Zavoda, a moći će se nabaviti i u Narodnim novinama.

Možete li pojasniti kakav će biti sustav indeksacije nacionalne naknade i hoće li doista pratiti rast troškova života?

Nacionalna naknada usklađivat će se svake kalendarske godine, počevši od 1. siječnja 2022., prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, a odluku će donositi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovin­sko osiguranje. S obzirom da indeks potrošačkih cijena služi kao pokazatelj stope inflacije, smatramo ovo rješe­nje usklađivanja nacionalne naknade odgovarajućim jer će osigurati rast nacionalne naknade.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP