Prati nas

Zdravlje

Jesti moramo

Može li nas hrana zaraziti koronavirusom?

Svjetska zdravstvena organizacija izdala je preporuke za mjere predostrožnosti koje uključuju savjete u provođenju prikladnih higijenskih mjera kod rukovanja hranom i njezine pripreme, poput pranja ruku, temeljite obrade hrane i izbjegavanja moguće unakrsne kontaminacije između kuhane i sirove hrane.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Z S/Unsplash

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) pomno prati situaciju vezano uz epidemiju koronavirusne bolesti (COVID-19) koja je pogodila velik broj zemalja širom svijeta. Trenutno nema dokaza da bi hrana mogla biti izvor ili prijenosnik zaraze navedenim virusom, javlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Vodeća znanstvenica u EFSA-i Marta Hugas izjavila je: “Iskustva s prijašnjim epidemijama srodnih koronavirusa, poput teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS-CoV) i bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS-CoV), pokazuju da nije bilo prijenosa virusa konzumacijom hrane. U ovom trenutku, nema dokaza da se novi koronavirus ponaša drukčije.”


Europski centar za sprječavanje i suzbijanje bolesti (ECDC) priopćio je da, iako su u Kini životinje najvjerojatniji izvor prvotne zaraze, virus se prenosi s čovjeka na čovjeka – mahom kapljičnim putem kad ljudi kišu, kašlju ili izdišu. Znanstvenici i vlasti u cijelom svijetu prate razvoj bolesti i do sada nije zabilježen nijedan slučaj prijenosa koronavirusa putem hrane.

Što se sigurnosti hrane tiče, Svjetska zdravstvena organizacija izdala je preporuke za mjere predostrožnosti koje uključuju savjete u provođenju prikladnih higijenskih mjera kod rukovanja hranom i njezine pripreme, poput pranja ruku, temeljite obrade hrane i izbjegavanja moguće unakrsne kontaminacije između kuhane i sirove hrane.

.

Zdravlje

Koliko dugo djeluje cjepivo protiv korone?

Je li za imunost važno postojanje antitijela ili T-stanica ili mješavina toga dvoga zasad još nije moguće reći.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Vijesti zvuče optimistično: kandidati za cjepiva tvrtki Moderna i Biontech/Pfizer navodno nude 90 postotnu zaštitu od Covida-19, cjepivo britansko-švedskog farmaceutskog koncerna AstraZeneca najmanje 70 postotnu.

Sve nade su usmjerene na to da će cjepiva u dogledno vrijeme spriječiti širenje koronavirusa i obuzdati pandemiju. Ali, koliko dugo ljudsko tijelo zadržava zaštitu od virusa? Odgovor je potražio Deutsche Welle.


Još ne mogu postojati dugoročne studije pa nema ni odgovora na to pitanje. Jer dosadašnje studije traju po nekoliko mjeseci. Jedna nedavno objavljena studija kalifornijskog Imunološkog instituta La Jolla istraživala je zaražene ljude. Prema njoj se najmanje pet mjeseci nakon pojave simptoma moglo dokazati postojanje i antitijela i takozvanih T-stanica – dvaju glavnih oružja obrambenog sustava ljudskog tijela, čak i u slučaju blagih simptoma. Studija je objavljena u takozvanom preprint obliku, dakle nije još prošla provjeru neovisnih stručnjaka.

Antitijela i T-stanice

Thomas Jacobs s Instituta Bernharda Nochta za tropsku medicinu iz Hamburga smatra da su to ohrabrujući podaci, s obzirom na to da naš obrambeni sustav ima više različitih načina djelovanja. On posebno izdvaja dvije stvari: u ovoj studiji postoji takozvana sterilna imunost koja ovisi o velikom broju neutralizirajućih antitijela. Ako tijelo ima puno takvih antitijela, ona uništavaju virus prije nego što on prodre u stanice. Odgovarajuća cjepiva bi čak mogla izazvati bolji odgovor antitijela nego prirodna infekcija. Tako dugo dok postoji dovoljno antitijela može se polaziti od robusne, ako ne čak i sterilne imunosti, kaže Jacobs.

Uz to se više mjeseci može vidjeti postojanje T-stanica, limfocita odgovornih za imunost stanica. Na temelju toga se može očekivati slabljenje simptoma oboljenja od Covida-19, objašnjava Jacobs. Takva klinička imunost brine se za to da primjerice oboljeli dobiju samo blage simptome kao kod prehlade. Ali, zasad se ne može polaziti od trajne sterilne imunosti izazvane cjepivom. Pa ipak, rezultati ove preprint-studije pružaju ohrabrujuća očekivanja imunosti izazvane cjepivom, smatra Jacobs.

U jednoj drugoj studiji je nedavno objavljeno da se postojanje T-stanica moglo dokazati i šest mjeseci nakon infekcije virusom Sars-CoV-2. “To su obećavajuće novosti: ako prirodna infekcija virusom može izazvati snažan odgovor preko T-stanica to možda znači da bi cjepivo moglo postići isto”, kaže Fiona Watt, predsjednica britanskog Medical Research Councila u članku objavljenom u stručnom časopisu The BMJ.

Nada u dužu trajnost imunosti

Carsten Watzl, imunolog na Leibnizovom institutu za istraživanje rada na Tehničkom sveučilištu u Dortmundu, ukazuje na to da je kod drugih koronavirusa koji izazivaju obične prehlade, čovjek od novog oboljenja zaštićen prosječno do godinu i pol. Ali, prirodna infekcija se ne može usporediti s cijepljenjem, jer odgovor imunosnog sustava nakon cijepljenja bude puno djelotvorniji, kaže Watzl, koji je ujedno glavni tajnik Njemačkog društva za imunologiju. “Nadamo se da imunost izazvana cjepivom traje znatno duže”, kaže on.

Je li za imunost važno postojanje antitijela ili T-stanica ili mješavina toga dvoga zasad još nije moguće reći, kaže Watzl. Imunolog Jacobs dodaje: “Sterilna imunost je vjerojatno ovisna prije svega o velikom broju neutralizirajućih antitijela, dok težina razvitka infekcije ovisi o T-stanicama, tako da u ovom kontekstu ne možemo reći da je nešto važnije”, smatra Jacobs.

Imajući u vidu osjetljive rizične skupine, kao što su osobe u staračkim domovima, važnije je imati cjepivo koje će stvoriti sterilnu imunosnu zaštitu njegovateljica i njegovatelja koji intenzivno rade s rizičnim skupinama, kaže Jacobs. Oni bi se vjerojatno morali češće cijepiti. “Za široke slojeve pučanstva bi klinička imunost vjerojatno bila dovoljna.”

Moguća nužnost redovitog cijepljenja

Osim toga trenutno još nije jasno hoće li cjepivo štititi i od prenošenja virusa na druge osobe. “U slučaju da postoji jak odgovor antitijelima vjerojatnost prenošenja virusa je jako malena”, kaže Jacobs. Ali, kod kliničke imunosti mogao bi i dalje postojati rizik prenošenja virusa na druge osobe – o tomu bi morale biti provedene daljnje studije.

Sve u svemu, kaže imunolog Watzl, cjepiva bi se najprije pobrinula za smirivanje situacije. “Čak i ako zaštita traje samo dvije godine, moglo bi se ljude ponovo cijepiti“, kaže on. To bi ljudima išlo na živce, ali bi se moglo prakticirati, smatra Watzl. Virus Sars-CoV-2 bi bio još jedan od uzročnika bolesti protiv kojega se mora redovito cijepiti. “Ali, ne bismo više imali pandemiju”, naglašava Watzl.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP