Prati nas

Nema predaje

Kad zglobovi zabole

Ima li lijeka reumatskim bolestima?

Iako se često može čuti da nekoga muči reuma, reumatske bolesti su zapravo vrlo velika skupina bolesti i ima ih više od stotinu.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: PeachMoon/Pixabay

“Krenulo je s prstima na ruci, no u početku sam mislila da sam istegla mišić. Ali kako to nije prolazilo, pomislila sam da je nešto ozbiljnije u pitanju”, kaže Anica Bašić, umirovljena učiteljica iz Zagreba.

“Ruke, naročito šake, počele su me jako boljeti i grčiti se i kod promjene vremena tako da sam čak nekoliko puta išla doktoru koji mi je dao blokade nakon čega bi malo popustilo. To kočenje i grčevi u rukama postajali su sve češći pa mi je doktor rekao da se vjerojatno radi o reumatoidnom artritisu. Spomenuo je i da će mi možda biti potrebna operacija. Ponekad se znam probuditi tijekom noći od tog grčenja. Prsti su mi natečeni, skoro svi zglobovi. I sve je to jako bolno”, kaže Anica.


“Jako mi je teško i osjećam se kao invalid, a ne bi tako trebalo biti jer sa svoje 63 nisam još u tako ozbiljnim godinama. Konstantno uzimam tablete protiv bolova, najčešće ibuprofen. No to bude samo trenutno olakšanje. Malo sam istraživala na internetu i strahovito se uzrujala kad sam vidjela sve one iskrivljene ruke i prste. Bolje da nisam niti tražila. Sad hodam po doktorima, snimaju me rentgenom, idem na razne pretrage”, kaže Anica.

“To je definitivno artritis, no nitko mi ne nudi neko rješenje. Samo ublažavanje tegoba. Teško mi je zbog toga jer sam većinu život bila uglavnom zdrava, osim nekih usputnih, lakših bolesti. Ovo je najteži zdravstveni problem s kojim sam se suočila, a nevolja je u tome što lijeka vjerojatno neću naći nego ću se morati priviknuti. A kako se priviknuti na to da više rukama ne mogu raditi sve što sam mogla? Teško pišem, više ne mogu voziti, teško se oblačim jer mi je strahovit problem zakopčavanje gumbiju, sve mi je teže istuširati se i oprati kosu… Osim fizički, sad sam u dosta lošem stanju i psihički. Nisam navikla biti bespomoćna i tražiti od nekoga da mi pomogne”, kaže Anica.

Što su reumatske bolesti?

Iako se često može čuti da nekoga muči reuma, reumatske bolesti su zapravo vrlo velika skupina bolesti i ima ih više od stotinu. S obzirom da su simptomi različiti i mnogobrojni, nije uvijek lako postaviti dijagnozu. No zajedničko im je to da zbog oštećenja dolazi do poteškoća u pokretanju i funkcionalnosti zglobova, a često budu zahvaćeni i mišići, tetive, vezivno tkivo i slično.

Reumatoidni artritis kod više od 80 posto bolesnika počinje postupno, općim simptomima poput umora, malaksalosti, gubitka tjelesne težine, kao i lagano povišene temperature. Nakon nekoliko tjedana do mjeseci počinju karakteristični simptomi vezani za zglobove: bol, oteklina i ukočenost. Najprije se javlja bol u zglobovima koja sve dulje traje i sve je intenzivnija. Ukočenost zglobova je najizraženija u jutarnjim satima, u početku je kraćeg trajanja, a poslije sve dulja i traje do nekoliko sati. Upravo je ta jutarnja ukočenost karakteristična za reumatoidni artritis.

Reuma se donedavno smatrala gotovo isključivo staračkom bolesti, no kod osoba starije dobi najčešće se radi o osteoartritisu, dok od ostalih reumatskih bolesti mogu patiti i mlađe osobe. S obzirom da je reuma česta pojava kod starijih, ponekad joj se i ne pridaje dovoljno pozornosti jer su se takva stanja smatrala gotovo normalnom i prirodnom pojavom kod starije populacije. No to je pogrešno što dokazuje i sve veći broj mlađih pacijenata.

Uzroci bolesti su uglavnom nepoznati

Zašto, zapravo, nastaje reumatoidni artritis, nije do kraja poznato. Zna se da je riječ o autoimunoj, kroničnoj bolesti za koju postoji genetska predisponiranost pod utjecajem nekih vanjskih čimbenika. Kod starijih osoba zbog degenerativnih reumatskih bolesti dolazi i do propadanja hrskavice u zglobovima. Inače, reumatoidni artritis je najčešća reumatska bolest od koje pati od 1 do 1,5 posto stanovništva.

Mnogi koji pate od reumatskog artritisa kažu kako im problemi postaju naročito izraženi kad se mijenja vrijeme. Jedno od objašnjenja za ovu pojavu je da pad tlaka u atmosferi utječe na rastezanje čahura zgloba zbog čega je i živac pod dodatnim pritiskom što izaziva vrlo neugodnu bol. Osim toga, zbog hladnoće se povećava i napetost mišića i suženje krvnih žila što znači i slabiju cirkulaciju uslijed čega tegobe postaju ozbiljnije i neugodnije.

Liječenje uglavnom znači olakšavanje simptoma

Što se tiče liječenja, ono je do neke mjere moguće uzimanjem lijekova i fizikalnom terapijom. Lijekovi su usmjereni na smanjenje bolova i upala te na imunosni sustav. Primijene li se pravodobno, njima se mogu spriječiti ili zaustaviti oštećenja zglobova.

Fizikalnoj terapiji također je cilj smanjenje boli, ali i povećanje ili održavanje postojeće pokretljivosti zglobova. Najvažniji dio liječenja fizikalnom terapijom je tzv. kineziterapija, poznatija i kao medicinska, odnosno terapijska gimnastika. Najjednostavnije rečeno, radi se o liječenju pokretom pri čemu se najčešće preporučuje plivanje i gimnastika u vodi zbog manjeg opterećenja zglobova prilikom izvođenja takvih vrsta vježbi.

Riječ kineziterapija dolazi od grčke riječi kinesis, što znači pokret, i therapeia, što znači liječenje. Osim za liječenje stanja koja su već nastala, reumatolozi preporučuju kretanje i u smislu prevencije reumatskih degenerativnih promjena. Naime, kretanje je važno za obnavljanje hrskavice u zglobovima, ali i cjelokupno zdravlje.

Fizikalne vježbe koje se preporučuju i provode kod liječenja reumatoidnog artritisa prilagođavaju se svakom pacijentu ponaosob, a najčešće uključuju vježbe istezanja, snage, opuštanja i koordinacije. No iznimno je važno da pacijenti slijede plan vježbanja izrađen u suradnji s liječnikom i fizioterapeutom te vježbaju i kod kuće. Tu se javlja dodatna poteškoća, a ta je što je za bilo kakve rezultate potrebna izrazita ustrajnost i kontinuiran rad s kojim je potrebno nastaviti čak i kad se početni simptomi povuku.

Toplinom protiv bolova

No vježbanje nije jedino što se preporučuje oboljelima. Tu su još i liječenje toplinom, strujom i svjetlošću. Toplina, kao što je poznato, pomaže kod liječenja boli. Kod takvog oblike liječenja, zagrijava se naročito bolno područje poput zglobova ili mišića pri čemu se koriste topli oblozi, ali i različiti drugi pripravci koji šire krvne žile pa razvijaju osjećaj topline. Topli oblozi i posebne kreme i gelovi za zagrijavanje mogu se koristiti i u kombinaciji s masažom.

Što se tiče gelova i krema koje imaju zagrijavajući učinak, najčešće se radi o nesteroidnom lokalnim antireumaticima, a osim u formi gelova i krema, dolaze i u obliku masti i sprejeva. Iako su takvi pripravci često dostupni u ljekarnama bez liječničkog recepta, s njima valja biti oprezan i prije upotrebe se posavjetovati s liječnikom ili ljekarnikom, pogotovo ako se planira njima masirati veća površina tijela poput leđa.

Zdravim životom protiv reume

Kao i kod mnogih bolesti, stanje će značajno popraviti zdrav stil života koji uključuje kontroliranje tjelesne težine, pravilna prehrana i redovito kretanje. No koliko god se ovi savjeti često ponavljali u kontekstu raznih oboljenja i stanja, upravo na ova najjednostavnija pravila zdravog života ljudi najčešće zaboravljaju.

Što se prekomjerne težine tiče, ona će dodatno opteretiti zglobove zahvaćene nekim degenerativnim promjenama te će poteškoće biti još jače izražene. Osim kontrole prehrane, u reguliranju tjelesne težine neprocjenjivu ulogu ima i redovito kretanje. Važno je izbjegavati dugotrajno sjedenje što je u današnjem svijetu posebno izazovno. Čak i ako zbog posla morate mnogo sjediti, svakako će vam koristiti ako se barem jednom svakih sat vremena ustanete i malo razgibate.

Blagotvoran učinak na važe zdravlje imat će i usvajanje zdravih navika poput svakodnevnog istezanja ili laganog vježbanja, a određenu promjenu moći ćete osjetiti već nakon pola sata vježbanja. No važno je naglasiti da vježbanje mora biti redovito, odnosno da je važno da vježbate makar pola sata baš svaki dan. Uvedete li redovito istezanje ili vježbanje joge ili tai chija u svoju redovnu dnevnu rutinu, vaši zglobovi će vam itekako biti zahvalni.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP