Prati nas

Vijesti

Problem

Ministar je najavio utrostručenje broja inspektora za domove, no je li ih tridesetak dovoljno?

RTL detaljno analizira stanje s domovima za stare i nemoćne u Hrvatskoj. Ministar Aladrović najavljuje promjene zakona i povećanje broja inspektora, no moramo se pitati je li to dovoljno.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Josip Aladrović (screenshot: Nova TV)

Situacija s domovima umirovljenika u Hrvatskoj nije dobra, od činjenice da ih je premalo, da mnogi umirovljenici ne mogu si uopće priuštiti dom, preko uvjeta koji vladaju u mnogima od njih, do strašnih slučajeva kojima svjedočimo ove godine. Podsjetimo, u Domu za starije “Providenca” u Dugom Ratu u nedjelju je buknuo požar u kojem su poginule dvije štićenice, piše RTL.

Dva dana nakon požara Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike zaprimilo je Zapisnik provedenog inspekcijskog nadzora kojim je utvrđeno da je u domu smješteno 23 korisnika, umjesto 20 koliko je dozvoljeno. Nikakve dodatne nepravilnosti nisu utvrđene, a utvrđeno je da je do požara došlo zbog otvorenog žara, što ukazuje da je najvjerojatnije riječ o ljudskoj pogrešci. 


Požar u Domu za starije “Providenca” neminovno je podsjetio na tragediju što se u siječnju ove godine dogodila u domu “Zelena oaza” iz Andraševca u Hrvatskom zagorju kada je u požaru stradalo šestoro štićenika.

Razlika su ipak velike između dva slučaja s obzirom da se u Andraševcu radilo o ilegalnom domu u neprilagođenom objektu, dok zadnjom redovnom inspekcijom u domu “Providenca”, provedenom u svibnju prošle godine, nisu utvrđene nikakve nepravilnosti u radu ustanove. No, novi požar aktualizirao je činjenicu da stanje nije dobro i otvorio potrebu da se Ministarstvu uputi nekoliko pitanja, počevši od onog koliko domova za starije u Hrvatskoj danas ima i koliko njih je u državnom, a koliko u privatnom vlasništvu?

Koliko je domova, koliko korisnika njihovih usluga, kolike su liste čekanja?

Podaci o broju aktivnih domova za starije i nemoćne osobe i drugih pružatelja socijalnih usluga, broju korisnika, te osoba na listama čekanja tako kažu da su na području RH tri doma za starije i nemoćne osobe kojima je osnivač država, piše RTL.

Ukupni kapacitet tih domova je 171 mjesto, a u njima je – prema zadnjim podacima Godišnjeg statističkog izvješća Ministarstva za demografiju, obitelj, djecu i mlade – smješteno 168 osoba, baš kao što nerealizirano 156 zahtjeva za smještaj.

Domova za starije i nemoćne osobe kojima je osnivač županija ukupno je 45. Njihov kapacitet je 10.809 mjesta, a u iste je smješteno 10.791 osoba. U navedenim domovima nerealizirano je 6.426 zahtjeva za smještaj.

Domova za starije i nemoćne osobe drugih osnivača ukupno je 106. Njihov je kapacitet 7.215 mjesta, a u njima je smješteno 6.419 osoba. Broj nerealiziranih zahtjeva za smještaj je 803.

Drugih pružatelja usluga za starije i nemoćne osobe, poput vjerskih zajednica, udruga, trgovačkih društava, ukupno je 56. Njihov kapacitet je 1.446 mjesta, a u istima su smještene 1.313 osobe. Broj nerealiziranih zahtjeva za smještaj je 81.

Obiteljskih domova za starije i nemoćne osobe je ukupno 400. Njihov smještajni kapacitet je 6.608 mjesta, a u njima smješteno 5.989 korisnika.

Liste za čekanje su nepouzdan indikator

Na upit koliko kapacitete bi nam još bilo potrebno da se smanje liste čekanja iz Ministarstva odgovaraju kako se liste čekanja nisu pokazale kao dobar indikator stvarnih potreba kada se govori o usluzi smještaja. Jedan od razloga je činjenica da ista osoba može podnijeti zahtjev za smještaj na više mjesta.

Drugi razlog je praksa da se zahtjev za smještaj podnosi puno prije nego što je nastupila stvarna potreba za smještajem pa osobe u velikom broju slučajeva po nekoliko puta tijekom određenog razdoblja odbijaju ponuđeni smještaj. Pojašnjavaju iz Ministarstva da je vrijeme čekanja na ulazak u dom različito ovisno o tome radi li se o državnom, odnosno županijskom domu, ili domu drugih osnivača.

Čekanje je duže za ulazak u državni i županijski dom nego za ulazak u domove drugih osnivača, a jedan od razloga za to je i visina cijene usluga, koje su značajno niže u državnim i županijskim domovima od onih u domovima drugih osnivača.

Minimalni uvjeti za pružanje usluga

Na upit RTL-a koje uvjete moraju zadovoljiti vlasnici privatnih domova za starije da bi dom uopće mogli otvoriti, odgovor je taj da je prije početka pružanja usluga, svaki pružatelj usluge za starije osobe dužan pribaviti rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga od strane jedinice područne samouprave te je dužan upisati se u odgovarajući upisnik, odnosno evidenciju pravnih ili fizičkih osoba koje pružaju socijalne usluge koje vodi Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Uvjeti za pružanje socijalnih usluga propisani su Pravilnikom o ispunjavanju minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga. Pravilnikom su propisani detaljni uvjeti u pogledu prostora, opreme i potrebnog broja stručnih i drugih radnika u odnosu na broj korisnika za pružanje pojedine socijalne usluge za sve spomenute pružatelje socijalnih usluga. Pravilnikom o ispunjavanju minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga propisani su isti uvjeti za javne i privatne domove te druge pravne osobe koje pružaju socijalne usluge.

Za razliku od ustanove socijalne skrbi, javnog ili privatnog doma, i pravne osobe koja pruža socijalne usluge smještaja, obiteljski dom je oblik pružanja usluge smještaja ili boravka za pet do 20 odraslih osoba koji žive ili borave s obitelji pružatelja usluge. Osnovni uvjeti za pružanje usluga u obiteljskom domu za predstavnika obiteljskog doma propisani su Zakonom o socijalnoj skrbi, a detaljniji uvjeti za pružanje socijalnih usluga u obiteljskom domu u pogledu prostora, opreme i potrebnog broja izvršitelja detaljnije su propisani Pravilnikom o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga.

Tko nadzire domove?

Inspekcijski nadzor provode viši inspektori Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji su ustrojeni kao Služba u Samostalnom sektoru za nadzor i predstavke. Inspekcijski nadzori se provode kao redovni, kontrolni i izvanredni. Izvanredni inspekcijski nadzori provode se povodom zahtjeva drugih državnih tijela, prigovora pravnih i fizičkih osoba ili u slučaju saznanja o nekim važnim činjenicama zbog kojih je opravdano povođenje inspekcijskog nadzora.

Kazne za one koji imaju otvorene domove a bez valjanih dozvola propisane su Zakonom o socijalnoj skrbi odredbom članka 260. u kojem se navodi da će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 50.000 kuna kazniti za prekršaj pravna ili fizička osoba ako započne s radom prije no što se rješenjem nadležnog tijela utvrdi da su ispunjeni propisani minimalni uvjeti za pružanje socijalnih usluga.

Novi zakon = poboljšanje usluga?

Na koncu na upit što država čini da se kvalitete stanovanja u domovima za stare i nemoćne digne na višu razinu, iz Ministarstva podsjećaju kako je radi poboljšanja kvalitete stanovanja u domovima za starije osobe, u 2020. godini izmijenjen Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga, na način da se usluga u obiteljskom domu ne može pružati u izdvojenom objektu, te je propisan veći minimalno potreban broj izvršitelja za pružanje socijalne usluge.

U tijeku su, poručuju, i aktivnosti vezane za donošenje novog Zakona o socijalnoj skrbi, čime će se još više unaprijediti pružanje usluga smještaja u obiteljskom domu.

Štoviše, po primitku inspekcijskog nadzora sam ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović poručio je da je osnovana radna skupina čiji je osnovni zadatak hitna revizija zakonskih odredbi i podzakonskih akata koji se tiču kriterija za pružanje socijalnih usluga te najavio da će do kraja listopada Ministarstvo objaviti prijedlog Izmjena Zakona o socijalnoj skrbi i staviti ga na javno savjetovanje. A izmjene su, kako kaže, usmjerene upravo na strože kriterije i sankcije za pružatelje socijalnih usluga, s ciljem osiguravanja bolje zaštite najugroženijih skupina društva od strane sustava.

Reklo bi se, čini se što se može, ali se mora činiti više. Broj inspektora je jednostavno mali, pa je pitanje hoće li ih biti dovoljno ako ih krajem listopada, kako se najavljuje, bude triput više.

Prema nekim informacijama cijeli sustav socijale ih danas broji tek desetak, pa njih 30-ak na više od 800 domova i ne garantira velike pomake, a pomaka mora biti ukoliko smo zrelo društvo koje skrbi za svoje starije. Pri tom na testu nije samo država već i oni koji imaju nekog bližnjeg u domovima. Vidjeti da su uvjeti loši a ne prijaviti takvo stanje, ili nikada ne obići svoje bližnje, čini se nevjerojatnim, ali se događa, zaključuje RTL.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP