Prati nas

Zdravlje

znaci prepoznavanja

Jeste li već preboljeli COVID-19? Evo kako to doznati

Kod većine ljudi koronavirus neće uzrokovati velike komplikacije, a simptome ove bolesti je lako pobrkati s onima gripe ili prehlade. Ipak, postoje znakovi raspoznavanja.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Peri Stojnic/Unsplash

Želite li znati jeste li već možda preboljeli Covid-19? Najsigurnija metoda da to doznate je testiranje na antitijela. No, prisustvo upornog virusa može se detektirati i pažljivim praćenjem simptoma.

Naime, ako vas je prošle zime mučila kakva teža prehlada prilikom koje ste ostajali bez daha ili ste izgubili osjet mirisa i okusa, možda ste preboljeli Covid-19.


“Kod većine ljudi koronavirus neće uzrokovati velike komplikacije, a simptome ove bolesti je lako pobrkati s onima gripe ili prehlade”, kaže dr. Ameesh A. Adalja iz Centra Johns Hopkins, piše Marie Claire. Ipak postoje neki znakovi koji upućuju upravo na preboljeni COVID-19.

Teška prehlada

Početkom pandemije mislilo se da se koronavirus u SAD-u nije pojavio do ožujka, no kako pokazuju rezultati studije sa sveučilišta u Teksasu, na svaka dva testirana na gripu pojavio se jedan uzorak pozitivan na koronavirus.
Kako prehlada obično ne uzrokuje kratak dah, ozbiljne glavobolje i probleme u probavi, možda je upravo to način kako koronu razlikovati od prehlade.

Gubitak njuha i okusa

Gubitak njuha i okusa javljaju se i kod gripe, upale sinusa ili pak jake prehlade, ali ono po čemu se razlikuje u slučaju zaraze koronavirusom je trajanje tog poremećaja. Kod oboljelih od Covida-19 to može potrajati i nekoliko mjeseci.

Ispadanje kose

Ispadanje kose još je jedan simptom koji se povezuje s koronavirusom, a glumica Alyssa Milano kao i naša sportska novinarka Mirna Zidarić podijelile su svoja iskustva upravo s tim problemom. Stručnjaci, međutim, napominju da ispadanje kose može biti rezultat prevelikog stresa pod kojim se nalazimo uslijed pandemije ili neke druge bolesti.

Ostajanje bez daha

Ovo je jedan od poznatijih simptoma zaraze koronavirusom, a povezuje se s upalom pluća koju izaziva.

Umor

Studije su pokazale da 53 posto oboljelih od COVID-19 i do dva mjeseca od zaraze osjećaju veliki umor i iscrpljenost. Znanstvenici istražuju radi li se o posljedici individualnog imunološkog odgovora ili je to način na koji virus funkcionira.

Dugotrajan kašalj

Prema studiji, 43 posto ljudi s COVID-19 kašljali su od 14 pa sve do 21 dan nakon pozitivnog rezultata na testiranju. Radi se uglavnom o suhom kašlju.

Neobični i vrlo uporni simptomi

Lupanje srca ili neki drugi zdravstveni poremećaji koji se ne prolaze mogu upućivati na koronu. Nepoznanica oko koronavirusa je mnogo, a ukoliko se ne osjećate dobro i stanje se dugo ne mijenja, vrijeme je za odlazak liječniku.

.

Zdravlje

Njemački virolog Streeck odgovara na najčešća pitanja koronaskeptika i teoretičara zavjera

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Virus uopće nije opasan! Farmaceutska industrija samo želi zaraditi na pandemiji! Mladima virus ne može ništa!”. Na prosvjedima protivnika mjera protiv širenja pandemije koronavirusa ili na internetu se redovito mogu čuti ovakve teze.

Jedan od vodećih njemačkih virologa, profesor Hendrik Streeck, direktor instituta za virologiju na Sveučilišnoj klinici u Bonnu, je za Deutsche Welle zauzeo stav kada su u pitanju najpoznatije teze ili izjave na temu koronavirusa.


“Virus uopće nije tako opasan, opasnost napuhavaju mediji, političari i znanstvenici.”

Hendrik Streeck: To nije točno! Sve studije koje su dosad provedene, kako one u SAD, koje teže tomu da sugeriraju manju smrtnost, kao i ostale studije koje sugeriraju veću smrtnost, nedvosmisleno pokazuju da je kod koronavirusa smrtnost definitivno viša nego kod obične gripe.

Mi smo u okrugu Heinsberg (jedno od prvih žarišta pandemije u Njemačkoj op.ur.) došli do saznanja da je koronavirus najmanje četiri puta opasniji od sezonske gripe. Doduše uvijek treba uzeti u obzir kod kojeg dijela populacije se ispitivanje vrši. To je virus kojeg treba shvatiti ozbiljno, ali opet ne treba previše dramatizirati.

“Političari i mediji dnevno predstavljaju dramatične podatke o broju zaraženih. No ja ne poznajem nikoga tko je obolio od Covida-19”

Pa, recimo kod mene su dvije osobe u užem obiteljskom krugu oboljele od koronavirusa.

“U Italiji ili SAD-u mnogo ljudi umire. Ovdje ne. Tu je nešto sumnjivo!”

I mi u Njemačkoj imamo umrle od koronavirusa. U Italiji i SAD-u se zaraza proširila vrlo brzo. Dakle veliki dijelovi stanovništva su se zarazili i time su bolnice brzo došle do granica svojih kapaciteta. Virus je tamo prodro u područja gdje je prisutan visok stupanj rizika da pacijenti od virusa i umru. U Njemačkoj nam je pošlo za rukom ova područja osloboditi od virusa.

“U posljednje vrijeme je bilo toliko velikih prosvjeda protiv korona-mjera. Je li nakon toga bilo nekog naglog izbijanja broja zaraženih? Nije!”

Prosvjedi su se održavali vani gdje je mogućnost prijenosa niža. Osim toga je teško zaključiti jesu li oni koji su npr. bili na prosvjedima u Berlinu i vratili se u svoje gradove mnoge zarazili. Bilo bi lakše donositi zaključke kada bi svi prosvjednici dolazili iz istog grada.

“Ova cjepiva su vrlo opasna i napadaju naš DNK. Osim toga ona služe samo farmakološkoj industriji da zaradi još više.”

Ove teze su nedvosmisleno netočne. Cjepivo ne napada gene, dakle DNK. I RNK cjepiva funkcioniraju tako da se iz njih generiraju proteini. Mi sami ne posjedujemo ove enzime. To mogu samo neki retrovirusi. Zato jedno cjepivo ne može zahvatiti DNK.

Farmaceutska industrija naravno zarađuje na cjepivima. No ono što zdravstvena osiguranja godišnje potroše za cjepiva je samo 0,3 posto od onoga što se potroši za lijekove općenito. Znači budžet za cjepiva je mali. Osim toga farmaceutska industrija mora zaraditi na cjepivu jer inače uopće ne bi mogla istraživati.

“Virus je do sada već toliko puta mutirao da cjepivo tu uopće ne bi pomoglo. Ili se treba, kao kod gripe, svake godine cijepiti protiv novog soja.”

To se ne može tvrditi. Virus mutira ali ne tako snažno kao kod obične gripe. Treba li se na kraju svake godine cijepiti, to ne možemo još reći jer cjepiva još nema.

“Mjere korona-režima su u potpunosti pretjerane. Ja želim natrag svoju slobodu.”

Mi znamo da mjere poput nošenja maski, držanja razmaka i pranja ruku pomažu i da se njima sprječavaju zaraze.

Osim toga ove mjere doprinose tome da ako se netko i zarazi virusima da se zarazi s mnogo manjim brojem virusa pa su i simptomi u njegovom slučaju mnogo slabiji. Doza virusa je presudna. Znači ove mjere skrbe i za blaži tijek bolesti.

“Virus potječe iz laboratorija u Kini ili je pušten nenamjerno”

Vrlo je malo vjerojatno da je ovaj virus nastao u laboratoriju. S jedne strane se tako nešto, koliko ja znam, uopće ne radi. Dakle, ne radi se na tome da se stvaraju novi virusi jer je to preopasno. S druge strane se porijeklo jednog virusa ne može utvrditi. On nema gene koje inače pronalazimo u prirodi.

Isto tako moram reći da laboratoriji poput onih u Kini sadrže mnoge sigurnosne brane kroz više prostorija kroz koje virusi ili bakterije uopće ne mogu slučajno proći. No to je teško dokazati. No isto tako je teško dokazati i suprotno.

“Sve da se i zarazim: mlad sam i pri punoj snazi. Ako ću i oboljeti, dobit ću samo blage simptome.”

Statistički gledano, mladi zaista obolijevaju s blagim simptomima a često sve prođe i bez ikakvih simptoma. Dakle statistički gledano je to točno. No događa se da i mladi obolijevaju uz teške simptome pa da čak i umiru. Zabilježeni su i takvi slučajevi.

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP