Prati nas

Život

Agonija zbog švicarca

Umirovljenica Jasna Čekada: ‘Devet godina na rubu provalije, do konverzije smo preživljavali’

Ustavni sud za siječanj je odgodio odluku o ustavnim tužbama osuđenih banaka i njihovom zahtjevu za ukidanje revizije kojom je Vrhovni sud RH potvrdio pravomoćnu presudu o ništetnosti valutne klauzule u slučaju CHF kredita. Među tisućama potrošača koji s nestrpljenjem očekuju odluku s Markova trga je i umirovljenica Jasna Čekada.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: pasja1000/Pixabay

U Hrvatskoj je oko sto dvadeset i pet tisuća građana zaduženih u švicarskom franku. Licem brojki, 125.000 životno pogođenih obitelji. Čitavo more različitih, no opet u jednom sličnih ljudskih sudbina. U većini slučajeva iz želje i potrebe da se riješi stambeno pitanje, a ne luksuza. Uglavnom ono vlastito. Rijeđe ono bliskih osoba i ljudi od povjerenja koje je trajalo dok kola nisu krenula nizbrdo.    

Agonija obitelji Čekada protegnula se već na 14 godina. Počela je nedugo nakon potpisa ugovora o kreditu za kupnju kuće. Gospođa Jasna, koja se prije mirovine pridružila Udruzi Franak i aktivistica je za riječko područje, za MojeVrijeme.hr potanko je opisala kroz što je sve njezina obitelj prolazila od 2006. godine. 


Za eure nisu bili kreditno sposobni, za švicarac jesu?!

Kredit u švicarcu podigli su zajedno sa sinom u iznosu od 86.500 CHF, što je tada iznosilo nešto malo manje od 400.000 kuna. Rok otplate je bio 30 godina. Sin je kao nositelj kredita u tom trenutku imao 23 godine, suprug i ona kao sudužnici, 54 i 46 godina. U trenutku podizanja kredita, svi su bili u radnom odnosu s redovnim primanjima. Sin je radio kao električar, suprug kao automehaničar u poduzeću Luka Rijeka, a gospođa Jasna imala je posao tehničarke u strojarstvu u 3. maju. U banci su im dali ponudu u koju kao ni tisuće drugih građana nisu, kaže, imali razloga sumnjati. Kasnije će se pokazati, i presudom suca Radovana Dobronića i revizijom na Vrhovnom sudu potvrditi da su, nažalost, ipak trebali. 

“Iako smo tražili kredit uz valutnu klauzulu euro, banka je tvrdila da za isti nismo kreditno sposobni. Ponudila nam je umjesto toga kredit u CHF-u. Kako smo već potrošili novac na kaparu i ostale pripreme oko realizacije kupoprodaje i kredita, nismo imali izbora, osim pristati na taj aranžman, ne sumnjajući kako će se sve zakomplicirati.”

Prva godina bez problema, nakon rasta tečaja jedva se prehranjivali

Znali su, kaže, da se u kreditu može mijenjati iznos rate rastom tečaja i promjenom libora. No, nisu ni slutili da će tečaj toliko rasti, kao ni da će banka baš sav rizik prebaciti na njih. I to povećavajući i kamatu uz porast tečaja, i više nego je rastao libor, kompenzirajući tako dodatno rast tečaja, u svoju korist. Također, nisu znali da Hrvatska narodna banka (HNB) ne štiti tečaj CHF-a u odnosu na kunu kao što to čini sa eurom.

“Prvu godinu nismo imali nikakvih problema s otplatom kredita, iako smo usporedno i obnavljali staru kuću koju smo kupili. Sin je 2007. služio civilni vojni rok, ali smo, iako sa smanjenim prihodima, ipak uspijevali plaćati kredit i pomalo ulagati u kuću. Te smo se godine u ljeto i uselili, godinu dana od kupovine, iako obnova nije bila dovršena. Sin se 2008. godine oženio i dobio dijete, a tečaj je počeo nezaustavljivo rasti. Unatoč povećanju rate kredita i povećanju obitelji, nekako smo uspijevali plaćati kredit i podmirivati tekuće račune. Sa ostatkom prihoda jedva smo se prehranjivali. Za ostale troškove, jednostavno, nije bilo novaca”, prisjeća se gospođa Čekada nevolje u koje su zapali. 

Jasna Čekada (foto: privatni album)

Obitelj je tako preživljavala na rubu provalije sve do konverzije 2015. godine. “Suprug je 2012. godine otišao u mirovinu. Sinu se brak raspao. Ja sam 2014. godine kao višak radnika u 3. maju završila na birou. Konverzija nam je predstavljala slamku spasa u trenutku kad se sve raspadalo. I nadalje otplaćujemo taj kredit”, otkriva Čekada. 

Po izračunu banke otplatili mizeran iznos, pa lani digli tužbu

Nakon 14 godina uredne otplate, Čekade su prema obračunu banke dužni još 362.400 kuna, iako su, tvrdi Jasna, u naravi još prije konverzije otplatili cijeli iznos zaduženja. Isti kredit obitelj, u kojoj su supružnici na hrvatskoj radničkoj mirovini, trebala bi otplaćivati još narednih 16 godina. 

“Pokušali smo s bankom dogovoriti refinanciranje kredita, no nisu htjeli iz aneksa ugovora maknuti članak koji bi nas priječio u tužbi za obeštećenje, pa smo odustali od refinanciranja. U lipnju 2019. godine podigli smo tužbu protiv ERSTE banke, tražeći isplatu temeljem više naplaćene valute i kamate, i pripadajuću zateznu kamatu. Tužbu ćemo nadopuniti još zahtjevom za proglašenje ništetnosti cijelog ugovora i povratom ulazne naknade za obradu kredita“, otkrila nam je Jasna.

O ažurnosti domaćeg pravosuđa nije potrebno trošiti mnogo riječi. Iskušano je da će prosječni građanin u pravilu puno ranije recimo otići u mirovinu, nego dočekati ishod svog predmeta u nekom razumnom roku. Potvrđuje to i dinamika postupanja u slučaju ove riječke obitelji. 

“Do sada, osim što smo platili sudsku pristojbu, nije bilo ni pripremno ročište. Vjerujem da ga neće ni biti, dok sa Suda EU ne stignu odgovori o našem pravu na obeštećenje, kao i o ništetnosti cijelog ugovora. To je zapravo dobro, jer se ne stvaraju dodati troškovi. Vjerujem čvrsto da će se sudski proces završiti pobjedom nas potrošača nad bankama, nadam se unutar sljedeće tri godine”, puna optimizma ističe gospođa Čekada. 

“Javljaju nam se s teškim pričama, informiramo ih oko tužbi i potrebne dokumentacije”

Zbog krize u kojoj se kao i mnogi dužnici godinama koprcaju, suprug i sin radili su više dodatnih poslova. Jasna se uključila u rad Udruge Franak kako bi bila u toku s promjenama i borbom za obeštećenje. Tako je, kaže, pomogla svojoj obitelji i nastoji kroz aktivizam pomoći što većem broju oštećenih građana. Od ponedjeljka do petka, od 10 do 12 sati, odrađuje savjetodavni dio koje udruga organizira za oštećene građane. 

“U svakodnevnom sam kontaktu preko telefona sa članovima, i onima koji to žele postati. Naslušam se svakakvih teških priča, a sve imaju isto ishodište, u nepoštenom poslovanju banaka. Ljudima pružamo sve potrebne informacije o njihovim pravima na tužbu, kao i o dokumentaciji koja im za to treba. Kao Udruga Franak pozvali smo odvjetnike koji su spremni raditi na našim slučajevima da nam se jave. I kroz savjetovanja s njima oformili smo listu odvjetnika koji su potpuno upoznati sa slučajem Franak. Listu dajemo članovima na njihov zahtjev kako bi osigurali da imaju najbolju moguću pomoć”, ističe Čekada. 

Upozorava i na velik problem koji predstavlja, po njenom mišljenju, relativna nezainteresiranost javnih medija o problemu švicarca, kao i činjenicu da puno ljudi nema pristup ili nije vično korištenju interneta i e-maila kao sredstva komunikacije. 

Velik broj starijih ostalo bez nekretnine, a još duguju astronomske cifre

“Taj problem imaju pretežno ljudi starije životne dobi koji su uglavnom već otplatili svoje kredite ili su im isti otkazani uslijed poteškoća u otplati, pa se veliki broj njih nalazi u blokadama i pod ovrhama. Uglavnom imaju male mirovine i nemaju u blizini nekoga da im pomogne snaći se u svemu tome. Najteže mi je kad nazove netko kome je banka otkazala kredit i prodala ga nekoj od agencija za naplatu potraživanja. A oni to saznaju tek kad ih te agencije počnu svakodnevno uznemiravati pozivima i prijetnjama  prodajom nekretnine i gubitka krova nad glavom. Onda kada bi trebali uživati u zasluženoj mirovini i živjeti skromno, ali bez svakodnevnog stresa.”

“Tijekom godina, mnogi su ostali bez svojih nekretnina koje su prodane u bescjenje, a oni  su još uvijek dužni  astronomske iznose bankama ili agencijama. Brakovi su se raspadali, ljudi su obolijevali, neki su izvršili suicid. Teške su to priče, a traju godinama. Ljudi pomalo gube vjeru i strpljenje, a većina ih je zapravo odavno otplatila te kredite za koje ih terete i ovršuju”, iznosi Čekada gorka iskustva građana koji im se obraćaju za pomoć. 

Udruga Franak pokušava pomoći svima njima. Kako savjetom preko telefona, tako i konzultacijama uživo u Zagrebu te povremenim vebinarima i radionicama za pomoć ovršenim i blokiranim građanima.

“Ova situacija s pandemijom COVID 19 dodatno je otežala pristup baš toj najranjivijoj skupini oštećenih građana treće životne dobi, kojoj i sama pripadam, jer oni najradije u osobnom kontaktu s aktivistima zatraže pomoć”, upozorila je Čekada. Apelirala je na kraju svim dužnicima da ne odustaju od svojih prava te da se s punim povjerenjem obrate Udruzi Franak i vrate svoje preplaćene novce.

Tužbe i presude

Dosad je u slučajevima švicaraca doneseno nekoliko stotina pravomoćnih presuda te nekoliko tisuća prvostupanjskih, sve u korist potrošača. 

Goran Aleksić (foto: Davor Kovačević)

“Važno je reći da konverzije neće biti pravno jasne sve dok Sud EU ne riješi to pitanje. Do kraja 2021. očekujem njihovu odluku o pravu na restituciju nakon konverzije. Inače, negativnih presuda imamo samo u konvertiranim kreditima, ali je odnos 9:1 u korist pozitivnih presuda u prvom stupnju i 7:3 u korist pravomoćnih. Trenutno je na sudovima oko 30.000 podnesenih tužbi za preplaćenu valutu CHF i kamatu te nekoliko stotina sa zahtjevom za proglašenje ništetnosti cijelog ugovora o kreditu. Ovakvih za ulazne naknade zasad nema puno, to su tek počeci”, kaže Goran Aleksić, koordinator Ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak.

Ovih je dana dočekana i prva nepravomoćna presuda u Hrvatskoj za ništetnost naknade za obradu kredita. U pitanju su dva nenamjenska, ugovorena u eurima u HPB-u 2006. i 2007. Sud EU ranije je već utvrdio ništetnost ulaznih naknada.    

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP