Prati nas

Zdravlje

Strah

Hvata li vas panika zbog koronavirusa? HZJZ savjetuje što učiniti u tom slučaju

Kako bismo upravljali našim doživljajem rizika, a time i našim doživljajem straha, evo nekoliko preporuka.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Eternal Happiness/Pexels

Je li Hrvatsku zahvatila panika zbog koronavirusa? S psihološkim aspektima pojave COVID-19 pozabavio se Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji upozorava da razinu straha i panike možemo procijeniti prvenstveno na temelju onoga što vidimo u bliskom okruženju ili preko medija.

To nije ni na koji način provjereno, ispitano ili istraživano, a i općenito je malo podataka i istraživanja o utjecaju izbijanja epidemija i pandemija zaraznih bolesti na mentalno zdravlje. Ono što sa sigurnošću ipak možemo reći jest da je koronavirus u centru pozornosti javnosti i jedna od vodećih tema u posljednje vrijeme.


Zašto mislimo da nas COVID-19 ugrožava više od sezonske gripe?

Istraživanja su pokazala da postoji sklonost u precjenjivanju opasnosti kod novih rizika, odnosno novih vrsta opasnosti. Naime, više se brinemo kada su u pitanju novi i nama do sad nepoznati rizici, nego neki poznati.

U ovom slučaju možemo napraviti usporedbu između sezonske gripe i prijetnje zarazom koronavirusom. Koronavirus je nov virus te kao takav nova prijetnja koja nam je manje poznata od sezonske gripe. Što manje znamo o određenoj prijetnji raste strah i osjećaj neizvjesnosti te se nerijetko javljaju i ponašanja kojima se pokušava vratiti osjećaj kontrole, ponašanja kao što su spomenuta masovna kupovanja i stvaranje zaliha hrane i potrepština, kupovina zaštitnih sredstava i maski i sl.

To je pojava koja se ne događa samo u Hrvatskoj već i šire. Također, rizike kojima se osoba svjesno i dobrovoljno izlaže obično doživljavamo manjima za razliku od onih koji nisu dobrovoljni i nisu dostupni našoj kontroli, kao što je koronavirus, piše HZJZ.

Zašto čujemo samo loše stvari, ali ne i umirujuće riječi stručnjaka?

Istraživanja su pokazala da u svakodnevnom životu, kako bi se brzo donijela odluka o čemu se brinuti, a o čemu ne, mozak koristi “mentalne prečice” koje se odvijaju na nesvjesnoj razini, i instinkti i emocije tu igraju važnu ulogu. Usto je mozak skloniji pamtiti loše i općenito je osjetljiviji na neugodne i loše informacije koje su ključne za preživljavanje.

Zapravo u primanju informacija mozak djeluje selektivno, veću pažnju pridaje lošim informacijama (raširenosti virusa, broju oboljelih, broju umrlih…),  a zanemaruje primjerice one o ozdravljenju. Dodatno, uslijed preplavljenosti strahom, koji je donekle razumljiv i očekivan u ovakvim situacijama, precjenjivanje realnoga rizika može dovesti do još intenzivnijeg straha, a on pak do nepromišljenih ponašanja.

Strah me je! Što da radim?

Iako je strah normalna reakcija koja u određenoj mjeri pomaže da budemo pozorniji na moguće izvore prijetnje i da povećamo brigu o svom zdravlju općenito, pretjerani strah i panika mogu više u tome više štetiti nego koristiti. Kako bismo “upravljali” našim doživljajem rizika, a time i našim doživljajem straha, evo nekoliko preporuka:

Važno je prvo i osnovno naći i pratiti provjerene i vjerodostojne izvore informacija. Usto je važna kontinuiranost i dosljednost informiranja, ali ne pretjerano i stalno.

Drugi važan način na koji možemo upravljati osobnim doživljajem rizika je da si postavimo nekoliko jednostavnih pitanja, kao što su:

  • Postoji li razlog zbog kojeg mislim da sam ja osobno u riziku od zaraze?
  • Jesam li bio u kontaktu s mogućim slučajevima zaraze?

Takvim promišljanjem smanjujemo mogućnost doživljaja rizika na nesvjesnoj i instinktivnoj razini, odnosno racionalnije promišljamo o mogućoj opasnosti.

Treća preporuka je da promišljamo koje su to mjere i načini, odnosno naša ponašanja kojima uspješno možemo doprinijeti smanjivanju rizika. Na tom mjestu je ponovno važno donositi odluke na temelju vjerodostojnih informacija od strane stručnjaka. To uključuje i ponašanja vezano uz načine na koje možemo zaštiti sebe, ali i druge ljude. Navedenim načinima i ponašanjima odgovorno se ponašamo prema svom zdravlju, ali i zdravlju drugih osoba.

Ovo je trenutak u kojem je važno osvijestiti i važnost općenite brige i ulaganja u vlastito zdravlje te prilika da promjenama u našem zdravstvenom ponašanju prihvatimo stilove života koji doprinose općenito boljem očuvanju našega zdravlja, uključujući doprinose boljoj zaštiti i od zaraznih kao i kroničnih nezaraznih bolesti. To bi mogla biti četvrta važna preporuka i poticaj kada govorimo o tome što možemo učiniti.


I na kraju, peta važna preporuka, ne zaboravimo da ne reagiraju svi jednako na situacije potencijalne prijetnje za zdravlje, neki reagiraju većim stresom, zabrinutošću i tjeskobom. Bez obzira na ozbiljnost i jačinu ugroze neki pojedinci bit će više, a neki manje uznemireni. Neka istraživanja u zemljama koja su prolazila iskustva izbijanja epidemija zaraznih bolesti kao što je gripa, SARS i dr. pokazala su da se velik udio populacije osjećao bespomoćno, prestravljeno i zabrinuto.

Treba isticati optimizam, ali biti realan

Razina stresa i anksioznosti te percipirani rizik od zaraze pokazali su se povezani s usvajanjem mjera opreza (preventivnih mjera). U normalizaciji emocionalnih reakcija i naglašavanju nade i otpornosti pomaže redovito i ponavljajuće informiranje jasnim i jednostavnim porukama te empatičan pristup normalnim stresnim reakcijama.

Stoga je u ovim trenutcima važno da pružimo podršku onima koji su pod većim strahom i zabrinutošću. Pritom je važno poticati optimizam, ali ne negirati realne rizike.

Važna je i podrška

Važno je prihvatiti da ne reagiramo svi jednako i da je svakome “njegov strah realan”, te im treba pomoći, umiriti ih, pritom ih ne osuđivati i ne podcjenjivati ili slično negativno reagirati. Također je važno poticati realne procjene rizika kao i sposobnosti pojedinca da zaštiti sebe i svoju obitelj ponavljanjem točnih informacija, realnih procjena rizika i opasnosti te mjerama zaštite utemeljenima na stručnim dokazima. U svakom slučaju važno je međusobno povezivanje i davanje podrške i pomoći jedni drugima, zaključuje HZJZ u prilogu kojega potpisuje psihologinja dr.sc. Ljiljana Muslić.

.

Zdravlje

Imamo nekoliko prirodnih rješenja protiv komaraca

Probudili su se komarci i počeli nas terorizirati tijekom ljetnih večeri. Donosimo nekoliko savjeta kako se obraniti od dosadnih krvopija i kako ih otjerati na prirodan i neškodljiv način.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Počelo je! Legnete navečer u krevet i taman se spremate utonuti u san, kadli vas probudi neugodno zujanje oko glave. Vratili su se dosadni komarci. Najaktivniji su navečer kad sunce lagano zalazi i rano ujutro prije izlaska sunca. No ponekad vas mogu napasti i usred sunčana dana.

Pokazalo se da su nositelji krvne grupe 0 mnogo češće na meti komaraca, od recimo pripadnika krvne grupe A ili B. I osobe s povišenom tjelesnom temperaturom posebna su im poslastica s obzirom da su im neodoljivi mirisi mliječne i mokraćne kiseline, kao i sastojci koje izlučujemo putem znojenja, piše portal Živim.hr.


Zatim, osobe koje izlučuju veće količine ugljičnog dioksida putem disanja mnogo lakše postaju meta, a to osobito vrijedi i za trudnice i djecu. Znanstvenici su mišljenja da i boja odjeće može biti presudna. Odjeveni u tamnu odjeću izloženiji smo zbog toga što komarci imaju i dobar vid, pa će ih privući crna, crvena i tamnoplava boja.

Srećom, postoje načini kako se obraniti od komaraca, a mnogi od njih nisu ni skupi ni štetni. Tako sami možete napraviti sprej od destilirane ili prokuhane vode u koji ukapajte eterično ulje čajevca, citronele, limunske trave ili ružmarina te pošpricati po koži.

Trikova ima još. Primjerice, svoju ćemo privlačnost smanjiti ako izbjegavamo korištenje parfimiranih sapuna i šampona. Pomoći će i ventilator. Komarci izvrsno osjećaju mirise, ali su slabi letači pa će ih strujanje zraka onemogućiti da mirno slete na toliko željenu površinu vaše kože. Ispred ulaza u dom ili na prozore svog stana posadite peršin, bosiljak, valerijanu, lavandu ili mentu, to su neke od biljaka koje komarci mrze. Pomaže i jabučni ocat, osim što će odbiti komarce, rashladit će vas i održati PH kože. Naprosto ga nanesite na kožu.

7 eteričnih ulja koja tjeraju komarce

U 30 ml bademova ili maslinova ulja ukapajte po 6 kapi eteričnog ulja valerijane, citronele, lavande, neema i crnog papra. Držite u staklenoj bočici. Prije izlaska nanesite na kožu.

1. Valerijana: osim što će vaša mačka biti hipnotizirana kad joj ‘servirate’ valerijanu ili macinu travu, a vas smiriti i opustiti napetost, prema istraživanju koje je provelo Državno sveučilište Iowa, eterično ulje ove biljke izuzetno je učinkovito u borbi protiv dosadnih nametnika. Nekoliko kapi ukapajte u aroma lampicu.

2. Citronela: nekoliko kapi kvalitetnog eteričnog ulja citronele ukapajte u losion koji koristite nakon tuširanja. Nanesite ga na tijelo. Komarci naprosto bježe od ovog mirisa.

3. Češnjak: jedite ga svježeg. Komarci ne mogu podnijeti njegov miris.

4. Lavanda: eterično ulje lavande, osim što zanosno miriše, vrlo je efikasna zaštita od uboda insekata. Najbolje je ukapati nekoliko kapi u kokosovo ulje ili u ulje koštica marelice i nanijeti na kožu.

5. Neem ulje: osim što je poznato po svojoj ljekovitosti i može se koristiti i oralno, nanesete li ga na kožu, sigurni ste od uboda. Pomoći će i kod kožnih infekcija i akni. Najbolje ga je pomiješati s nekim baznim uljem, recimo maslinovim ili bademovim.

6. Organsko sojino ulje: neutralnog je mirisa i svijetle boje i nije odličan odabir samo u kulinarstvu, nego i kao obrana od dosadnih insekata. Dobro je i za kožu, vlaži ju i pohranjuje elasticitet, a može i usporiti rast dlaka.

7. Crni papar: eterično ulje crnog papra također može biti od velike koristi u zaštiti. Ukapajte nekoliko kapi u losion za tijelo ili, kao lavandu, u jedno od baznih ulja.

Prva pomoć prilikom uboda

Mjesto uboda koje neugodno svrbi najbolje je namazati aloe vera gelom koji ste držali u hladnjaku. Osim što ima antiupalna svojstva, hladni gel aloe vere će vrlo brzo smiriti svrbež. Možete pomiješati i malo sode bikarbone s vodom i lagano utrljati u mjesto uboda.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP