Prati nas

Zdravlje

Milijuni su padali

Tri najveće epidemije u povijesti ljudskog roda

Kako se Prvi svjetski rat počeo bližiti kraju, stanovništvo je počela desetkovati nova bolest, koja je u nekoliko mjeseci dosegla ne samo razmjere epidemije, već i pandemije.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Kuma Kum/Unsplash

Ljudsku povijest obilježile su neke epidemije koje su, iako su bile davno, ostavile dubok trag. Bile su to teške zarazne bolesti, protiv kojih nije bilo lijeka i koje su zbog visoke smrtnosti utjerivale strah u kosti na sam njihov spomen pa se do danas zadržala izreka ‘bježi od njega kao od kuge’, piše Svjetlana Gašparović Babić, dr. med. Za Narodni zdravstveni list.  Među najvećim epidemijama bile su:

1. Velike boginje

U 16. stoljeću, u vrijeme otkrića Amerike, koja je tad imala oko 100 milijuna stanovnika, američki domoroci nisu bili imuni na bolesti koje su im donijeli europski došljaci, što je pridonijelo tome da je gotovo došlo do istrebljenja tog stanovništva. Vodeća bolest s kojom se nisu mogli nositi bile su velike boginje.


Ta bolest, koja je u Europi bila prisutna tisućama godina, prenosi se tjelesnim tekućinama, zrakom te preko odjeće. Manifestira se povišenom tjelesnom temperaturom, bolovima po cijelom tijelu te svrbežom, popraćenim osipom i krastama po tijelu. Velike boginje izazivaju smrt u oko 30 posto zaraženih, a kod preživjelih često ostavljaju trajnu unakaženost ili sljepoću.

Iako je cjepivo otkriveno još 1796. godine, smatra se da je samo u 20. stoljeću od te bolesti umrlo između 300 i 500 milijuna ljudi. Godine 1977. virus je iskorijenjen među ljudskom populacijom te ga danas nalazimo isključivo u laboratorijima.

2. Španjolska gripa

Kako se Prvi svjetski rat počeo bližiti kraju, stanovništvo je počela desetkovati nova bolest, koja je u nekoliko mjeseci dosegla ne samo razmjere epidemije, već i pandemije. Španjolska gripa pojavila se u ožujku 1918. i do kraja te godine usmrtila je skoro 40 milijuna ljudi. Za usporedbu, u cijelom Prvom svjetskom ratu poginulo je od ratnih zbivanja nešto više od 8 milijuna ljudi. Uzročnik smrti najčešće je bila upala pluća izazvana virusom španjolske gripe, popraćena najčešće obilnim krvarenjem. Simptomi su inače bili klasični simptomi gripe, uz to što su se javljale crne točke, najčešće po licu, a smrt je nastupala u pravilu 48 sati nakon zaraze.

Tko je umro od gripe?

Naziva se španjolskom gripom jer su španjolski mediji najviše pisali o njoj kad se pojavila, budući da Španjolska nije sudjelovala u Prvom svjetskom ratu. Epidemija se, nakon otprilike godinu dana, utišala te je virus preuzeo manje opasan oblik, no procjenjuje se da je od španjolske gripe umrlo oko 100 milijuna ljudi.

3. Crna smrt

Doba kuge (Crna smrt ili Crna kuga) naziv je za period jedne od najrazornijih pandemija u povijesti čovječanstva. Započevši u jugozapadnoj Aziji proširila se u Europu kasnih 1340-ih godina. Konačan broj smrti koje je ta pandemija izazvala diljem svijeta procjenjuje se na oko 75 milijuna, odnosno oko polovice tadašnjeg stanovništva Europe. Naravno, demografski gubici od te pandemije nisu bili svuda jednaki jer je bolest odnosila više života u zajednicama s većim protokom ljudi i robe.

Osim po smrtnosti, bolest je ostala zapamćena i po tome što je izmijenila socijalnu strukturu ondašnjeg stanovništva i način razmišljanja ljudi tog doba, koji su tad počeli živjeti za “ovaj trenutak”. Vjeruje se da se ista bolest vraćala u Europu svake generacije, s različitim stupnjevima intenziteta i smrtonosnosti, sve do 1700- ih godina.   

Što je to epidemija?

Epidemija je iznenadno povećanje slučajeva neke zarazne bolesti u ljudskoj populaciji u određenom prostoru, koje bitno prerasta očekivani broj slučajeva (incidenciju) u istoj populaciji.

Epidemija je obično prostorno ograničena, ali ako se proširi na čitave zemlje ili kontinente i zahvati velik broj ljudi, nazivamo je pandemijom. Kako bi se pojava određene bolesti okarakterizirala kao epidemija, nužno je uzeti u obzir normalnu stopu učestalosti te iste bolesti u populaciji. Manje povećanje broja slučajeva vrlo rijetke zarazne bolesti može se već nazvati epidemijom, dok veliko povećanje broja slučajeva vrlo česte bolesti (naprimjer prehlade) ne smatramo epidemijom.

Pojam epidemije u prošlosti je bio rezerviran za zarazne bolesti, a u posljednje se vrijeme i naglo povećanje nezaraznih bolesti ili negativnih pojava u populaciji počelo definirati kao epidemija (naprimjer: epidemija pretilosti u SAD, epidemija alkoholizma u Rusiji itd.).

Endemija ili endemska bolest je patologija koja je trajno prisutna na određenom području ili u određenoj populaciji. Endemije mogu biti prisutne u manjem, ali postojanom broju slučajeva na istom teritoriju, ili se mogu javljati u obliku manjih epidemija koje uvijek pogađaju isto područje i ponavljaju se u vremenu.

Epidemiju zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti u Hrvatskoj posebnom odlukom proglašava ministar nadležan za zdravstvo, na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, te određuje zaraženo, odnosno ugroženo područje.

.

Zdravlje

Markotić: ‘Među onima na respiratoru su ljudi u četrdesetima’

Markotić je rekla da su i američko i britansko cjepivo u visokim fazama, a Rusi su također objavili određene rezultate koji se čine veoma dobri.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić smatra da cjepivom koje imamo – onim protiv gripe – trebamo izbjeći scenarij da u isto vrijeme imamo infekciju jednim i drugim virusom.

Komentirajući za HRT pad broja novozaraženih koronavirusom uz istodoban porast broja oboljelih u bolnicama, Markotić je rekla da su cijelo vrijeme spominjali da će, kako budu rasli brojevi, više ljudi biti u bolnicama, kao i slučajeva sa smrtnim ishodom. “Ipak, ono što vidimo u nekoliko većih klinika, uključujući našu, posljednih tjedan dana polako pada taj broj, ali to nije razlog za opuštanje ili predikciju”, kaže.


U bolnicu dolaze u teškom stanju

Dodala je da bolesnici koji dolaze u bolnicu uglavnom završavaju s upalama pluća ili u teškom stanju te trebaju respirator, vrlo često sa zatajenjem bubrega, pluća. Naglasila je da među njima ima i onih mlađe dobi, od 40 do 50 godina, ali i starijih.

“Zamjetno je da većina njih ima veći broj različitih kroničnih bolesti, ali za razliku od prve faze kad su to uglavnom bili stari ljudi iz domova u koje je virus prodro, sad je većinom riječ o kućanstavima u koja su ukućani donijeli virus”, rekla je Markotić za HRT.

Što je s cjepivom?

Markotić je rekla da su i američko i britansko cjepivo u visokim fazama, a Rusi su također objavili određene rezultate koji se čine veoma dobri. Dodala je da je danas u Klinici za infektivne bolesti bio i veleposlanik SAD-a koji je rekao da će biti važno da netko proizvede cjepivo i pri tome nije bitno tko: “Kad se napokon vidi tko će prvi moći ponuditi cjepivo, znat će se s kim će se sklapati ugovor i koje će točno cijene biti.”

Naglasila je da moramo cjepivom koje imamo, onim protiv gripe, izbjeći scenarij da u isto vrijeme imamo infekciju jednim i drugim virusom. Bilo bi dobro da se cijepi što šira populacija, dodala je.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP