Smajlići ispod vijesti o velikom broju umrlih znak su manjka empatije i poštovanja

Sigurno ste ih vidjeli – iskešeni smajlići ispod vijesti o novom povećanju broja novozaraženih i umrlih, ispod vijesti o preopterećenim zdravstvenim radnicima, ispod vijesti o bujanju epidemije…

Koliko god da su se društvene mreže pokazale korisnima u komunikaciji, ovih dana na vidjelo izlaze i njihove negativne strane. Točnije, zahvaljujući društvenim mrežama na vidjelo izlazi da postoji značajan broj ljudi koji će u želji da ostvare to famozno “pravo na vlastito mišljenje”, teško povrijediti one koji su ovim nesretnim vremenima bili zle sreće te su izgubili nekoga dragoga ili su i sami oboljeli.

Neki od onih koji su u dosadašnjem tijeku epidemije prošli lišo, to će uzeti kao dokaz da je čitava stvar izmišljena te se neće osvrtati ni na upozorenja da je posve nemoguće fingirati nedaću ovakvih razmjera. Sve do doprinosi općem negativnom ozračju u društvu te se, osim s virusom, moramo boriti i sa saznanjem da će neki naši sugrađani na vijest o nečijoj smrti reagirati smajlićem široko razvučenog osmijeha.

Nedostatak kulture

Doista, javni prostor je zagađen i zagušen negativnim emocijama i svakakvim informacijama što je posebno izraženo na društvenim mrežama. Jesu li društvene mreže samo te probleme učinile vidljivima ili ih i povećale, pitali smo prof. dr. Miru Jakovljevića s Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb.

“Društvene mreže su bez sumnje neke probleme i pojačale. Prije ste imali samo radio ili televiziju, nije bila takva komunikacija, a danas smo svi povezani. Kao što imate individualni self, tako imate i kolektivni self koji se povezuje preko društvenih mreža, i ono što je dobro, ali i ono što nije. To se događa zbog nedostatka kulture, jer sve se može reći i na lijep način. Ne moramo vrijeđati druge i pozivati na zlo. Na kraju se to sve svodi na etičko pitanje što je dobro, a što zlo. No toga nema! Etika zakazuje.”

Doktor Jakovljević smatra da je ovaj problem prisutan otprije, no sada je uslijed epidemije i zahvaljujući društvenim mrežama postao posebno vidljiv.

“Tako je u svim sferama društva. Pa i u politici. Sva su sredstva dozvoljena da bi netko ostvario svoj politički cilj. Mnogi političari djeluju kao stand-up komičari ili nekakvi performeri, a puno manje ima onih koji daju ideje i prijedloge kako da nam svima bude bolje. S društvenim mrežama je problem što na njima nema odgovornosti za izgovoreno. Ako ja vas poštujem i vi mene poštujete onda se nećemo svađati. Kad vi nešto kažete, ja ću vidjeti s čime se slažem, nadodat ću svoje pa ćemo graditi zajedničku viziju kako da nešto riješimo pa nećemo kažnjavati one koji krše propise nego ćemo ih educirati.”

Individualno mentalno zdravlje vezano je na kolektivno

No ovakvi problemi nisu ograničeni samo na Hrvatsku. Tako je i u ostatku svijeta, kaže doktor Jakovljević.

“Svijet je jako podijeljen. Važno je znati da je naše individualno mentalno zdravlje povezano s kolektivnim. Ako mi živimo u obitelji gdje su skladni odnosi, gdje se ljudi vole, poštuju i uvažavaju, onda će i naše individualno zdravlje biti bolje. Mi smo svi izgrađeni od različitih sustava i gradimo različite sustave, a suština je da bi bili tjelesno zdravi, važno je da naši organski sustavi funkcioniraju skladno. Tijelo i duša, da tako kažem. No da bi imali kolektivno zdravlje, da poštujemo jedni druge, da se udružujemo oko zajedničkih ciljeva i vizija kroz kulturu dijaloga. To je ono što nam treba da pobijedimo ovu koronu”, kaže doktor Jakovljević te posebno ističe pojam “psihokulture” koja nije na nekoj zavidnoj razini niti kod nas, a niti u svijetu.

“Već dugo se njeguje tzv. narcistička psihokultura prema kojoj svatko misli da je upravo on u pravu. No međusobno poštovanje bi tu trebalo prvo. Ako vi poštujete mene i ja poštujem vas, dobro ćemo surađivati, napravit ćemo partnerski odnos, postati i prijatelji. A prijateljstvo je jedan oblik ljubavi. Tako se grade dobri odnosi, a sve počinje s poštovanjem i to je stvar kulture”, zaključuje doktor Jakovljević.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”