Prati nas

Zdravlje

I dalje su naši prijatelji

Mogu li kućni ljubimci prenijeti COVID-19? Ovo su najnovije spoznaje

Ni u jednom slučaju nije dokazano da su kućni ljubimci bili izvor infekcije virusom SARS-CoV-2 za ljude, nego upravo obrnuto. Tako nedvojbeno i dalje ostaje činjenica da je glavni izvor infekcije virusom SARS-CoV-2 čovjek.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Krista Mangulsone/Unsplash

Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu sastavio je opsežan odgovor o mogućnostima prijenosa zaraze putem kućnih ljubimaca. Tekst prenosimo u cijelosti.

U nizu svakodnevnih informacija vezanih uz nove spoznaje o bolesti COVID-19 posljednjih je dana objavljeno nekoliko članaka o mogućnosti infekcija kućnih ljubimaca virusom SARS-CoV-2. Trenutačno najrelevantnije istraživanje za ovu temu objavili su kineski autori u časopisu Science kojim dokazuju mogućnost aktivne infekcije mačaka i pitomih vretica (tvorova), dok je u pasa, svinja, kokoši i pataka ona zanemariva ili isključena.


Važno je naglasiti da su u ovom istraživanju životinje pokusno inficirane visokim virusnim dozama u uvjetima koji nisu istoznačni prirodnom okruženju.

Što se tiče prirodnih infekcija kućnih ljubimaca, sve dosadašnje pouzdano dokazane zabilježene su isključivo u ljubimaca koji su boravili u kućanstvu s oboljelim ljudima, i to ne dokazom infektivnog virusa, nego dijela virusnoga genoma.

Ljudi su zarazili životinje, ne obrnuto

Ono najvažnije, do danas ni u jednom slučaju nije dokazano da su kućni ljubimci bili izvor infekcije virusom SARS-CoV-2 za ljude, nego upravo obrnuto. Tako nedvojbeno i dalje ostaje činjenica da je glavni izvor infekcije virusom SARS-CoV-2 čovjek, odnosno da se virus uglavnom prenosi kapljičnim putem pri kihanju i kašljanju, kao i neizravno putem kontaminiranih ruku izlučevinama oboljele osobe. Stoga prije svega apeliramo na poštovanje svih epidemioloških mjera zahvaljujući kojima u našoj domovini održavamo povoljnu epidemiološku situaciju.

Ipak, zbog nedovoljne istraženosti ove nove bolesti, a u skladu sa svim relevantnim znanstvenim informacijama i najvišom razinom opreza, radi isključivanja i najmanje opasnosti preporučuje se pojačan oprez doktora veterinarske medicine u kliničkom radu s kućnim ljubimcima koji pokazuju kliničke znakove bolesti prednjih dišnih puteva, a boravili su u kućanstvima s oboljelim ljudima. Također se preporučuje da kućni ljubimci budu u samoizolaciji s oboljelim vlasnicima te da drugi ljudi ne skrbe o njima, što je sigurno dostatna epidemiološka mjera s obzirom na dosadašnje spoznaje.

Slušajte stručnjake

U civiliziranim društvima domaće životinje i kućni ljubimci važan su dio ljudske svakodnevice. Mačke i pitome vretice uobičajeni su kućni ljubimci i često žive s ljudima u bliskoj kohabitaciji. Ishitreno i subjektivno tumačenje infekcije mačaka i drugih kućnih ljubimaca kao važnog čimbenika u širenju virusa SARS-CoV-2 moglo bi dovesti do neopravdanog stigmatiziranja i napuštanja ovih životinja. Stoga apeliramo da se u informiranju o svim aspektima bolesti COVID-19 prate službene objave relevantnih institucija, pa tako i o ulozi životinja u ovoj pandemiji.

Ove najnovije informacije dijelimo u skladu s trajnom odrednicom naše institucije za objektivnim i pravodobnim informiranjem kolega i široke javnosti, naglašavajući još jednom da se COVID-19 primarno prenosi s čovjeka na čovjeka te da je uloga kućnih ljubimaca u prijenosu virusa prema svim sadašnjim znanstveno utemeljenim spoznajama vrlo mala. Za razliku od toga, ljubav i radost koju nam naši ljubimci pružaju, a pogotovo u ovo vrijeme socijalnog distanciranja, zasigurno je neprocjenjiva.

.

Zdravlje

Što treba imati u kućnoj ljekarni, a koje lijekove treba odmah baciti?

U kućnim ljekarnama nađe se svačega, no s lijekovima valja biti oprezan i prije uzimanja se konzultirati s liječnikom.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Andoli, aspirini, analgetici, razni vitamini kojima je odavno istekao rok trajanja, onda antibiotici koje nismo popili do kraja, a “šteta da se bace jer nikad ne znaš”…

Ukratko, u kućnim apotekama nađe se svega i svačega. Zbog koronavirusa su ladice s lijekovima dopunjene i dodatnim preparatima koji bi nam trebali pomoći da prebolimo nesretni virus ako ga na koncu ne uspijemo izbjeći.


No od kolike su doista koristi sve te stvari koje čuvamo u kućnim ljekarnama? Je li što od toga štetno i što bi zapravo obavezno trebali imati u svojim domovima sad kad nam osim sezonske gripe i viroze prijeti i taj nesretni COVID-19? Pitali smo to liječnika opće prakse Milana Mazalina.

“Kao prvo, ljudi kod kuće uopće ne bi trebali imati previše raznih lijekova jer kućna apoteka ne bi trebala izgledati kao prava, a upravo to, nažalost, mnogi nastoje napraviti. Za to nema razloga, jer većinu lijekova ionako treba uzimati tek nakon dogovora s liječnikom ili barem farmaceutom” kaže doktor Mazalin.

Temperaturu ne treba odmah snižavati

Ono što bi ipak bilo preporučljivo imati za prvu ruku je nešto za snižavanje temperature, no i tu valja biti oprezan.

“U zadnje vrijeme za snižavanje temperasture najviše preporučujemo lijekove na bazi paracetamola, a ponekad se mogu uzimati i neki antireumatici. Doduše, nekim ljudima taj paracetamol ne uspije baš skinuti temperaturu jer je manje potentan, ali je bolji za ljude kojima bi, recimo, ibuprofen mogao izazvati neke gastro tegobe. No ni paracetamol nije bezazlen jer može oštetiti jetru”, kaže doktor Mazalin i naglašava da čak ni lijekove za snižavanje temperature ne bi trebalo uzimati po vlastitom nahođenju.

“Čak ni te lijekove za temperaturu ne treba uzimati bez konzultacije, niti temperaturu uopće treba skidati čim se pojavi i ako iznosi oko 37-38 Celzijevih stupnjeva. Temperaturu nižu od 38 ne treba skidati jer ona i služi za zaštitu od infekcija i kao pokazatelj u kojem smjeru čitav infekt ide. Na primjer, ako rano krenemo skidati temperaturu, onda temperatura nije odradila što je trebala, osjećamo se dobro, a zapravo još nismo zdravi”, kaže doktor Mazalin.

Od kapi za nos bolja je fiziološka otopina

Od drugih lijekova dobro je imati nekakve kapi za nos, iako niti s njima ne treba pretjerivati.

“Bolje su razne otopine morske vode i varijacije na temu tih fizioloških otopina za nos koje rade toaletu nosa, olakšavaju izbacivanje svih tih nakupljenih stvari u nosu pa tako i virusa. To se pokazalo dosta korisnim i u slučaju koronavirusa gdje je naročito važna vlažna sluznica koja je tako otpornija. Klasične kapi za nos mogu se koristiti u slučaju jakog začepljenja nosa, no tek neko kraće vrijeme i uz oprez jer mogu izazvati oštećenje nosne sluznice”, kaže doktor Mazalin.

Kod ljudi koji imaju proljev nisu loši ni probiotici, a za suhi kašalj dobro je imati nešto protiv kašlja, sirup ili pastile i to je zapravo sve što bi ljudi trebali imati u kućnim apotekama, kaže doktor.

Antibiotike se ne smije uzimati na svoju ruku

“Važno je naglasiti da treba izbjegavati imati u kući antibiotike jer za to doista nema nikakvog razloga. U zadnje je vrijeme nastala nekakva pošast oko azitromicina i deksametazona… Čim se u medijima pojavi neki lijek koji potencijalno pomaže kod COVID-19, odmah krene veliki interes. No kao prvo, problem je u tome što čovjek ne smije na svoju ruku uzimati takve lijekove, a drugo, bilo je dosta slučajeva u kojima se naknadno ustanovilo da ti lijekovi ne samo da nisu korisni nego su i štetni. Moj savjet je da se nikako ne nasjeda tim poluinformacijama kojima smo u zadnje vrijeme zatrpani i koje onda slijedimo u želji da se nekako zaštitimo”, kaže doktor Mazalin.

Vitamin D uzimati oprezno

U posljednje je vrijeme bilo dosta govora i o vitaminu D koji pomaže optimalnoj funkciji imuniteta, no i tu doktor Mazalin savjetuje oprez. “S D vitaminom treba biti oprezan. Iako ima dosta ljudi koji imaju deficit tog vitamina, to je ujedno i vitamin koji se može nagomilavati u organizmu pa možemo doći u stanje hipervitaminoze što također nije dobro. Tako da ga treba uzimati sa zrnom soli, što bi se reklo, odnosno ne napamet.”

Slična je stvar, kaže doktor, i s vitaminom C koji je jedno vrijeme bio jako popularan. “Istraživanjima se nije dokazalo da je pojačano uzimanje C vitamina korisno kod respiratornih infekata. Ako ćemo ga uzimati, bolje je držati se nekakvih prirodnih izvora, a vitamine u obliku tableta treba uzimati samo onda kada se dokaže njihov nedostatak u organizmu. Osim toga, i oni mogu biti loši za želudac”, kaže doktor Mazalin.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP