Prati nas

Vijesti

COVID-19

Jasna Petrović: Hoće li stariji postati žrtve pogrešnih prosudbi i politika oko koronavirusa?

Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na granice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Prvomajski prosvjed 2018.
foto: Sandro Bura

Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jednoobrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shvaćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, nastoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti, piše za Glas umirovljenika Jasna A. Petrović (SUH).

Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko – kako stil života, spol, dob, rasa, društveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju? Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja?


Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom.

Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi?

Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac. No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriterije društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak.

Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice zadužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti.

Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga. Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vrijednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživljavanje?

Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu izazvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod.

Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih

Hoće li ih biti dovoljno i za stare? Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na granice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

.

Vijesti

Bernardić i Hrelja obećavaju vam nasljeđivanje mirovine preminulog partnera i legalizaciju marihuane

Moglo bi se birati između svoje mirovine i 50% mirovine bračnog druga ili 80% mirovine preminulog bračnog druga.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Restart koalicija predvođena Davorom Bernardićem (SDP) predstavila je program s kojim izlaze na parlamentarne izbore. Pet ključnih prioriteta koalicije Restart su: 1. oporavak i ponovni rast gospodarstva, plaća i mirovina, 2. borba protiv korupcije i klijentelizma, 3. digitalna transformacija zemlje, 4. reforma džave i lokalne samouprave i 5. reforma zdravstvenog sustava.

“Naš je cilj”, kazao je Bernardić, “povećati mirovine uvođenjem zajamčene mirovine od 70 posto prosječne plaće, dignuti minimalnu plaću na 4.000 kuna neto, a dizanjem neoporezivog dijela dohotka na 5.000 kuna i omogućiti odmah povećanje plaća za preko 700.000 radnika.”


Predsjednik HSU-u Silvano Hrelja istaknuo je obiteljske mirovine kao jedan od velikih problema koje koalicija planira riješiti. Tvrdi kako će tu primijeniti europski model prema kojem će se ubuduće moći birati između dva modela. Moglo bi se birati između svoje mirovine i 50% mirovine bračnog druga ili 80% mirovine preminulog bračnog druga. ”Time će se spriječiti potonuće u zonu siromaštva”, naglasio je Hrelja.

Bernardić je najavio i sanaciju odlagališta otpada, izgradnju kompostana, donošenje lex kanabis, reaktiviranje neobrađenog državnog zemljišta, poticanje stočarstva, stradalom turističkom sektoru omogućavanje da stane na noge.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP