Prati nas

Nema predaje

Razgovor s antivakserom

Moj otac je u rizičnoj skupini, no odbija se cijepiti. Kako da ga uvjerim?

Cijepljenje je najveće javno-zdravstveno postignuće današnjice, pa ipak neki mu se protive. S takvim je ljudima teško razgovarati, no ipak ima načina.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Tko su antivakseri?
foto: Alberto Barbarisi/Unsplash

“Moj otac ne želi se cijepiti”, kaže Zagrepčanka Melita. “Ima 78 godina i visoki tlak zbog čega pije tablete. Zbog tog visokog tlaka i svojih godina u rizičnoj je skupini što se tiče COVID-19, ali ni najmanje ne brine zbog toga. Masku nosi jer mora, ruke pere jer to i inače radi, no kaže da nema nikakve šanse da se cijepi. Ni protiv gripe se nije htio cijepiti, a pogotovo neće protiv korone.”

Inače je, nastavlja Melita, dobroga zdravlja i za svoje se godine stvarno dobro drži: “Član je jednog planinarskog društva, prije ove korone redovito se nalazio s društvom pa kartaju ili igraju šah, stalno nešto popravlja oko vikendice, kalemi voćke, pravi orahovac… Kaže da mu virus ne može ništa”, priča dalje Melita.


“Mama je umrla prije pet godina i ona je bila jedina koja bi ga mogla nagovoriti da se cijepi, no brat i ja nemamo nikakve šanse. Kaže da neće nitko na njemu testirati neko novo cjepivo i da neće biti njihov pokusni kunić. Pokušavamo mu objasniti da to što je cjepivo proizvedeno brzo ne znači da nije dobro, nego samo da je u njegov razvoj uloženo mnogo novca, ali on neće ni čuti. Ne znamo kako da s njim razgovaramo i kako da ga uvjerimo, a zabrinuti smo za njega jer je epidemija buknula. Ako pokupi virus, to bi za njega moglo biti jako teško”, zabrinuta je Melita.

Antivakseri su stara priča

Ovakvih i sličnih priča je mnogo. No protivnici cijepljenja nisu nikakva novost jer otkako postoje cjepiva, postoje i oni koji se tim cjepivima opiru unatoč nepobitnoj činjenici da je cijepljenje najdjelotvornija metoda u prevenciji zaraznih bolest.

I dok su se dosad takozvani antivakseri uglavnom regrutirali iz skupine roditelja koji ne žele cijepiti svoju djecu, sada vidimo i antivaksere u starijoj dobnoj skupini – upravo onoj koja je u najvećem riziku od razvoja težeg oblika bolesti COVID-19.

Razgovor s takvim osobama je težak. Zna to svatko tko je ikada pokušao razuvjeriti nekog antivaksera. Na sva uvjeravanja da su sva cjepiva testirana i provjerena te da se uvijek prvo testira sigurnost cjepiva pa tek onda njegova učinkovitost, oni samo odmahuju glavom i spremno sipaju ono za što misle da su protuargumenti: tvrde da cjepiva nisu učinkovita, da zapravo ne štite od bolesti, da su toksična i još niz tvrdnji koja je relativno lako demantirati.

Razgovor s antivakserom rijetko tko će uspjeti obaviti bez tenzija i povišenih tonova, no koliko god bilo teško, upravo je smirenost glavno oružje.

Robert M. Jacobson, medicinski direktor Znanstvenog programa za zdravlje stanovništva Centra za znanost i zdravstvenu zaštitu te bivši profesor pedijatrije na Medicinskoj školi Klinike Mayo u Minnesoti u karijeri se posebno bavio komunikacijom s protivnicima cijepljenja te zajedno s Centrom za kontrolu i prevenciju bolesti predlaže pristup temeljen na C.A.S.E. elementima.

C. A. S. E. je akronim engleskih riječi; Corroborate (potvrditi, potkrijepiti, posvjedočiti); About me (o meni), Sciences (znanost) i Explain/Advice (objasni, savjetuj).

Ukratko, prvo valja prihvatiti i priznati brigu osobe koja se protivi cijepljenju i naći neku zajedničku točku u kojoj se slažu. Jako je važan ton razgovora u kojemu se ne smije pokazivati netrpeljivost. Osim toga, sugovornika treba upoznati s činjenicama na temelju kojih su izgrađeni osobni stavovi o cijepljenju.

Sve tvrdnje obavezno treba potkrijepiti znanstvenim saznanjima te iznijeti koliko su liječnici u tijeku s najnovijim znanstvenim podacima vezanima uz cijepljenje. Sugovorniku treba objasniti znanstvene činjenice i svoj stav o cijepljenju temeljen na znanosti.

Uz sve ovo, za komunikaciju je potrebno osigurati dovoljno vremena i energije, priču potkrijepiti stvarnim slučajevima iz prakse, ne smije se zanemarivati ili ismijavati nečiji strah ili zabrinutost te sve tvrdnje potkrijepiti relevantnim znanstvenim informacijama.

I naravno, potruditi se ni u kojem trenutku ne izgubiti živce, a upravo to često se pokaže najvećim problemom.

Kratka povijest antivakserskog pokreta

1853. godine u Velikoj Britaniji uvedeno je obavezno cijepljenje dojenčadi mlađe od tri mjeseca. To je izazvalo revolt roditelja koji su novu obavezu doživjeli kao državno oduzimanje roditeljskog suvereniteta nad djetetom. Uskoro je osnovana i Antivakserska liga da bi se samo tri desetljeća kasnije, 1885. godine u Leicesteru održali prosvjedi protiv cijepljenja na kojima je sudjelovalo oko 100.000 antivaksera.

Paralelni proces dogodio se i u Sjedinjenim Državama. Epidemija velikih boginja uvjetovala je široko cijepljenje stanovništva nakon čega je osnovano tamošnje Antivaksersko društvo 1879 godine. Iz tog vremena pamti se presuda u slučaju Jacobson vs. Massachusetts iz 1905. godine. Pastor Henning Jacobson se pobunio protiv obaveznog cijepljenja, no Vrhovni sud je donio odluku da državna vlast ima pravo naložiti obavezno cijepljenje. Sud je potvrdio da osobne slobode nisu apsolutne, pogotovo ne u potrebi zaštite javnog zdravlja.

U novije vrijeme antivakserski pokret razbujao se na istraživanju iz 1988. godine. Naime, britanski liječnik Andrew Wakefield je u prestižnom Lancetu objavio studiju u kojoj je potencijalno povezao autizam i MMR cjepivo. Kasnije je utvrđeno da je studija provedena na samo 12 djece, da su podaci krivotvoreni te da su Wakefielda financirali roditelji koji su vjerovali da je cjepivo krivo za autizam njihove djece. Rad je povučen, a Wakefield je ostao bez liječničke licence. U Hrvatskoj je, na poziv lokalnih antivakserskih aktivista, održao predavanje 2019. godine.

Antivakserstvo je unosno

Procvatom društvenih mreža antivakserski pokret postao je i izvor zarade. Tako je epidemiolog Predrag Đurić izjavio da istraživanja pokazuju kako se zarada profesionalnih antivaksera zbirno godišnje kreće oko milijardu dolara i to od prihoda sa Facebooka, Instagrama i Youtubea.

“Profesionalni antivakseri, koji rade puno radno vrijeme plasirajući dezinformacije o cijepljenju, dosegnu 12 posto onih koji prate antivakserski pokret. Oko polovice pratitelja dosegnu poduzetnici kojima je osnovni cilj da, plasirajući dezinformacije o cjepivima, prodaju svoje proizvode. Treću grupu čine teoretičari zavjera, a četvrtu, najmalobrojniju, svi ostali”, Đurićeve su riječi koje je prenijela agencija Beta.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP