Prati nas

Zdravlje

Kvaliteta zraka

Zrak je u Zagrebu ovih dana zagađen. Kako onda provjetravati zbog korone?

Na zagađenje zraka utječe više stvari: gradski promet, sezona grijanja, industrija, ali i vremenske prilike.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: David Boca/Unsplash

Kao da epidemija koronavirusa i sezona viroza nisu dovoljan atak na naš respiratorni sustav, stigla je i vijest da je Zagreb 1. prosinca bio jedan od gradova s najzagađenijim zrakom na svijetu.

Naime, prema podacima sa stranice IQair koja prati kvalitetu zraka u svjetskim gradovima, ispred Zagreba su tog dana bili tek Biškek u Kirgistanu, Delhi u Indiji i Karachi u Pakistanu, i inače poznati kao vrlo zagađeni gradovi.


Spomenuta stranica u kreiranje rang liste najonečišćenijih gradova koristi indeks kvalitete zraka (AQI), što je zbirni pokazatelj onečišćenja, a pri izračunu indeksa koristi se više različitih pokazatelja kvalitete zraka, odnosno koncentracije onečišćujućih tvari.

No prije nego odmah pohitate zatvoriti prozore i navući gas-masku važno je znati sljedeće. Stranica IQair gradove svijeta rangira po AQI indeksu u realnom vremenu, što znači da se poredak gradova mijenja relativno brzo. Ako je Zagreb prije par dana bio jedan od najzagađenijih gradova svijeta, već danas više ne mora biti tako. Naime, na zagađenje zraka utječe više stvari: gradski promet, sezona grijanja, industrija, ali i vremenske prilike. U Zagrebu se 1. prosinca sve to poklopilo s maglovitim vremenom bez vjetra, pa se tako naša metropola našla na neslavnom popisu najzagađenijih.
Kad se, pak, gleda prosječna godišnja zagađenost, zrak u Zagrebu i nije toliko loš.

Otvarati prozore ili ne?

Na što ipak trebamo posebno obratiti pozornost dogode li takvi, naročito zagađeni dani, rekao nam je dr. med. Lovro Bucić iz Službe za zdravstvenu ekologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. “Kad traje povećano zagađenje zraka, potrebno je što je više moguće, boraviti u zatvorenom prostoru i ne otvarati prozre. Kad se ide van, taj je boravak potrebno svesti na najmanju moguću mjeru i pritom je potrebno izbjegavati veće tjelesne napore.”

No, kako ćemo istovremeni imati zatvorene prozore i provjetravati zbog zaštite od koronavirusa? Kako smo rekli, ova najteža zagađenja zraka, srećom, ne traju dugo pa će se prozori moći normalno otvarati kad se magla malo digne i vjetar otpuše lebdeće čestice. No dok se to ne dogodi, važno je paziti na kvalitetu zraka u domu i na druge načine, primjerice redovitim usisavanjem i brisanjem prašine. Nadalje, svakako bi iz upotrebe trebalo izbaciti sve umjetne mirise u vidu raznih osvježivača prostora te nikako ne pušiti jer cigaretni dim sadrži više od 4.000 opasnih kemikalija od kojih su mnoge dokazano kancerogene.

I posljednje, ali ne i najmanje važno, iznimno je važno održavati optimalnu vlažnost zraka što bi trebalo biti negdje između 40 i 60 posto. Ako imate centralno grijanje, zrak će vam u stanu biti puno suši pa ga treba dodatno vlažiti posebnim ovlaživačima, posudama s vodom ili mokrim ručnicima na radijatorima (pri čemu treba paziti da ručnici uvijek budu čisti kako se u njima ne bi namnožile gljivice ili bakterije) te snižavanjem temperature u prostori čime će zrak automatski biti manje suh.

Jako vlažne prostore treba odvlaživati kako bi se vlaga snizila i postigla optimalna vrijednost, a to se može učiniti izbjegavanjem sušenja odjeće u stanu, prozračivanjem nakon kuhanja i upotrebom običnih ili električnih odvlaživača prostora.

Zagreb – 174

Kad se AQI kreće 0 do 50, kvaliteta zraka smatra se zadovoljavajućom. Umjereni AQI je od 51 do 100, što znači umjerenu kvalitetu zraka koja bi mogla stvarati poteškoće tek vrlo osjetljivim ljudima. No, kad se AQI kreće između 101 i 150, zrak se smatra nezdravim za osjetljive skupine, pa djeca i odrasli s dišnim bolestima ne bi trebali predugo boraviti na otvorenom.

Ako je AQI između 151 i 200, zrak je nezdrav i svi bi, bez obzira na respiratorne bolesti, mogli osjetiti poteškoće. Tog 1. prosinca, AQI vrijednost za grad Zagreb bila je 174! O tome da je zrak u Zagrebu trenutno loše kvalitete, izvijestio je i DHMZ, a mjerne postaje u Vukovarskoj i u Dugavama pokazale su visoke koncentracije onečišćujućih čestica.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP