Prati nas

Vijesti

Neželjene reakcije

Objavljeno je koji su lijekovi izazivali najviše nuspojava 2019. godine u Hrvatskoj

Liječnici su, u skladu s prethodnim godinama, ostali skupina prijavitelja od koje je zaprimljen najveći udio prijava nuspojava. Ljekarnici su bili druga najzastupljenija skupina.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Kendal/Unsplash

Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je Izvješće o nuspojavama u 2019. godini. Agencija je zabilježila 3.904 prijave sumnji na nuspojave.

Od navedenog broja, 128 prijava proizašlo je iz postmarketinških neintervencijskih ispitivanja, dok je 3.776 prijava prikupljeno spontanim prijavljivanjem te iz objavljenih literaturnih podataka. Ukupan broj prijava sumnji na nuspojave lijekova bio je za 2,8% manji u odnosu na 2018. godinu, kada je zaprimljeno 4.017 prijava.


Koji lijekovi izazivaju najviše nuspojava?

Prema broju prijava sumnji na nuspojave u 2019. godini tri najzastupljenije skupine lijekova su skupina L (lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori), potom skupina N (lijekovi koji djeluju na živčani sustav) te, na trećem mjestu, skupina J (lijekovi za liječenje sustavnih infekcija).

Najveći broj nuspojava u 2019. godini zabilježen je za organski sustav Opći poremećaji i reakcije na mjestu primjene s udjelom od 15,54% ukupnog broja prijava. Potom slijedi organski sustav Poremećaji probavnog sustava s 14,19% prijava te organski sustav Poremećaji kože i potkožnog tkiva s 11,65% prijava.

Koje su nuspojave najčešće?

Kao i prethodnih godina, i u 2019. godini najčešće prijavljene nuspojave bile su mučnina, proljev, somnolencija, osip, crvenilo i glavobolja, karakteristične za klasične sintetske lijekove, a koje su prijaviteljima dobro uočljive, jasno vremenski povezane s primjenom lijeka te najčešće nestaju nakon prestanka primjene lijeka.

Tko sve prijavljuje nuspojave?

Liječnici su, u skladu s prethodnim godinama, ostali skupina prijavitelja od koje je zaprimljen najveći udio prijava (54,2%). Ljekarnici su bili druga najzastupljenija skupina po udjelu prijava te ih je od njih zaprimljeno 24%. Pacijenti/korisnici lijeka uputili su 495 prijava, što čini udio od 12,7% ukupnog broja zaprimljenih prijava. 

Što su spontane, a što literaturne prijave?

Spontane prijave odnose se na prijave zdravstvenih radnika i pacijenata/korisnika lijeka koje je HALMED zaprimio izravno odnosno koje su mu proslijeđene od nositelja odobrenja za stavljanje lijeka u promet, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) te Centra za kontrolu otrovanja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI).

Prijave iz literaturnih podataka odnose se na prijave koje HALMED-u temeljem praćenja dostupne medicinske literature prosljeđuju nositelji odobrenja za stavljanje lijeka u promet i Europska agencija za lijekove (EMA) putem svojeg MLM servisa.

Što su nuspojave?

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, Nuspojava je svaka štetna, neželjena reakcija na lijek koji je primijenjen u ispravnoj indikaciji i u uobičajenoj dozi u terapijsku, profilaktičku ili dijagnostičku svrhu.

.

Vijesti

Sindikat i Matica traže da se svim korisnicima domova za starije omogući glasanje

Šokantno je i da je DIP nonšalantno objavio kako će se birački odbori organizirati u samo 83 od 700 domova za starije i nemoćne osobe, što bi značilo da će većina od 17 tisuća korisnika ostati bez prava glasa.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Krađa glasova na biralištima

Sindikat i Matica umirovljenika, dvije najveće umirovljeničke udruge, oštro se protive zabrani ustavnog prava glasa na izborima za većinu korisnika domova za starije i nemoćne te pozivaju na fleksibilna rješenja kojima bi se broj zakinutih za to pravo sveo na minimum. Priopćenje prenosimo u cijelosti.

Naime, Državno izborno povjerenstvo tri dana prije izbora, u četvrtak 2. srpnja 2020. objavilo je bizarnu uputu izbornim povjerenstvima da zbog prijetnje širenja koronavirusa članovi biračkog odbora s redovnih i posebnih biračkih mjesta neće na poziv birača, korisnika domova za starije i nemoćne, odlaziti u navedene ustanove kako bi istima omogućili glasovanje izvan biračkog mjesta.


S obzirom da je korisnicima domova za starije zabranjen izlazak iz domova, ovakva odluka DIP-a značila je i da će tim ljudima na ovim izborima biti uskraćeno pravo glasa.

Šokantno je i da je DIP nonšalantno objavio kako će se birački odbori organizirati u samo 83 od 700 domova za starije i nemoćne osobe, što bi značilo da će većina od 17 tisuća korisnika ostati bez prava glasa. Tragična je to politička odluka na izborima gdje svaki glas odlučuje.

Nakon oštrih reakcija u javnosti, ministar uprave Ivan Malenica objavio je kako će korisnici preostalih domova za starije i nemoćne u kojima nisu organizirani birački odbori ipak moći ostvariti svoje biračko pravo. No, iz obrazloženja je vidljivo da će se to odnositi samo na one koji su se do 24. lipnja službeno prijavili da žele glasati “izvan mjesta boravišta”. I na to su stigle oštre reakcije.

Konačno, DIP je pod ogromnim pritiskom javnosti, promijenio svoju odluku, te u najnovijim uputama piše kako će se omogućiti glasovanje birača korisnika ustanova u kojima nisu određena biračka mjesta, no potrebno je da ravnatelji ustanova bez odlaganja, a najkasnije do 12 sati 5. srpnja 2020. obavijeste nadležno gradsko odnosno općinsko izborno povjerenstvo. Pozivamo sve ravnatelje odnosno odgovorne osobe u domovima da to i učine.

Umirovljeničke udruge zahvaljuju brojnim civilnim udrugama, poput GONG-a, koje su uporno ukazivale na neustavnu odluku DIP-a, čime su ga natjerale da odluku dijelom korigira.

Mnogi će korisnici domova ipak ostati bez svog ustavnog prava na glas, zbog čega treba promijeniti izborni zakon kako se ovakve stvari više ne bi događale, a možda i putem rješenja koji su u doba korone primijenile za svoje izbore u Francuskoj i Poljskoj, tj. putem elektronskog odnosno dopisnog glasanja.

SUH i MUH poručuju da, iako umirovljenici nisu aktivni članovi političkih stranaka, njihov glas doista odlučuje na izborima i treba zaustaviti sve moguće manipulacije od strane svake vlasti te što prije pristupiti izmjenama zakona, stoji u priopćenju koje potpisuju Jasna Petrović (SUH) i Višnja Fortuna (MUH).

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP