Prati nas

Zdravlje

Pitanja i odgovori

Prenose li komarci koronavirus? Prenosi li se virus u toploj i vlažnoj klimi?

Internetom kruže tvrdnje kako se koronavirus najradije šire u toploj i vlažnoj klimi, a navodno ga prenose i komarci. Je li to istina?

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Pete Linforth/Pixabay/Egor Kamelev/Pexels

Do danas nije bilo informacija ni dokaza koji bi upućivali na to da se koronavirus može prenijeti komarcima. Koronavirus je virus koji se primarno širi kapljicama koje nastaju kada zaražena osoba kašlje ili kihne, ili kapljicama sline te ispuštanjem sline iz nosa. Kako biste se zaštitili, često očistite ruke vlažnim maramicama na bazi alkohola ili ih operite sapunom i vodom. Također, izbjegavajte blizak kontakt sa svima koji kašlju i kišu.

Iz dosadašnjih dokaza koronavirus se može prenijeti na SVIM PODRUČJIMA, uključujući područja s toplim i vlažnim vremenom. Izbjegavajte putovanja u područja u kojima se pojavio koronavirus ukoliko ona nisu apsolutno neophodna. Bez obzira na klimu, usvojite zaštitne mjere ukoliko živite ili putujete u područje u kojem se pojavio koronavirus.


Najbolji način da se zaštitite od koronavirusa je čestim i temeljitim pranjem ruku. Time eliminirate viruse koji mogu biti na vašim rukama i izbjegavate infekciju do koje može doći dodirom očiju, usta i nosa, savjetuje Vlada RH na službenim stranicama za informiranje o koronavirusu.

.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP