Prati nas

Zdravlje

Znanje je moć

Gdje se ljudi najčešće zaraze koronavirusom?

Dijelovi Europe ponovno ulaze u lockdown, javni život se ograničava i mnogi se pitaju: zašto su neka mjesta zatvorena, dok druga ostaju otvorena?

Silvija Novak

Objavljeno

|

Willfried Wende/Pixabay

U Njemačkoj raste nervoza i ljutnja: ugostitelji se boje za egzistenciju, organizatori koncerata i sličnih zbivanja demonstriraju noseći simbolično svoj lijes do groba, umjetnici i kulturni djelatnici su zapanjeni, u sportu se govori o “katastrofi”, a njemački poduzetnici upozoravaju na “smrtni udarac” za desetke tisuća manjih i srednjih firmi, piše Deutsche Welle.

Prema istraživanju njemačkog tjednika Der Spiegel, više od 62 posto Nijemaca smatra lockdown nužnim. No istovremeno se mnogi ne slažu s konkretnim mjerama. To je dosta povezano i s djelomično kontradiktornim izjavama i informacijama o mjestima zaraze u posljednjih nekoliko tjedana. Mi smo provjerili činjenice i utvrdili što je poznato, a što nije o mjestima zaraze koronavirusom.


Gdje se ljudi zaraze u Njemačkoj?

Do većine aktualnih infekcija u Njemačkoj došlo je u okvirima privatnih druženja. Prema navodima Instituta Robert Koch (RKI) (od 27. listopada), privatna kućanstva najčešća su mjesta zaraze. Također veliko i trenutno rastuće područje infekcija čine starački domovi, a zatim radna mjesta. Stopa zaraze mnogo je manja u području povezanom sa slobodnim vremenom, a upravo je ono sada jako pogođeno lockdownom.

Broj infekcija u zdravstvenim ustanovama, primjerice u bolnicama, ambulantama ili liječničkim ordinacijama, relativno je mali, ali i taj broj u posljednje vrijeme znatno raste. Slično je sa školama, vrtićima ili izbjegličkim domovima. Restorani, hoteli i pansioni imaju vrlo mali udio u zarazama u Njemačkoj, a novim su mjerama najteže pogođeni.

Čini se da je rizik od zaraze u javnom prijevozu još manji. No, to bi moglo biti i zbog naglog pada broja putnika u autobusima i vlakovima. Veliki dio zaraza se događa na mjestima koja RKI ne definira detaljnije i sažima pod rubriku “ostalo”.

Jesu li mjesta zaraze ista kao u prvom valu korone?

Ne, postoje značajne razlike: u jeku prvog vala pandemije COVID-a 19 u Njemačkoj starački domovi i domovi za njegu nemoćnih su bili su veći izvor zaraze od privatnih kućanstava. I medicinski sektor – posebno bolnice – kao i izbjeglički domovi su bila mnogo češća mjesta zaraze nego što je to sada slučaj.

Škole i vrtići u proljeće nisu imali ulogu u pandemiji. To je i logično, budući da su, za razliku od sadašnjeg lockdowna light, tada bili zatvoreni. Radno mjesto je u proljeće imalo podređenu ulogu, a sada je odgovorno za znatno više slučajeva. Nagli porast zaraza na radnom mjestu u lipnju uglavnom je posljedica izbijanja epidemija u klaonicama i pogonima sa sezonskim radnicima.

Način zaraze u Njemačkoj se dakle promijenio u usporedbi s prvim valom pandemije. To se djelomično može objasniti mjerama koje su poduzete, ali svi faktori koji su na to utjecali će se moći identificirati tek kad bude dostupno više podataka o trenutnom porastu broja infekcija u Njemačkoj.

Škole i vrtići ostaju otvoreni. Je li to opravdano?

Vlade Njemačke i Francuske odlučile su držati škole i vrtiće otvorenima, unatoč opsežnim ograničenjima u javnom životu. To se, između ostalog, opravdava posebnom važnošću obrazovanja za društvo.

Ako se pogledaju samo čiste brojke, čini se da je odluka razumna. Čak i ako škole i vrtići igraju određenu ulogu u procesu zaraze, to je relativno malo. Prema podacima RKI-a, u samo nekoliko slučajeva su zabilježena izbijanja epidemije u obrazovnim ustanovama.

Slično je i u drugim zemljama: u Irskoj su škole odgovorne za izbijanje koronavirusa u nešto manje od 7 posto slučajeva, u Španjolskoj je to 6 posto. To je djelomice i zbog činjenice da su mladi manje pogođeni virusom nego stariji ljudi: udio ljudi do 18 godina među zaraženima u Europi u kolovozu je bio manji od pet posto.

Koliko su ovi podaci mjerodavni?

Nažalost, podaci RKI-a u ovom su trenutku prilično nepotpuni. Statistika berlinskog instituta bilježi samo dokumentirane slučajeve s dvije ili više međusobno povezanih infekcija. I RKI priznaje: “Samo oko četvrtine od ukupno prijavljenih slučajeva COVID-a 19 spada u ovu kategoriju.”

Na pitanje DW-a o preostalih 75 posto koronskih infekcija u Njemačkoj, RKI priznaje: “Zapravo nemamo više podataka.” Ni Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) nije na zahtjev DW-a bio u stanju pružiti bilo kakve podatke o mjestima zaraze.

To znači da tri četvrtine zaraza u Njemačkoj nisu dokumentirane s obzirom na mjesto izbijanja. S jedne strane, to je zbog složenosti pouzdanog utvrđivanja na kom je mjestu došlo do infekcije, jer neki ljudi ostaju bez simptoma nekoliko dana prije nego što se oni ipak pojave. Traganje za izvorom je tada gotovo nemoguće.

S druge strane, nepostojanje pouzdanih i potpunih informacija otežava precizan odgovor na pandemiju – i to ne samo u Njemačkoj.

No, podaci iz drugih zemalja pokazuju slične trendove kakve je dosada zabilježio i Robert Koch Institut. Studije u Južnoj Koreji također vide privatna kućanstva kao središte procesa zaraze, gdje je “šest puta veća vjerojatnost da osoba bude zaražena SARS-om CoV-2 nego drugim bliskim kontaktima”. A jedna kineska studija udio privatnih kućanstava u širenju infekcije procjenjuje na 69 posto, piše Deutsche Welle.

.

Zdravlje

Što treba imati u kućnoj ljekarni, a koje lijekove treba odmah baciti?

U kućnim ljekarnama nađe se svačega, no s lijekovima valja biti oprezan i prije uzimanja se konzultirati s liječnikom.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Andoli, aspirini, analgetici, razni vitamini kojima je odavno istekao rok trajanja, onda antibiotici koje nismo popili do kraja, a “šteta da se bace jer nikad ne znaš”…

Ukratko, u kućnim apotekama nađe se svega i svačega. Zbog koronavirusa su ladice s lijekovima dopunjene i dodatnim preparatima koji bi nam trebali pomoći da prebolimo nesretni virus ako ga na koncu ne uspijemo izbjeći.


No od kolike su doista koristi sve te stvari koje čuvamo u kućnim ljekarnama? Je li što od toga štetno i što bi zapravo obavezno trebali imati u svojim domovima sad kad nam osim sezonske gripe i viroze prijeti i taj nesretni COVID-19? Pitali smo to liječnika opće prakse Milana Mazalina.

“Kao prvo, ljudi kod kuće uopće ne bi trebali imati previše raznih lijekova jer kućna apoteka ne bi trebala izgledati kao prava, a upravo to, nažalost, mnogi nastoje napraviti. Za to nema razloga, jer većinu lijekova ionako treba uzimati tek nakon dogovora s liječnikom ili barem farmaceutom” kaže doktor Mazalin.

Temperaturu ne treba odmah snižavati

Ono što bi ipak bilo preporučljivo imati za prvu ruku je nešto za snižavanje temperature, no i tu valja biti oprezan.

“U zadnje vrijeme za snižavanje temperasture najviše preporučujemo lijekove na bazi paracetamola, a ponekad se mogu uzimati i neki antireumatici. Doduše, nekim ljudima taj paracetamol ne uspije baš skinuti temperaturu jer je manje potentan, ali je bolji za ljude kojima bi, recimo, ibuprofen mogao izazvati neke gastro tegobe. No ni paracetamol nije bezazlen jer može oštetiti jetru”, kaže doktor Mazalin i naglašava da čak ni lijekove za snižavanje temperature ne bi trebalo uzimati po vlastitom nahođenju.

“Čak ni te lijekove za temperaturu ne treba uzimati bez konzultacije, niti temperaturu uopće treba skidati čim se pojavi i ako iznosi oko 37-38 Celzijevih stupnjeva. Temperaturu nižu od 38 ne treba skidati jer ona i služi za zaštitu od infekcija i kao pokazatelj u kojem smjeru čitav infekt ide. Na primjer, ako rano krenemo skidati temperaturu, onda temperatura nije odradila što je trebala, osjećamo se dobro, a zapravo još nismo zdravi”, kaže doktor Mazalin.

Od kapi za nos bolja je fiziološka otopina

Od drugih lijekova dobro je imati nekakve kapi za nos, iako niti s njima ne treba pretjerivati.

“Bolje su razne otopine morske vode i varijacije na temu tih fizioloških otopina za nos koje rade toaletu nosa, olakšavaju izbacivanje svih tih nakupljenih stvari u nosu pa tako i virusa. To se pokazalo dosta korisnim i u slučaju koronavirusa gdje je naročito važna vlažna sluznica koja je tako otpornija. Klasične kapi za nos mogu se koristiti u slučaju jakog začepljenja nosa, no tek neko kraće vrijeme i uz oprez jer mogu izazvati oštećenje nosne sluznice”, kaže doktor Mazalin.

Kod ljudi koji imaju proljev nisu loši ni probiotici, a za suhi kašalj dobro je imati nešto protiv kašlja, sirup ili pastile i to je zapravo sve što bi ljudi trebali imati u kućnim apotekama, kaže doktor.

Antibiotike se ne smije uzimati na svoju ruku

“Važno je naglasiti da treba izbjegavati imati u kući antibiotike jer za to doista nema nikakvog razloga. U zadnje je vrijeme nastala nekakva pošast oko azitromicina i deksametazona… Čim se u medijima pojavi neki lijek koji potencijalno pomaže kod COVID-19, odmah krene veliki interes. No kao prvo, problem je u tome što čovjek ne smije na svoju ruku uzimati takve lijekove, a drugo, bilo je dosta slučajeva u kojima se naknadno ustanovilo da ti lijekovi ne samo da nisu korisni nego su i štetni. Moj savjet je da se nikako ne nasjeda tim poluinformacijama kojima smo u zadnje vrijeme zatrpani i koje onda slijedimo u želji da se nekako zaštitimo”, kaže doktor Mazalin.

Vitamin D uzimati oprezno

U posljednje je vrijeme bilo dosta govora i o vitaminu D koji pomaže optimalnoj funkciji imuniteta, no i tu doktor Mazalin savjetuje oprez. “S D vitaminom treba biti oprezan. Iako ima dosta ljudi koji imaju deficit tog vitamina, to je ujedno i vitamin koji se može nagomilavati u organizmu pa možemo doći u stanje hipervitaminoze što također nije dobro. Tako da ga treba uzimati sa zrnom soli, što bi se reklo, odnosno ne napamet.”

Slična je stvar, kaže doktor, i s vitaminom C koji je jedno vrijeme bio jako popularan. “Istraživanjima se nije dokazalo da je pojačano uzimanje C vitamina korisno kod respiratornih infekata. Ako ćemo ga uzimati, bolje je držati se nekakvih prirodnih izvora, a vitamine u obliku tableta treba uzimati samo onda kada se dokaže njihov nedostatak u organizmu. Osim toga, i oni mogu biti loši za želudac”, kaže doktor Mazalin.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP