Prati nas

Mozaik

na današnji dan

Pojedinosti o Univerzijadi u Zagrebu koje možda niste znali

19. srpnja 1987. godine završena je Univerzijada, najveće sportsko natjecanje ikada održano u Zagrebu. Prisjetili smo se kako je tih dana izgledao život u Zagrebu i što je sve glavnom gradu Hrvatske donijelo ovaj događaj.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Univerzijada, Zagreb, 1987. godina

Na današnji dan 1987. završila je Univerzijada u Zagrebu. Na sportskom natjecanju studenata nastupilo je čak 6.423 natjecatelja iz 122 države svijeta, a u kolektivnom će pamćenju ostati simpatična maskota Univerzijade, vjeverica Zagi koju je nacrtao Nedjeljko Dragić, jedan od najistaknutijih predstavnika Zagrebačke škole crtanog filma.

Za vrijeme Univerzijade u Zagrebu su sagrađeni i obnovljeni mnogi sportski i ini objekti poput ŠRC Jaruna, Ciboninog tornja i plivališta Mladost,a temeljito je rekonstruirano plivalište Šalata te gavni zagrebački trg, današnji Trg bana Jelačića. Prikupili smo još nekoliko zanimljivosti o zagrebačkoj Univerzijadi…


Na spektakularnom otvaranju igara na maksimirskom stadionu, kojeg je režirao Paolo Magelli, sudjelovalo je oko 9.000 ljudi pred 50.000 gledatelja, a prisutan je bio i Juan Antonio Samaranch – tadašnji predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora.

Na svečanom otvorenju Dražen Petrović je bio zadnji nosilac baklje s kojom je zapalio veliki plamenik na stadionu u Maksimiru. Na svečanom zatvaranju Univerzijade, svirali su Parni valjak, Leb i sol, Riblja čorba i Đorđe Balašević.

Službeno geslo Univerzijade bilo je: “Svijet mladih za svijet mira”, a zaštitni znak Univerzijade ’87. simbolizira oduševljenje sportaša koji širi ruke u skoku pobjedničke radosti, a iz njegovih ruke se stvara spektar pet olimpijskih boja koje predstavljaju 5 kontinenata.

Tijekom Univerzijade život u Zagrebu jako se promijenio. U pješačkoj zoni trgovci i ugostitelji su radili prema produženom radnom vremenu – trgovine do ponoći, a ugostiteljski objekti do 5 ujutro. Zagrebačka pivovara je za Univerzijadu izbacila specijalno pivo pod nazivom “Univerzum” koje se prodavalo samo do rujna 1987. godine.

Dokumentarni film Nenada Puhovskog ‘Volonterske priče’

Tijekom Univerzijade u Zagrebu je rođen Matej Gašpar – petmilijarditi stanovnik planeta Zemlje što je proslavljeno svečanim koncertom na kojem je kao počasni gost bio i tadašnji glavni tajnik UN-a Peres de Cuellar.

Natjecanja u 12 sportova održavala su se na 26 sportskih objekata u Zagrebu i 14 u gradovima suorganizatorima (Bjelovar, Čakovec, Jastrebarsko, Karlovac, Kumrovec, Petrinja, Sisak, Varaždin i Sveti Ivan Zelina). Najviše medalja osvojili su sportaši iz SAD-a, SSSR-a i Rumunjske. U finalu košarkaškog turnira, Jugoslavija je pobijedila SAD, a za studentsku reprezentaciju su nastupili Dražen i Aco Petrović, Arapović, Vranković, Divac, Cvjetičanin…

Zahvaljujući Univerzijadi izgrađen je novi autobusni kolodvor, obnovljen je željeznički kolodvor, uređeno je niz pročelja i ulica u centru (posebno glavni trg i Tkalčićeva) i obnovljeni su studentski domovi Stjepan Radić i Cvjetno naselje. Također, za vrijeme Univerzijade, 17.07. svečano je otvoren Muzej Mimara. I poznati zid u Branimirovoj između željezničkog i starog autobusnog kolodvora, oslikan je grafitima 53 zagrebačka umjetnika upravo za vrijeme Univerzijade.

Ceremonija otvaranja Univerzijade u Zagrebu

.

Mozaik

Facebook stručnjaci su rekli svoje: ‘Van s arapskim brojkama iz hrvatskih škola!’

Važne informacije potražite u vjerodostojnim i provjerljivim izvorima. Facebook nije jedan od njih. Ali vas može zabaviti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Iako formalno nepriznata od obrazovnih sustava, Facebook akademija prepoznata je po golemoj produkciji multidisciplinarnih stručnjaka koji se ne libe prakticirati slobodu glasnog mišljenja, bilo da je riječ o čipiranju, Billu Gatesu ili koronavirusu.

Tako smo nakon plodonosne debate, u kojoj smo saznali sve o ljudima-gušterima, smanjenju populacije i “istinama o kojima se šuti”, odlučili provjeriti što dotični akademici, okupljeni na našoj Facebook stranici, misle o kvaliteti hrvatskoga školstva. Kako se već godinama govori o pretrpanosti osnovnoškolskog kurikuluma, pitali smo ih trebaju li djeca već u osnovnoj školi učiti arapske brojke.


U samo tridesetak minuta stiglo nam je prvih stotinu odgovora. Čak 45 njih je odlučilo odlučno reći NE suvišnim novotarijama poput arapskih brojki. Isti omjer zadržan je i kad je zbir glasova nakon sat vremena iznosio 200. U trenutku pisanja ovog teksta, čak 45 posto onih koji žele da se njihov glas čuje na društvenim mrežama misli da su arapske brojke – višak. Razlozi su brojni, no pretežu oni da “ima i korisnijih stvari za naučiti”.

Što su arapske brojke?

To su obične brojke koje upotrebljavamo u svakodnevnom životu. Arapske brojke su tradicionalni naziv matematičkih simbola 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 koji su omogućili upotrebu položajnoga decimalnoga brojevnoga sustava i unaprijedili metode računanja s pomoću abaka.

Ovako je o arapskim brojkama glasala Facebook akademija znanosti i umjetnosti

Njihova najstarija upotreba zabilježena je u Indiji 595., a uporaba nule, ključnog simbola koji omogućava djelotvornost sustava, zabilježena je 876. Preko Arapa, prijevodom na latinski al-Hvarizmijeve Knjige o uspostavljanju i suprotstavljanju u XII. st., arapske su brojke stigle u Europu. Njihovu širu primjenu potaknuo je Leonardo Fibonacci Knjigom o abacima, 1202. (Hrvatska enciklopedija)

Zašto smo postavili ovu anketu?

Da bismo vas podsjetili da su to oni isti “stručnjaci” koji se ne libe raspravljati o ozbiljnim i kompliciranijim stvarima poput 5G mreže, cijepljenja ili protuepidemijskih mjera i pri tome očekuju da njihovo mišljenje poštujete, kao da je riječ o informiranom i kvalificiranom stavu.

Koji je zaključak?

Važne informacije potražite u vjerodostojnim i provjerljivim izvorima. Facebook nije jedan od njih. Ali vas može nasmijati.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP