Prati nas

Vijesti

Pitanja i odgovori

Smiju li zaraženi koronavirusom koristiti ibuprofen?

U skladu s nacionalnim smjernicama za liječenje, pacijenti i zdravstveni djelatnici mogu nastaviti s primjenom nesteroidnih protutupalnih lijekova poput ibuprofena, u skladu s podacima navedenima u informacijama o lijeku.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Koronavirus i ibuprofen
foto: Pete Linforth/Pixabay/Vnukko/Pixabay

Osobe koje sumnjaju na zarazu koronavirusom ne bi trebale piti popularni lijek ibuprofen bez konzultacije s liječnikom, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Na taj način je prekinuta rasprava o štetnosti lijeka pri infekciji COVID-19, no to ne znači da je ibuprofen štetniji od bilo kojeg drugog lijeka.

Sve je počelo objavom na Twiteru, a u kojoj je francuski ministar zdravlja Olivier Véran, inače neurolog, napisao: “Uzimanje protuupalnih lijekova (ibuprofen, kortizon,…) mogao bi biti nadražujući faktor kod infekcije. Ako imate temperaturu, uzmite paracetamol. Ako ste već na protuupalnim lijekovima ili imate bilo kakve sumnje, tražite savjet od svog liječnika.”


Što kažu domaći stručnjaci?

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić je 14. veljače kazala kako za štetnost ibuprofena kod oboljelih od COVID-19 nema podataka u dostupnoj literaturi. “Čak kod SARS-a jedan lijek iz te skupine pokazuje neke antiupalne učinke. U svakom slučaju za to za sada nemam znanstvenih podataka, ali pratit ćemo situaciju. Većina naših bolesnika je dobila paracetamol. U slučaju visoke temperature onda se daje ibuprofen”, izjavila je Markotić.

Što kaže Hrvatska agencija za lijekove?

Jučer (18. veljače) oglasila se i Hrvatska agencija za lijekove (HALMED) koja potvrđuje da trenutačno ne postoje znanstveni dokazi koji povezuju primjenu ibuprofena i pogoršanje bolesti COVID-19. Europska agencija za lijekove (EMA) pomno prati daljnji razvoj epidemiološke situacije te će u procjenu uključiti sve nove podatke o ovom pitanju, priopćio je HALMED.

Kronični bolesnici mogu nastaviti liječenje iburofenom

U skladu s nacionalnim smjernicama za liječenje, pacijenti i zdravstveni djelatnici mogu nastaviti s primjenom nesteroidnih protutupalnih lijekova poput ibuprofena, u skladu s podacima navedenima u informacijama o lijeku. Trenutačno dostupni podaci ukazuju na to da se ti lijekovi trebaju koristiti u najmanjoj učinkovitoj dozi kroz najkraće moguće razdoblje, kažu u ovoj agenciji.

Što kažu njemački stručnjaci?

Njemački liječnici su veoma suzdržani prema takvim optužbama. Jer postoji sumnja kako su “opasni” čak i analgetici na osnovi acetilsalicilne kiseline – dakle najobičniji Aspirin i diklofenaka – sastojak na primjer u Voltarenu. Ali i spremno priznaju: “Mi znamo veoma malo o patogenezi virusa SARS-CoV-2. Tu nema nikakvih kliničkih podataka”, izjavio je za DW virolog Jonas Schmidt-Chanasit iz Instituta za tropske bolesti Bernhard Nocht.

I virolog Christian Drosten iz berlinskog Charitea nije siguran. Ovaj virus je doduše nov, ali dobro su poznate druge vrste koronavirusa. A kod njih “nema znakova da analgetik na bazi ibuprofena nešto pogoršava. Mislim da bismo to već znali da je to tako”, kaže za DW virolog Drosten.

Odakle sumnja?

Osnova sumnji kako ACE inhibitori i ibuprofen imaju moguće negativne učinke je znanstveni članak koji je ovog ožujka objavljen u časopisu Lancet Respiratory Medicine. Autori, L. Fang, G. Karakiulakis i M. Roth su u njemu tek postavili znanstvenu pretpostavku da bi aktivni sastojci u ovim lijekovima mogli pogoršati razvoj bolesti COVID-19.

Osnova ispitivanja su bili štakori u kojima je dokazano kako ACE inhibitori reguliraju ACE2 u stanicama srca ovih životinja. Kod štakora s dijabetesom se pokazalo da ibuprofen utječe na regulativni sustav.

Ali svi ti nalazi nisu dovoljni za tvrdnju da je to tako i kod ljudi i da su ti lijekovi u ovom slučaju opasni. Tu nedostaje još mnogo pouzdanih podataka i istraživanja.

Sad smo svi “stručnjaci”

Već od epidemije SARS-a 2002. znanstvenici su puno naučili kako funkcionira ovaj virus i kako prodire u čovječje stanice. Na membrani stanice su receptori angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACE). Upravo jedan oblik ovog enzima (ACE2) koriste virusi SARS-a kao receptore da bi se “prilijepili” na stanicu i prodrijeli u nju da bi se tamo dalje širili.

Lijekovi protiv hipertenzije, dakle ACE inhibitori također kreću na taj enzim i time ga blokiraju. Pretpostavka je da receptori tog enzima onda nemaju pametnijeg posla nego onda prihvatiti ovaj virus. Možda stanice čak povećavaju broj receptora ACE2 kad je blokiran enzim ACE. To znači da stanice imaju čak još više “ulaza” za ovaj virus.

To također znači da bi ovaj lijek možda smanjio prirodnu otpornost stanica na prodor ovog virusa, što bi onda rezultiralo težim razvojem plućnog oboljenja COVID-19. Prema članku objavljenom u Lancetu, analgetik ibuprofen ima sličan učinak.

Još jednom: sve je to pretpostavka i nedostaje pouzdanih informacija. Ali zagovaratelji ove hipoteze u tome vide i razlog zašto je u Italiji toliko mnogo smrtnih slučajeva od ovog virusa. Naime mnogi, pogotovo stariji Talijani redovito uzimaju ACE inhibitore. Ali po posljednji put: to je tek hipoteza za koju nema pouzdanih podataka. (Deutsche Welle).

.

Vijesti

I Škoro ima svog penzića, Lazar Gruić i Stranka umirovljenika pristupili Domovinskom pokretu

Gruić je poručio kako misli da bi barem 50 posto mirovine trebalo ostati mužu ili ženi umrloga bračnog druga.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Koliko ima stranaka umirovljenika?

Predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro i predsjednik Stranke umirovljenika (SU) Lazar Grujić potpisali su koalicijski sporazum o zajedničkom izlasku na srpanjske parlamentarne izbore.

Podsjetimo, Gruić je u ožujku izjavio da podupire SDP-ov plan za umirovljenike te je najavio parlamentarnu suradnju tih dviju stranaka. U međuvremenu je koalicijski sporazum sa SDP-om potpisao Silvano Hrelja, prvak Hrvatske stranke umirovljenika.


Škoro tvrdi da će suradnja Domovinskog pokreta i Stranke umirovljenika uroditi boljitkom za sve umirovljenike i one koji žive u lošim materijalnim uvjetima. Sporazum navodi kako će se boriti za uvođenje pravobranitelja za osobe starije životne dobi te da prosječna mirovina za puni radni staž bude 75 posto od prosjeka plaće.

Radit će na edukaciji i promicanju ulaganja u privatne mirovinske stupove, tražiti promjenu formule za usklađivanje mirovina. Osim toga, zauzimat će se za izdvajanje povlaštenih mirovina od onih stečenih isključivo radom. Kažu, novac za povlaštene mirovine trebao bi ići izravno iz proračuna.

Gruić je pak poručio kako misli da bi trebalo omogućiti nasljeđivanje barem 50% mirovine preminulog bračnog druga.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP