Prati nas

Vijesti

Bioterorizam

Markotić: ‘Kada bi oni vidjeli kakva je to samrtna agonija, nikada to ne bi napravili’

U Hrvatskoj je službeno 128 zaraženih, a tri su osobe stavljene na respiratore. Prema riječima ministra zdravstva Vilija Beroša, idućih dana očekuje se znatan porast broja oboljelih.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Alemka Markotić (screenshot: HRT)

U samo jednom danu u Zagrebu je uhvaćeno 18 osoba u kršenju samoizolacije. Zanimljivo je to da su zamijećene u ljekarnama koje, baš poput policije, imaju pristup registru onih kojima je izrečena mjera. Tako sada ljekarnici i policajci (prvi prilikom skeniranja zdravstvene, a drugi provjerom osobne iskaznice), mogu vidjeti komu je zabranjeno napustiti dom.

“Bila sam preblaga kad sam rekla da je to kao kad pucate iz pištolja. Sad ću biti puno slikovitija. To je kao da s automatskom puškom uđete u trgovački centar i pucate po ljudima To se zove terorizam, a ovo bi bio bioterorizam. Mislim da, kad bi ti ljudi vidjeli što znači biti u samrtnoj agoniji od ovakvih bolesti, nikada to više ne bi napravili“, komentirala je dr. Alemka Markotić, direktorica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević” za Novu TV. Nesavjesne građane policija ovih dana prijavljuje sanitarnim inspektorima koji im izriču kazne do 8.000 kuna.


“Ako se ljudi nastave ponašati neodgovorno, možemo očekivati puno lošiji scenarij. Zato apeliram, ne samo na te ljude, već i na ljude oko njih, da ih pokušaju urazumiti i objasniti im da takvo ponašanje ugrožava sve oko njih”, kaže ova epidemiologinja, članica Nacionalnog stožera Civilne zaštite.

U Hrvatskoj je službeno 128 zaraženih, a tri su osobe stavljene na respiratore. Prema riječima ministra zdravstva Vilija Beroša, idućih dana očekuje se znatan porast broja oboljelih.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP