Prati nas

Mozaik

Objašnjeno

Starije osobe češće dijele lažne vijesti. Zašto?

Kada starija osoba pročita neki tekst na internetu, čak i kada je označen kao fake news, sklonija je zapamtiti samo priču i s vremenom pomisliti da je istinita. Zato starijima valja ponuditi edukativne projekte, radionice i online intervencije kako bi im se pomoglo razlikovati informaciju od dezinformacije.

Objavljeno

|

foto: Jacob Baker/Pixabay

Ako ste stariji od 65 godina te pripadate konzervativnom političkom spektru, a pri tome egzistirate u digitalnom svijetu, možda ste, barem jednom, podijelili lažnu vijest na društvenim mrežama.

Naime, znanstvenici sa Sveučilišta Princeton analizirali su lažne vijesti koje su kolale tijekom američke predsjedničke kampanje 2016. Rezultati su pokazali da će takve vijesti najvjerojatnije podijeliti osobe starije od 65 koje se identificiraju kao konzervativci. Štoviše, za tu je skupinu ljudi čak sedam puta vjerojatnije da će podijeliti neku lažnu vijest neko osobe u dobnoj skupini između 18 i 29 godina.


Većina korisnika ipak ne širi fake news

Ovo zanimljivo istraživanje koje pokazalo je, srećom, da velika većina korisnika društvenih mreža nije ni na koji način bila uključena u širenje lažnih vijesti. Naime, čak 90 posto korisnika Facebooka nije niti jednom podijelilo neki lažnu vijest s portala poznatih po fake newsu.

“Unatoč velikom interesu za fenomen lažnih vijesti, znamo jako malo o tome tko ih zapravo širi”, kazao je Joshua Tucker, profesor političkih znanosti na Sveučilištu New York. “Ovo istraživanje je prvi korak u pronalaženju odgovora na ovo pitanje. Najznačajnije saznanje je možda to da je dijeljenje takvog sadržaja bila relativno rijetka pojava tijekom predsjedničke kampanje 2016.”

Korona je sve pojačala i ubrzala

No od tada se mnogo toga promijenilo, a lažne vijesti dobile su novi zamah u pandemijskim uvjetima 2020. godine. Dvije godine kasnije, Facebookom se jedva probijamo između glupe i još gluplje teorije urote. No paradoksalno, u velikoj mjeri ih šire upravo oni koji od toga mogu imati i najveće štete – starije osobe.

Ili kako je to opisao Santosh Vijaykumar sa Sveučilišta Northumbria: “Stariji građani su s oduševljenjem prihvatili društvene medije, jer im nude cijeli spektar vrijednih informacija i društvenih kontakata. Ipak, to ih izlaže i brojnim dezinformacijama, do kojih se mnoge često ponavljaju, a predstavljaju lažne vijesti o simptomima, mjerama zaštite i liječenju.”

Da takve dezinformacije odnose živote dokazuje i vijest koju je u ožujku prošle godine objavila Anadolija: “U Iranu je u dva tjedna najmanje 180 ljudi umrlo od posljedica trovanja alkoholnim pićima čija proizvodnja i prodaja su strogo zabranjeni u toj zemlji.”

Trovanja metilnim alkoholom nisu rijetkost u siromašnijim zemljama, no u ovom slučaju uzrok se zna: “Nažalost, ova situacija se pojavila zbog glasina da je alkohol efikasan u borbi protiv korona virusa”, objavio je šef Centra za civilnu zaštitu u pokrajini Fars Muhammed Javad Muradiyan.

Zašto se sve to događa?

Fenomen s početka ove priče neki znanstvenici objašnjavaju općim padom kognitivnih funkcija koji utječe na ponašanje starijih osoba. Primjerice, kada starija osoba pročita neki tekst na internetu, čak i kada je označen kao fake news, sklonija je zapamtiti samo priču i s vremenom pomisliti da je istinita.

To se objašnjava “repeticijskim efektom” pri čemu se kontekstualno (priča je lažna) zaboravlja, dok se subjektivno sjećanje (povezanost s pričom) iznova priziva. Ovo je samo jedan od načina na koji psiholozi objašnjavaju zašto su starije osobe sklonije dijeljenju priča koje se nekoliko puta pojavljuju na njihovim feedovima na društveni mrežama.

Kako starije iščupati iz ralja fake newsa?

No to ne znači da starijim osobama treba “oduzeti internet i tehnologiju”. Dapače, druga istraživanja pokazuju kako je komunikacijska tehnologija važan faktor u borbi protiv usamljenosti, što je također potvrđeno u pandemijskom “laboratoriju”.

Umjesto toga, savjetuju znanstvenici koji su proveli istraživanja, starijima valja ponuditi edukativne projekte, radionice i online intervencije kako bi im se pomoglo razlikovati informaciju od dezinformacije. Što, dakako, ne znači da oni najuporniji neće tvrditi kako je i ovaj naš tekst pomno smišljena urota. Ili fake news.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP