Prati nas

Vijesti

Pitanja i odgovori

Smiju li zaraženi koronavirusom koristiti ibuprofen?

U skladu s nacionalnim smjernicama za liječenje, pacijenti i zdravstveni djelatnici mogu nastaviti s primjenom nesteroidnih protutupalnih lijekova poput ibuprofena, u skladu s podacima navedenima u informacijama o lijeku.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Koronavirus i ibuprofen
foto: Pete Linforth/Pixabay/Vnukko/Pixabay

Osobe koje sumnjaju na zarazu koronavirusom ne bi trebale piti popularni lijek ibuprofen bez konzultacije s liječnikom, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Na taj način je prekinuta rasprava o štetnosti lijeka pri infekciji COVID-19, no to ne znači da je ibuprofen štetniji od bilo kojeg drugog lijeka.

Sve je počelo objavom na Twiteru, a u kojoj je francuski ministar zdravlja Olivier Véran, inače neurolog, napisao: “Uzimanje protuupalnih lijekova (ibuprofen, kortizon,…) mogao bi biti nadražujući faktor kod infekcije. Ako imate temperaturu, uzmite paracetamol. Ako ste već na protuupalnim lijekovima ili imate bilo kakve sumnje, tražite savjet od svog liječnika.”


Što kažu domaći stručnjaci?

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić je 14. veljače kazala kako za štetnost ibuprofena kod oboljelih od COVID-19 nema podataka u dostupnoj literaturi. “Čak kod SARS-a jedan lijek iz te skupine pokazuje neke antiupalne učinke. U svakom slučaju za to za sada nemam znanstvenih podataka, ali pratit ćemo situaciju. Većina naših bolesnika je dobila paracetamol. U slučaju visoke temperature onda se daje ibuprofen”, izjavila je Markotić.

Što kaže Hrvatska agencija za lijekove?

Jučer (18. veljače) oglasila se i Hrvatska agencija za lijekove (HALMED) koja potvrđuje da trenutačno ne postoje znanstveni dokazi koji povezuju primjenu ibuprofena i pogoršanje bolesti COVID-19. Europska agencija za lijekove (EMA) pomno prati daljnji razvoj epidemiološke situacije te će u procjenu uključiti sve nove podatke o ovom pitanju, priopćio je HALMED.

Kronični bolesnici mogu nastaviti liječenje iburofenom

U skladu s nacionalnim smjernicama za liječenje, pacijenti i zdravstveni djelatnici mogu nastaviti s primjenom nesteroidnih protutupalnih lijekova poput ibuprofena, u skladu s podacima navedenima u informacijama o lijeku. Trenutačno dostupni podaci ukazuju na to da se ti lijekovi trebaju koristiti u najmanjoj učinkovitoj dozi kroz najkraće moguće razdoblje, kažu u ovoj agenciji.

Što kažu njemački stručnjaci?

Njemački liječnici su veoma suzdržani prema takvim optužbama. Jer postoji sumnja kako su “opasni” čak i analgetici na osnovi acetilsalicilne kiseline – dakle najobičniji Aspirin i diklofenaka – sastojak na primjer u Voltarenu. Ali i spremno priznaju: “Mi znamo veoma malo o patogenezi virusa SARS-CoV-2. Tu nema nikakvih kliničkih podataka”, izjavio je za DW virolog Jonas Schmidt-Chanasit iz Instituta za tropske bolesti Bernhard Nocht.

I virolog Christian Drosten iz berlinskog Charitea nije siguran. Ovaj virus je doduše nov, ali dobro su poznate druge vrste koronavirusa. A kod njih “nema znakova da analgetik na bazi ibuprofena nešto pogoršava. Mislim da bismo to već znali da je to tako”, kaže za DW virolog Drosten.

Odakle sumnja?

Osnova sumnji kako ACE inhibitori i ibuprofen imaju moguće negativne učinke je znanstveni članak koji je ovog ožujka objavljen u časopisu Lancet Respiratory Medicine. Autori, L. Fang, G. Karakiulakis i M. Roth su u njemu tek postavili znanstvenu pretpostavku da bi aktivni sastojci u ovim lijekovima mogli pogoršati razvoj bolesti COVID-19.

Osnova ispitivanja su bili štakori u kojima je dokazano kako ACE inhibitori reguliraju ACE2 u stanicama srca ovih životinja. Kod štakora s dijabetesom se pokazalo da ibuprofen utječe na regulativni sustav.

Ali svi ti nalazi nisu dovoljni za tvrdnju da je to tako i kod ljudi i da su ti lijekovi u ovom slučaju opasni. Tu nedostaje još mnogo pouzdanih podataka i istraživanja.

Sad smo svi “stručnjaci”

Već od epidemije SARS-a 2002. znanstvenici su puno naučili kako funkcionira ovaj virus i kako prodire u čovječje stanice. Na membrani stanice su receptori angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACE). Upravo jedan oblik ovog enzima (ACE2) koriste virusi SARS-a kao receptore da bi se “prilijepili” na stanicu i prodrijeli u nju da bi se tamo dalje širili.

Lijekovi protiv hipertenzije, dakle ACE inhibitori također kreću na taj enzim i time ga blokiraju. Pretpostavka je da receptori tog enzima onda nemaju pametnijeg posla nego onda prihvatiti ovaj virus. Možda stanice čak povećavaju broj receptora ACE2 kad je blokiran enzim ACE. To znači da stanice imaju čak još više “ulaza” za ovaj virus.

To također znači da bi ovaj lijek možda smanjio prirodnu otpornost stanica na prodor ovog virusa, što bi onda rezultiralo težim razvojem plućnog oboljenja COVID-19. Prema članku objavljenom u Lancetu, analgetik ibuprofen ima sličan učinak.

Još jednom: sve je to pretpostavka i nedostaje pouzdanih informacija. Ali zagovaratelji ove hipoteze u tome vide i razlog zašto je u Italiji toliko mnogo smrtnih slučajeva od ovog virusa. Naime mnogi, pogotovo stariji Talijani redovito uzimaju ACE inhibitore. Ali po posljednji put: to je tek hipoteza za koju nema pouzdanih podataka. (Deutsche Welle).

.

Vijesti

U samo mjesec dana udvostručio se broj građana koji strahuju od zaraze koronavirusom

Tri četvrtine građana (76,7%) navodi da je pojava koronavirusa znatno utjecala na njihov društveni život, od čega oko trećine građana (32,1%) potpuno izbjegava druženja s drugim ljudima.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Raste strah građana od zaraze koronavirusom, ali on je jednak strahu od gubitka radnog mjesta, zaključak je ponovljenog istraživanja agencije Hendal o stavovima i ponašanju građana u vremenu epidemije koronavirusa.

Prvo istraživanje, koje je Hendal proveo još u veljači 2020., pokazalo je da je tek 25,6% građana imalo strah od zaraze koronavirusom. Međutim, tada su bili prisutni tek pojedinačni slučajevi zaraze u Hrvatskoj i nije se nazirala epidemija današnjih razmjera.


Ponovljeno istraživanje Hendala, provedeno u ožujku online metodom na reprezentativnom uzorku 500 građana, pokazuje da gotovo polovica građana (46,4%) strahuje od zaraze. Međutim, alarmantniji je podatak da čak 48,8% građana u radnom odnosu strahuje za svoje radno mjesto te od gubitka statusa zaposlenih.

Epidemija je uvelike utjecala na društveni život građana, a promijenile su se i kupovne navike. Pranje ruku je uz samoizolaciju i izbjegavanje izlaženja glavna mjera zaštite od virusa.

Strah od ljudi

Tri četvrtine građana (76,7%) navodi da je pojava koronavirusa znatno utjecala na njihov društveni život, od čega oko trećine građana (32,1%) potpuno izbjegava druženja s drugim ljudima. Zanimljivo je da 2,8% građana održava iste društvene kontakte kao i prije pojave koronavirusa.

Stvaraju zalihe

Što se tiče kupovine namirnica, čak 39,4% građana navodi kako su u posljednjih tjedan dana kupili veće zalihe prehrambenih i neprehrambenih artikala, a najtraženiji su bili mlijeko i mliječni proizvodi (73,7%), brašno i kvasac (73,0%), riža i tjestenina (71,5%), wc papir (67%), dezinficijensi (64,2%), smrznuto i konzervirano voće i povrće (63,1%) te kava i čaj (61,1%).

Peru ruke

Na pitanje kako se štite od moguće zaraze, većina građana (39,6%) navodi pojačano pranje ruku kao glavnu mjeru zaštite. 28,8% građana oprezno je kod ostvarivanja bilo koje vrste socijalnog kontakta, a 27,5% navodi samoizolaciju i ostanak kod kuće. Dodatno se pokazalo da 23,5% sudionika Hendalovog istraživanja koristi usluge dostave namirnica i hrane na kućnu adresu pa i samim time smanjuju vjerojatnost zaraze.

Istovremeno je istraživanje pokazalo i onu tamniju stranu, odnosno da 3% građana, unatoč neprestanim upozorenjima mjerodavnih institucija i medija, ne poduzima nikakve mjere zaštite.

Zadovoljni su radom Vlade RH

Građani čvrstom četvorkom ocjenjuju rad Vlade i mjerodavnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa. Građani su zadovoljni dosadašnjim radom Vlade, ministra zdravstva i javnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa te ih ocjenjuju prosječnom ocjenom 4,02. Pritom im trećina građana (33%) daje najvišu ocjenu 5.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP