Prati nas

Zdravlje

Milijuni su padali

Tri najveće epidemije u povijesti ljudskog roda

Kako se Prvi svjetski rat počeo bližiti kraju, stanovništvo je počela desetkovati nova bolest, koja je u nekoliko mjeseci dosegla ne samo razmjere epidemije, već i pandemije.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Kuma Kum/Unsplash

Ljudsku povijest obilježile su neke epidemije koje su, iako su bile davno, ostavile dubok trag. Bile su to teške zarazne bolesti, protiv kojih nije bilo lijeka i koje su zbog visoke smrtnosti utjerivale strah u kosti na sam njihov spomen pa se do danas zadržala izreka ‘bježi od njega kao od kuge’, piše Svjetlana Gašparović Babić, dr. med. Za Narodni zdravstveni list.  Među najvećim epidemijama bile su:

1. Velike boginje

U 16. stoljeću, u vrijeme otkrića Amerike, koja je tad imala oko 100 milijuna stanovnika, američki domoroci nisu bili imuni na bolesti koje su im donijeli europski došljaci, što je pridonijelo tome da je gotovo došlo do istrebljenja tog stanovništva. Vodeća bolest s kojom se nisu mogli nositi bile su velike boginje.


Ta bolest, koja je u Europi bila prisutna tisućama godina, prenosi se tjelesnim tekućinama, zrakom te preko odjeće. Manifestira se povišenom tjelesnom temperaturom, bolovima po cijelom tijelu te svrbežom, popraćenim osipom i krastama po tijelu. Velike boginje izazivaju smrt u oko 30 posto zaraženih, a kod preživjelih često ostavljaju trajnu unakaženost ili sljepoću.

Iako je cjepivo otkriveno još 1796. godine, smatra se da je samo u 20. stoljeću od te bolesti umrlo između 300 i 500 milijuna ljudi. Godine 1977. virus je iskorijenjen među ljudskom populacijom te ga danas nalazimo isključivo u laboratorijima.

2. Španjolska gripa

Kako se Prvi svjetski rat počeo bližiti kraju, stanovništvo je počela desetkovati nova bolest, koja je u nekoliko mjeseci dosegla ne samo razmjere epidemije, već i pandemije. Španjolska gripa pojavila se u ožujku 1918. i do kraja te godine usmrtila je skoro 40 milijuna ljudi. Za usporedbu, u cijelom Prvom svjetskom ratu poginulo je od ratnih zbivanja nešto više od 8 milijuna ljudi. Uzročnik smrti najčešće je bila upala pluća izazvana virusom španjolske gripe, popraćena najčešće obilnim krvarenjem. Simptomi su inače bili klasični simptomi gripe, uz to što su se javljale crne točke, najčešće po licu, a smrt je nastupala u pravilu 48 sati nakon zaraze.

Tko je umro od gripe?

Naziva se španjolskom gripom jer su španjolski mediji najviše pisali o njoj kad se pojavila, budući da Španjolska nije sudjelovala u Prvom svjetskom ratu. Epidemija se, nakon otprilike godinu dana, utišala te je virus preuzeo manje opasan oblik, no procjenjuje se da je od španjolske gripe umrlo oko 100 milijuna ljudi.

3. Crna smrt

Doba kuge (Crna smrt ili Crna kuga) naziv je za period jedne od najrazornijih pandemija u povijesti čovječanstva. Započevši u jugozapadnoj Aziji proširila se u Europu kasnih 1340-ih godina. Konačan broj smrti koje je ta pandemija izazvala diljem svijeta procjenjuje se na oko 75 milijuna, odnosno oko polovice tadašnjeg stanovništva Europe. Naravno, demografski gubici od te pandemije nisu bili svuda jednaki jer je bolest odnosila više života u zajednicama s većim protokom ljudi i robe.

Osim po smrtnosti, bolest je ostala zapamćena i po tome što je izmijenila socijalnu strukturu ondašnjeg stanovništva i način razmišljanja ljudi tog doba, koji su tad počeli živjeti za “ovaj trenutak”. Vjeruje se da se ista bolest vraćala u Europu svake generacije, s različitim stupnjevima intenziteta i smrtonosnosti, sve do 1700- ih godina.   

Što je to epidemija?

Epidemija je iznenadno povećanje slučajeva neke zarazne bolesti u ljudskoj populaciji u određenom prostoru, koje bitno prerasta očekivani broj slučajeva (incidenciju) u istoj populaciji.

Epidemija je obično prostorno ograničena, ali ako se proširi na čitave zemlje ili kontinente i zahvati velik broj ljudi, nazivamo je pandemijom. Kako bi se pojava određene bolesti okarakterizirala kao epidemija, nužno je uzeti u obzir normalnu stopu učestalosti te iste bolesti u populaciji. Manje povećanje broja slučajeva vrlo rijetke zarazne bolesti može se već nazvati epidemijom, dok veliko povećanje broja slučajeva vrlo česte bolesti (naprimjer prehlade) ne smatramo epidemijom.

Pojam epidemije u prošlosti je bio rezerviran za zarazne bolesti, a u posljednje se vrijeme i naglo povećanje nezaraznih bolesti ili negativnih pojava u populaciji počelo definirati kao epidemija (naprimjer: epidemija pretilosti u SAD, epidemija alkoholizma u Rusiji itd.).

Endemija ili endemska bolest je patologija koja je trajno prisutna na određenom području ili u određenoj populaciji. Endemije mogu biti prisutne u manjem, ali postojanom broju slučajeva na istom teritoriju, ili se mogu javljati u obliku manjih epidemija koje uvijek pogađaju isto područje i ponavljaju se u vremenu.

Epidemiju zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti u Hrvatskoj posebnom odlukom proglašava ministar nadležan za zdravstvo, na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, te određuje zaraženo, odnosno ugroženo područje.

.

Zdravlje

Imamo nekoliko prirodnih rješenja protiv komaraca

Probudili su se komarci i počeli nas terorizirati tijekom ljetnih večeri. Donosimo nekoliko savjeta kako se obraniti od dosadnih krvopija i kako ih otjerati na prirodan i neškodljiv način.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Počelo je! Legnete navečer u krevet i taman se spremate utonuti u san, kadli vas probudi neugodno zujanje oko glave. Vratili su se dosadni komarci. Najaktivniji su navečer kad sunce lagano zalazi i rano ujutro prije izlaska sunca. No ponekad vas mogu napasti i usred sunčana dana.

Pokazalo se da su nositelji krvne grupe 0 mnogo češće na meti komaraca, od recimo pripadnika krvne grupe A ili B. I osobe s povišenom tjelesnom temperaturom posebna su im poslastica s obzirom da su im neodoljivi mirisi mliječne i mokraćne kiseline, kao i sastojci koje izlučujemo putem znojenja, piše portal Živim.hr.


Zatim, osobe koje izlučuju veće količine ugljičnog dioksida putem disanja mnogo lakše postaju meta, a to osobito vrijedi i za trudnice i djecu. Znanstvenici su mišljenja da i boja odjeće može biti presudna. Odjeveni u tamnu odjeću izloženiji smo zbog toga što komarci imaju i dobar vid, pa će ih privući crna, crvena i tamnoplava boja.

Srećom, postoje načini kako se obraniti od komaraca, a mnogi od njih nisu ni skupi ni štetni. Tako sami možete napraviti sprej od destilirane ili prokuhane vode u koji ukapajte eterično ulje čajevca, citronele, limunske trave ili ružmarina te pošpricati po koži.

Trikova ima još. Primjerice, svoju ćemo privlačnost smanjiti ako izbjegavamo korištenje parfimiranih sapuna i šampona. Pomoći će i ventilator. Komarci izvrsno osjećaju mirise, ali su slabi letači pa će ih strujanje zraka onemogućiti da mirno slete na toliko željenu površinu vaše kože. Ispred ulaza u dom ili na prozore svog stana posadite peršin, bosiljak, valerijanu, lavandu ili mentu, to su neke od biljaka koje komarci mrze. Pomaže i jabučni ocat, osim što će odbiti komarce, rashladit će vas i održati PH kože. Naprosto ga nanesite na kožu.

7 eteričnih ulja koja tjeraju komarce

U 30 ml bademova ili maslinova ulja ukapajte po 6 kapi eteričnog ulja valerijane, citronele, lavande, neema i crnog papra. Držite u staklenoj bočici. Prije izlaska nanesite na kožu.

1. Valerijana: osim što će vaša mačka biti hipnotizirana kad joj ‘servirate’ valerijanu ili macinu travu, a vas smiriti i opustiti napetost, prema istraživanju koje je provelo Državno sveučilište Iowa, eterično ulje ove biljke izuzetno je učinkovito u borbi protiv dosadnih nametnika. Nekoliko kapi ukapajte u aroma lampicu.

2. Citronela: nekoliko kapi kvalitetnog eteričnog ulja citronele ukapajte u losion koji koristite nakon tuširanja. Nanesite ga na tijelo. Komarci naprosto bježe od ovog mirisa.

3. Češnjak: jedite ga svježeg. Komarci ne mogu podnijeti njegov miris.

4. Lavanda: eterično ulje lavande, osim što zanosno miriše, vrlo je efikasna zaštita od uboda insekata. Najbolje je ukapati nekoliko kapi u kokosovo ulje ili u ulje koštica marelice i nanijeti na kožu.

5. Neem ulje: osim što je poznato po svojoj ljekovitosti i može se koristiti i oralno, nanesete li ga na kožu, sigurni ste od uboda. Pomoći će i kod kožnih infekcija i akni. Najbolje ga je pomiješati s nekim baznim uljem, recimo maslinovim ili bademovim.

6. Organsko sojino ulje: neutralnog je mirisa i svijetle boje i nije odličan odabir samo u kulinarstvu, nego i kao obrana od dosadnih insekata. Dobro je i za kožu, vlaži ju i pohranjuje elasticitet, a može i usporiti rast dlaka.

7. Crni papar: eterično ulje crnog papra također može biti od velike koristi u zaštiti. Ukapajte nekoliko kapi u losion za tijelo ili, kao lavandu, u jedno od baznih ulja.

Prva pomoć prilikom uboda

Mjesto uboda koje neugodno svrbi najbolje je namazati aloe vera gelom koji ste držali u hladnjaku. Osim što ima antiupalna svojstva, hladni gel aloe vere će vrlo brzo smiriti svrbež. Možete pomiješati i malo sode bikarbone s vodom i lagano utrljati u mjesto uboda.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP