Prati nas

Vijesti

Znaci bolesti

Simptomi korone svrstani u sedam skupina mogu otkriti kakav će biti stečeni imunitet

Tok bolesti praćen visokom temperaturom u korelaciji s imunološkim pamćenjem tijela mogao bi ukazivati na relativno dug imunitet. Gubitak čula okusa i mirisa, s druge strane, povezan je s višom razinom T-limfocita.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Sharon McCutcheon/Unsplash

Peckanje u grlu, glavobolja, lagano curenje nosa – kakvi su simptomi bolesti COVID-19? Prije godinu dana nas takve bolesti ili lagana prehlada ne bi zanimale – ako smo ih uopće i primjećivali, piše Deutsche Welle.

No sada, u jesen 2020. godine, to izgleda sasvim drugačije. Dovoljno je već kihanje da se počne razmišljati: “Gdje sam bio posljednjih dana, koliko sam se približavao ljudima, što sam dodirivao? Funkcioniraju li moja čula mirisa i okusa? Pomalo mi nedostaje daha … ” Stop! Ako vam to nešto znači: niste jedini.


Znanstvenici i liječnici također su neprestano zaokupljeni takvim mislima i još uvijek pokušavaju ući u trag mnoštvu simptoma koje može imati osoba zaražena koronavirusom. Znanstvenici s Medicinskog sveučilišta u Beču sada bi mogli unijeti bar malo više reda u dugi popis naznaka infekcije koronavirusom. Oni su, naime, utvrdili sedam različitih oblika s blagim tokom ove bolesti. Studija je objavljena u časopisu Allergy.

Njihov primarni cilj: otkriti kako izgleda dobar imunitet nakon ozdravljenja i na temelju čega se on može izmjeriti. U tu svrhu su imunolog Winfried Picklom, alergolog Rudolf Valent i njihovi kolege ispitali 109 rekonvalescenata – tj. osoba koje su preboljele koronu – te ispitali 98 zdravih ljudi iz kontrolne grupe i izvršili pretrage njihove krvi.

Sedam skupina simptoma COVID-19

Na temelju tih podataka znanstvenici su uspjeli pokazati da su različiti simptomi povezani i da se javljaju u takozvanim skupinama simptoma. Oni su identificirali sljedećih sedam skupina:

  1. Simptomi slični gripi (temperatura, groznica, umor i kašalj)
  2. Simptomi prehlade (curenje nosa, kihanje, suho grlo i začepljen nos)
  3. Bolovi u zglobovima i mišićima
  4. Upale očiju i sluzokože
  5. Problemi s plućima (upala pluća i otežano disanje)
  6. Gastrointestinalni problemi (uključujući proljev, mučninu i glavobolju)
  7. Gubitak čula mirisa, okusa i drugi simptomi

“U posljednjoj skupini smo mogli ustanoviti da je više ljudi s mladim imunosnim sustavom pogođeno gubitkom čula mirisa i okusa”, kaže direktor studije i imunolog Winfried Pickl u intervjuu za DW. Mladi imunosni sustav ne mjeri se starosnom dobi pacijenta, već brojem imunih stanica koje su nedavno migrirale iz timusa (T-limfocita).

Može doći i do preklapanja između skupina simptoma. Međutim, pokazale su se veze između različitih skupina i specifičnih imunoloških parametara. Na primjer, tok bolesti praćen visokom temperaturom u korelaciji s imunološkim pamćenjem tijela mogao bi ukazivati na relativno dug imunitet. Gubitak čula okusa i mirisa, s druge strane, povezan je s višom razinom T-limfocita.

Covid-19: otisak prsta u krvi

Na temelju analize krvi znanstvenici su uspjeli identificirati neke važne markere Covida-19. Otkrili su da ta bolest nakon deset tjedana ostavlja značajne promjene u imunosnom sustavu – takoreći, poput otiska prsta u krvi pacijenta.

Broj granulocita, koji su inače odgovorni za borbu protiv bakterijskih patogena u imunosnom sustavu, bio je značajno niži od uobičajenog u skupini Covid-19. “To je bilo iznenađujuće i nešto sasvim novo”, rekao je austrijski imunolog u intervjuu za DW.

“Zbog toga imune stanice CD4 i CD8 razvijaju pamćenje, a CD8 T-stanice ostaju snažno aktivirane. To pokazuje da se imunosni sustav još uvijek intenzivno nosi s bolešću i nakon više tjedana poslije prve infekcije,” ističe Pickl.

To bi mogao biti i razlog zašto mnogi pacijenti nakon infekcije Covidom-19 duže osjećaju slabost. Istovremeno, regulatorne T-stanice bile su značajno smanjene – to je, kako kaže Pickl, opasna mješavina koja bi mogla dovesti i do autoimunog oboljenja.

Pored toga, u krvi rekonvalescenata moglo se dokazati i povećavanje imunih stanica koje proizvode antitijela. Što je kod blažeg oblika bolesti bila veća temperatura oboljelog, bio je i izraženiji imunitet na virus.

„Naša saznanja doprinose boljem razumijevanju bolesti i pomažu nam u razvoju mogućih cjepiva, budući da se sada možemo osloniti na obećavajuće biomarkere i provesti još bolji nadzor”, naglasio je tim znanstvenika koji potpisuje objavljeni članak. “Sada znamo da su B i T-limfociti važni parametri kada procjenjujemo cjepiva”, kaže Pickl.

Studija je, prije svega, pokazala da se ljudski imunitet “udvostručuje” u obrani od bolesti uz pomoć imunosnih stanica i antitijela – poput obrane moderne nogometne momčadi. Imunosne stanice tako mogu “zapamtiti” određene “poteze” virusa i reagirati na njih.

Zadatak je sada primijeniti ova saznanja, koja bi mogli igrati važnu ulogu u liječenju pacijenata i razvoju učinkovitog cjepiva.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP