Prati nas

Nema predaje

Koronavirus

Cjepivo je skoro spremno, evo što o njemu morate znati

Cjepivo protiv koronavirusa skoro je spremno, a da bi ono doista imalo učinka, potrebno je cijepiti oko 60 posto stanovništva.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Jesu li cjepiva opasna?
foto: Pixabay

Nekih prošlih godina uobičajeno pitanje u ovo doba bilo bi: “Gdje ćeš dočekati Novu godinu?”. No ove, po svemu iznimne 2020. godine, jedno od najčešćih pitanje je: “Hoćeš li se cijepiti?”

Sad kad su cjepiva protiv virusa SARS-CoV2 već skoro spremna, postavlja se drugo pitanje: kako cijepiti dovoljno ljudi, a da procijepljenost bude dovoljna za zaustavljanje pandemije? Svjetska zdravstvena organizacije je objavila kako bi se, želimo li okončati ovu noćnu moru, trebalo cijepiti barem 60 posto stanovništva, a Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je i plan cijepljenja protiv koronavirusa.


Koliko je i čijih cjepiva naručeno?

Hrvatska je za prvu fazu cijepljenja naručila 5,6 milijuna doza cjepiva od raznih proizvođača te dodatnih 300.000 doza za kraj 2021. godine. Zasada naručene doze dovoljne su za cijepljenje 2,8 milijuna građana jer je zasad potrebno cijepiti se dva puta. S daljnjim usavršavanjem cjepiva, znanstvenici se nadaju da će postići da u budućnosti bude dovoljno samo jedno cijepljenje.

Od tvrtke AstraZeneca AB naručeno je 2.705.000 doza; od Janssen Farmaceutice (Johnson&Johnson) naručeno je 900.000 doza; što se Moderninog cjepiva tiče, Hrvatska je izrazila interes za milijun doza, ali još nije potpisan ugovor, a isti je slučaj i s cjepivima proizvođača Pfizer/BioNTech; od tvrtke CureVac namjerava se naručiti 300.000 doza.

Tko će se prvi cijepiti?

Cjepivo bi prve trebale primiti osobe s povećanim rizikom od teških oblika bolesti Covid-19, zatim djelatnici u zdravstvu te korisnici i djelatnici domova za osoba starije životne dobi i odraslih osoba s invaliditetom.
Nakon što se cijepe ove skupine, predviđeno je da se cijepi i ostatak stanovništva. Važno je naglasiti da će cjepivo za sve biti besplatno. Kako bi što više ljudi potakli na cijepljenje i dokazali da nema nikakve opasnosti, svi članovi Nacionalnog stožera civilne zaštite, kao i predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković, kazali su da će se cijepiti javno.

Je li cjepivo sigurno?

S obzirom da je cjepivo protiv virusa SARS-CoV-2 najbrže razvijeno cjepivo u povijesti, često se mogu čuti pitanja je li ono dovoljno sigurno. Stručnjaci naglašavaju da je na brzinu razvoja cjepiva utjecalo to što su, zbog velike svjetske krize koju je izazvao koronavirus, vrlo brzo osigurana ogromna financijska sredstva i na razvoju cjepiva je počelo raditi nekoliko najboljih svjetskih laboratorija. To je razlog zašto je cjepivo razvijeno brzo, a ne, kako se ponekad može čuti, preskakanje ili brzanje određenih faza razvoja.

Valja naglasiti kako su sva cjepiva prošla sve potrebne faze testiranja. Prva faza uvijek je testiranje sigurnosti, a tek nakon toga testira se učinkovitost cjepiva. Spomenimo da je većina cjepiva pokazala učinkovitost veću od 90 posto. Za usporedbu, prosječna učinkovitost cjepiva protiv gripe kod zdravih, mladih osoba je 80 posto, a kod nekih kategorija i oko 50 posto, no i to je dovoljno da se epidemije zaustavi.

Koje su nuspojave?

Kao i kod svih drugih lijekova, i kod cjepiva postoje određene nuspojave, no one su, pokazala su opsežna testiranja na dobrovoljcima, vrlo blage i bezopasne. Najčešće se spominju glavobolja, bolovi u mišićima, povišena temperatura i osjećaj nalik mamurluku. Na nacionalnoj razini, nuspojave cjepiva prati HALMED u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.

Zašto ćemo se cijepiti?

Edita Slunjski (54), sveučilišta profesorica: “Da, naravno da ću se cijepiti. Otkriće cjepiva je možda i najveće medicinsko i zdravstveno dostignuće našeg doba, a tako brz razvoj cjepiva protiv ovog koronavirusa, poseban je podvig i od srca čestitam svima koji su u tome sudjelovali. Znam da se kod razvoja cjepiva prvo testira njegova sigurnost pa tek onda učinkovitost tako da nemam nikakve sumnje u to da je cjepivo sigurno. Jedino što me brine je to da se puno ljudi ne želi cijepiti, a taj svoj stav baziraju na posve netočnim informacijama i krivim interpretacijama.”

Gordana Horvat (74), umirovljenica: “Da, cijepit ću se. Muž i ja smo ugrožena skupina, stariji smo, ja sam i onkološki bolesnik i svakako ćemo se cijepiti. Cijepila sam se i protiv gripe. Prije to nisam radila, ali nakon što sam preboljela karcinom, redovito se cijepim. Nemam nikakve nuspojave. Vjerujem da ih neće biti ni kod cjepiva protiv korone.”

Zrinka Turšić (57), trgovkinja: “Još nisam odlučila hoću li se cijepiti, ali ne zato što se bojim ili ne vjerujem u to cjepivo, nego zato što sam preboljela koronu pa mislim da sam na neki način već prirodno cijepljena. Tako da se vjerojatno neću cijepiti sad u prvoj turi jer nisam ni posebno ugrožena skupina, osim možda zbog godina. Ali cijepit ću se najvjerojatnije kasnije. Možda nekad iduće godine.”

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP