Prati nas

Zdravlje

Nova znanja

Što su pokazale obdukcije umrlih od infekcije koronavirusom?

Njemački patolozi obavili su cijeli niz obdukcija nad truplima umrlih od infekcije COVID-19. Što se od toga naučili?

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Ostaviti tijelo Medicinskom fakultetu
foto: BigStock

“Treba izbjegavati unutarnji pregled preminule osobe, obdukcije ili druge mjere za proizvodnju aerosola”, pisalo je početkom travnja na internetskoj stranici Instituta Robert Koch (RKI). Ova institucija, koja je na saveznoj razini  odgovorna za nadzor i borbu protiv zaraznih bolesti, kasnije je promijenila svoje mišljenje. Potpredsjednik Instituta, Lars Schaade, sad kaže da je ispravno, pogotovo ako je bolest nova, da se obdukcije radi u što je moguće većoj mjeri – ali uz odgovarajuće mjere sigurnosti, javlja Deutsche Welle.

“Bio je to lapsus”, tako predsjednik Saveznog udruženja njemačkih patologa Karl Friedrich Bürrig komentira preporuku  RKI-ja od prije mjesec dana, koja je u međuvremenu opozvana. Tada je preporuka bila da se iz sigurnosnih razloga ne smije vršiti obdukciju osoba zaraženih virusom COVID-19. ”Kod svih modernih zaraznih bolesti, obdukcija je vrlo važna za utvrđivanje tijeka bolesti, uključujući i COVID-19″, naglašava Bürrig.


Najveća baza podataka u Hamburgu

Međutim, nisu se svi patolozi držali prvobitne preporuke RKI-ja. Klaus Püschel, direktor Instituta za sudsku medicinu pri Sveučilišnom medicinskom centru Hamburg-Eppendorf, trenutno ima najopsežniju bazu podataka. ”Možemo naučiti od mrtvih, i to za žive”, kaže Püschel.

Klaus Püschel je od 22. ožujka do 11. travnja obavio obdukciju 65 preminulih pacijenata koji su bili zaraženim virusom COVID-19. Od tog broja, 46 ih je ranije imalo bolesti pluća, 28 je imalo bolest drugih unutarnjih organa ili presađenih organa. Deset je patilo od dijabetesa ili pretilosti, deset od raka i 16 je bilo dementno. Neki od preminulih su imali istovremeno i više navedenih bolesti. Püschelova baza  sada sadrži podatke o više od 100 obdukcija. Svi oni potvrđuju: nitko od mrtvih nije isključivo bio pogođen koronavirusom, ali su praktički svi imali kardiovaskularne probleme, visok krvni tlak, arteriosklerozu, dijabetes, rak, probleme s radom pluća ili bubrega ili cirozu jetre.

Püschel smatra da se koronavirus mora shvatiti vrlo ozbiljno. On kaže da je strah koji se širi od virusa ipak pretjeran i da to nije ”posebno opasna virusna bolest”. Stoga smatra da su neka ograničenja, poput onih koja se odnose na rodbinu na sahrani preminule osobe, neutemeljena. ”Ne biste ih trebali ljubiti, ali možete ih pogledati. Možete ih i dodirnuti ako nakon toga operete ruke”, kaže njemački patolog.

Istraživanja u Italiji i Španjolskoj

Püschelovi podaci otprilike odgovaraju studiji talijanskog ministarstva zdravstva koja se ne temelji na obdukcijama, tijeka bolesti 1.738 preminulih pacijenata. Osim COVID-19, 96,4 posto je imalo bar još jednu bolest. Najčešći su bili visoki krvni tlak (70 posto), dijabetes (32 posto) i kardiovaskularne bolesti (28 posto). Prosječna starost preminulih u Italiji je 79 godina - u Hamburgu 80 godina.
Svih 20 preminulih pacijenata od virusa COVID-19 koje je pregledao Alexandar Tzankov, šef Odjela za autopsiju u Sveučilišnoj bolnici u Baselu, također su patili od visokog krvnog tlaka. Osim toga, većina ih je imala višak kilograma. Dvije trećine imalo je srčane probleme, a trećina dijabetes. Međutim, glavni patolog iz Basela bolest ne bi nazvao relativno bezopasnom. ”Svi ovi pacijenti vjerovatno bi živjeli duže bez COVID-19, možda sat, možda dan, tjedan ili godinu”, rekao je Tzankov.

Velika rizična skupina u Njemačkoj

Šef Odjela patologije na berlinskom Charitéu David Horst također potvrđuje da su sve preminule osobe, koje je pregledao, i ranije imale neke bolesti, naime kardiovaskularne  ili oboljenja pluća. ”Neke su također imale višak kilograma. Međutim, ove bolesti su u Njemačkoj izuzetno česte kod starijih od 65 godina. Pogođena je svaka treća osoba. Vidimo da je rizična skupina u kojoj su infekcije koronom češće smrtne, ogromna “, objasnio je on u intervjuu za Berliner Zeitung.

Što se tiče samog tijeka COVID-19, Horst je rekao da akutno oštećenje pluća vodi tome da se pluća napune tekućinom i spriječe razmjenu plina. ”Uz to, bakterije se često šire u tim oštećenim plućima, što dovodi do teške upale pluća i sepse”, rekao je patolog. Pored toga, bez obzira na pluća, često bi se mogli dogoditi poremećaji zgrušavanja krvi. ”Krvni ugrušci se formiraju u krvnim žilama, oni se nakon toga mogu prenijeti u velike plućne krvne žile i dovesti do akutnog kardiovaskularnog zatajenja”, rekao je patolog i dodao da mikro-ugrušci u organima također mogu prouzročiti oštećenja.

Što on kaže o raspravi o tome jesu li ljudi umrli ”od” ili ”s” koronom? ”Smatram da je ovo kriva rasprava u krivo vrijeme. U slučajevima kad smo obducirali ljude koji su umrli od ’korone’ svi preminuli su već od ranije imali neke bolesti, ali ne u mjeri u kojoj su sada bili životno ugroženi”, naglašava Horst. Prema njegovim riječima ne bi se trebao stvoriti dojam da korona nije opasna i da bez nje ljudi ne bi umirali, zaključuje DW.

.

Zdravlje

Je li BCG cjepivo zaštitilo zemlje bivše Jugoslavije od koronavirusa?

Američki magazin The Times ispitao je koliko ima istine u onim pretpostavkama da je BCG cjepivo protiv tuberkuloze zaslužno za to što su balkanske zemlje tako dobro prošle u epidemiji koronavirusa.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Jedan dio Europe bolje je od ostatka kontinenta upoznat sa svim opasnostima koje virus nosi. U svom kratkom životu, Jugoslaviju su pogodile epidemije tuberkuloze i malih boginja, a tijekom ratova devedesetih godina, već ionako napaćene ljude, napadale su i ospice. Zbog toga se, kada je COVID-19 stigao na zapadni Balkan, regija bolje pripremila za najgori scenarij, piše ugledni list The Times.

No, u sedam država bivše Jugoslavije koje ukupno imaju 22 milijuna stanovnika zabilježeno je tek  21.145 slučajeva zaraze koronavirusom i 775 smrtnih slučajeva povezanih s ovom bolešću.


Razloge za tako dobre rezultate Times nalazi u teoriji koja je već neko vrijeme prisutna. Naime, neki su znanstvenici uvjereni kako su zemljama bivše Jugoslavije najviše pomogle prijašnje epidemije, odnosno, odgovor na njih – dugoročno, sveopće i, u nekim državama, obvezno cijepljenje.

Stručnjaci se već godinama pitaju kako to da se čini da Bacillus Calmette-Guérin (BCG) cjepivo, jeftina imunizacija protiv tuberkuloze koja postoji gotovo stotinu godina, jača čovjekov imunitet i kad su u pitanju druge bolesti. Njihov je rad dobio novi uzlet zbog iskustava koja su imale države bivše Jugoslavije.

-“Ljudi koji su se cijepili protiv tuberkuloze imali su slabije simptome COVID-19. Ovo su samo dojmovi i još uvijek nema dovoljno dokaza da bismo mogli reći kako je to sigurno. Ali, čini se da su zemlje koje su dobro procijepljene BCG-om imale lakše iskustvo s COVID-19”, kaže vodeći srpski epidemiolog Predrag Kon.

Rezultati su svakako uvjerljivi. Velika Britanija i veći dio Europe od sveopćeg cijepljenja BCG-om su odustali 2000-ih godina, a nikad ga nisu primjenjivali u SAD-u ili Italiji. U većem dijelu Afrike, istočne Europe, Azije i Južne Amerike i dalje se rutinski procjepljuje.

Jugoslavija je insistirala na cijepljenju

Jugoslavija i države nastale nakon njezina raspada, među zemljama su koje su uporno inzistirale na visokoj procijepljenosti. Krajem Drugog svjetskog rata tuberkuloza se proširila zemljom, svake godine se zarazilo 15 posto stanovništva. Jugoslavenska vlada je 1946. započela s cijepljenjem svih vojnih regruta i svih osoba mlađih mlađe od 25 godina te onih za koje se smatralo da spadaju u rizičnu populaciju. Tri godine kasnije BCG cijepljenje je postalo obavezno za sve mlađe od 25 godina i od tada se primjenjuje.

Beograđani u ogromnim gužvama čekaju cijepljenje, 1972.

Istraživači su od 50-ih godina prošlog stoljeća znali da BCG također poboljšava opći imunitet, iako su tek nedavno počeli shvaćati zašto.

“BCG reorganizira epigenom kako bi omogućio da se određeni dijelovi imunološkog sustava izraze ili zatome. A to onda omogućuje, kada vas izazove potpuno nepovezani virus, poboljšani imunitet”, kaže za The Times Andrew DiNardo, koji je dio istraživačkog tima Medicinskog fakulteta Baylor u Teksasu koji proučava šire učinke BCG-a.

“Navedite infekciju i vjerojatno postoje dokazi da ovo cjepivo poboljšava reakciju organizma”, tvrdi DiNardo.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da zasad nema čvrstih dokaza koji bi ukazali da cjepivo doista štiti i od COVID-19. Neki znanstvenici, pak, vjeruju da cjepivo protiv tuberkuloze od drugih bolesti štiti samo kratak period, a ne cijeli život.

Nasumična kontrolirana ispitivanja učinka BCG-a na COVID-19 sada se provode u Nizozemskoj i Australiji. Rezultati se očekuju za tri do šest mjeseci. ” Vjerojatnije je da će BCG dovesti do manje ozbiljnih simptoma, iako može pružiti i djelomičnu zaštitu od prijenosa”, kaže Mihai Netea, voditelj tima sa Sveučilišta Radboud u Nizozemskoj.

Ukidanje sloboda za opće dobro

I druga nasljeđa iz Jugoslavije pomogla su zemljama bivše države da ublaži krizu izazvanu koronavirusom u zdravstvenom sektoru. Iako njihova tijela za javno zdravstvo ne surađuju blisko, Times navodi da te države dijele kulturne i političke odlike koji su oblikovali odgovor na krizu – uglavnom centralizirani zdravstveni sustavi i vlade koje se neće ustručavati od ograničavanja građanskih sloboda za zajedničko dobro.

Srbija, Bosna i Hercegovina te Sjeverna Makedonija uvele su policijski sat u cijeloj zemlji, a starijima od 65 godina bilo je zabranjeno izlaziti izvan kuće.

“Mjere nisu dobro primljene u javnosti, ali uspjeli smo. I otkrili smo da sada, kada je izvanredno stanje pošlo, stariji od 65 i dalje se pridržavaju naših preporuka”, rekao je dr. Kon.

The Times podsjeća da je Crna Gora zaključala cijelu jednu općinu, Kosovo i Hrvatska zatvorili su gospodarstvo i ograničili putovanja unutar zemlje, a Slovenija je uvela obvezu nošenja maski i rukavica na svim javnim zatvorenim prostorima.

Jugoslavensko javno zdravstvo funkcionira i danas dobro

“Vidjeli smo da se brzina širenja zaraze usporila. Naše bolnice su stare i nemamo mnogo odjela za intenzivnu skrb, no imamo jedinstveni javnozdravstveni sustav koji je uglavnom u državnom vlasništvu što nam je olakšalo organizaciju”, kaže Bojana Beović, državna epidemiologinja u Sloveniji.

Cijepljenje u Ljubljani, 1972.

Komparativni podaci iz regije pokazuju povezanost između brzine zaustavljanja normalnog života i učinkovitosti takvih mjera. Sve zemlje zapadnog Balkana prekinule su školsku nastavu i rad poduzeća sredinom ožujka. Na Kosovu i Crnoj Gori mjere su uvedene i prije nego što je zabilježen prvi slučaj zaraze, pa ne čudi što te dvije države imaju najmanji broj slučajeva i smrti po glavi stanovnika. Za razliku od toga, Sjeverna Makedonija, koja je svoj prvi slučaj potvrdila 20 dana prije najave izvanrednog stanja, pretrpjela je najveću stopu smrtnosti.

Čini se da se slovenska strogost također isplatila. Zemlja je to, piše The Times, koja graniči s Italijom i više od petine njezinog stanovništva ima preko 65 godina. Virus je u početku pogodio dva staračka doma, ali 14. svibnja, šest tjedana nakon što je Slovenija pojačala pravila o maskama i domaćim putovanjima, postala je prva zemlja u Europi koja je proglasila kraj epidemije, a do danas je zabilježilo samo 1.473 slučajeva zaraze i 108 smrtnih slučajeva.

Balkanske zemlje sada su daleko ispred zapadne Europe na putu prema normalnosti. Većina tvrtki radi, a ograničenja i izvanrednih stanja se ukidaju. Pod pritiskom građana, od kojih mnogi imaju obiteljske veze na Balkanu, vlade ponovo otvaraju svoje granice. Hrvatska, koja četvrtinu svog BDP-a ostvaruje u turizmu, već je otvorena za inozemne turiste.

To brine epidemiologe koji prognoziraju drugi val epidemije najesen. Testiranje protutijela u Sloveniji sugerira da je samo 3 posto populacije imalo virus i steklo imunitet, a BCG cjepivo nije čarobni štapić, čak i ako se pokaže da je djelotvorno.

“Vjerujemo da bi to bio uglavnom ‘most’ do razvoja specifičnog cjepiva: mogli bismo biti zaštićeni dvije do tri godine, dok se novo cjepivo ne može razviti i proizvesti za cijelu populaciju”, rekao je profesor Netea.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP