Prati nas

Vijesti

Analiza

Silvia Rusac: ‘Društvo nije dovoljno senzibilizirano na potrebe starijih osoba’

Hrvatsko društvo ne prepoznaje resurse i potencijale starijih osoba, niti ih vrednuje, a istovremeno se ne poduzimaju mehanizmi koji bi spriječili njihovo daljnje osiromašivanje.

Objavljeno

|

Silvia Rusac (foto: privatni album)

Obzirom na demografske trendove i sve veći porast broja starijih osoba u društvu, problemi i izazovi s kojima se susreću starije osobe nisu dovoljno prepoznati, a hrvatsko društvo nije dovoljno senzibilizirano na potrebe starijih osoba, istaknula je prof. dr. sc. Silvia Rusac sa Katedre Socijalne gerontologije Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Ističe kako se starije osobe u Hrvatskoj, ali i diljem svijeta, suočavaju s nizom problema, od siromaštva i pronalaska odgovarajuće i dostupne skrbi, nasilja i ekonomskog iskorištavanja do dobne diskriminacije. Naglašava činjenicu kako ne postoji međunarodni instrument koji bi pružao sveobuhvatan i sistematičan pravni okvir za promicanje i zaštitu starijih osoba zbog čega je nužno da svaka država poduzme najbolje moguće mjere za unapređenje položaja i kvalitete života starijih osoba.


Posebno naglašava potrebu značajnijeg unapređenja prilika u području institucionalne skrbi za starije osobe: “Nažalost svjedoci smo tragičnih događaja sa smrtnim ishodom starijih osoba koji su smješteni u institucionalnoj skrbi, konkretno obiteljskim domovima. To je nedopustivo i nezamislivo da se događa u 21. stoljeću. Nedostatak nadzora nad institucijama skrbi ne smije biti opravdanje.”

Zbog toga smatra kako prioritet društvenih struktura mora biti hitna izgradnja politika i mjera socijalne skrbi prilagođenih potrebama osobama starije životne dobi.

foto: Thiago Barletta/Unsplash

“Starije osobe su jedna od najranjivijih dijelova populacije i važno je da budu vidljive u društvu, osobito donositeljima odluka, lokalnim zajednicama i, u konačnici, dužnosnicima na državnoj razini”, naglašava  profesorica sa Pravnog fakulteta kojoj je područje znanstvenog rada socijalna gerontologija. Naše je društvo, dodaje, kada je u pitanju odnos prema starijim osobama, još uvijek u razvoju te ne prepoznaje resurse i potencijale starijih osoba, niti ih vrednuje.

“To treba promijeniti. Stoga je važno prevenirati socijalnu isključenost starijih osoba, održavati primjereni životni standard umirovljenika, promicati međugeneracijsku solidarnost i produžiti aktivnu životnu dob.”

Kvaliteta života i prava korisnika u domovima za starije tijekom pandemije znatno narušena

Pandemija bolesti COVID-19 globalni je izazov u kojem su starije osobe visoko u riziku, osobito one smještene u domovima za starije osobe i drugim ustanovama, a kojima je kvaliteta života, ali i brojna druga prava ozbiljno narušena, ističe Rusac.

Položaj starijih osoba u domovima zbog aktualnih epidemioloških mjera nimalo nije jednostavan. Ograničeni kontakti, kretanje i druženja korisnika; zabrane posjeta te povećana smrtnost u domovima, naglašava, izrazito nepovljno djeluje na starije osobe i na njihovo zdravlje i psihičko stanje.

Problemi kao što su socijalna izolacija, depresija, nasilje nad starijim osobama svakako su se intenzivirali u doba pandemije, a mjere prevencije se dodatno negativno odražavaju na ionako prisutan osjećaj socijalne isključenosti starijih.

Umirovljenički dom (foto: Sandro Bura)

Zbog ograničavanja kontakata s vanjskim svijetom, posebno s članovima obitelji, osobama koje žive u domovima potrebno je osigurati druge načine komunikacije, poput npr. besplatnih video poziva.

Nužna je psihološka pomoć

Rusac pri tome upozorava na nedovoljnu i neadekvatnu psihološku pomoć za starije osobe, a posbno one smještene u domovima.

“Obzirom da su starije osobe u velikom riziku od težih posljedica zaraze koronavirusom, osim prevencije od bolesti nužna je, pojašnjava, podrška za prihvaćanje velikih promjena u svakodnevnom životu koje nameću epidemiološke mjere, ali i svih mogućih posljedica kojih je razmjere, za sada, još teško predvidjeti.”

Važno je spomenuti, dodaje Rusac, da je starijima, koji se nerijetko nose i s brojnim kroničnim bolestima, potrebno osigurati odgovarajuću zdravstvenu skrb i u stanjima koja nisu vezana uz COVID-19. Nužne su, stoga, mjere koje bi olakšavale kontakt starijih osoba s obiteljskim liječnicima, ali im i osigravale dostupnost i dostavu lijekova.

Osim izoliranosti od vanjskog svijeta, naša sugovornica smatra kako se prilike uzrokovane pandemijom u domovima za starije i nemoćne osobe dodadno pogoršavaju zbog nedostataka stručnih radnika. “Godinama se upozoravalo na manjak stručnih radnika u skrbi za starije i sada navedeno dolazi još više do izražaja.”

Promišljajući o sustavu skrbi za starije osobe, profesorica na Katedri socijalne gerontologije ističe kako zaposlenici daju sve od sebe u danim okvirima te da im zbog epidemioloških mjera nije lako balansirati između profesionalnog i privatnog života, uz zdravstvene i druge rizike kojima su izloženi. Smatra stoga kako bi trebalo promišljati i o zaštiti mentalnog zdravlja zaposlenika, prevenciji sagorijevanja na poslu i pružanja profesionalne podrške zaposlenicima u domovima za starije osobe.

Svaki treći umirovljenik u riziku od siromaštva

Mnogim osobama starije životne dobi, situacija pandemije dodatno narušava ionako slabu kvalitetu života.

U Hrvatskoj s 1.200.000 umirovljenika, njih 55 posto prima mirovinu nižu od 2.000 kn, oko 15 posto nema nikakvih primanja, trećina ih živi bez kanalizacije, a još toliko ne odlazi liječniku jer ih put do njegove ordinacije previše košta, navodi ove potresne podatke naša sugovornica, sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Činjenica je da mnoge starije osobe zbog niskog materijalnog statusa imaju lošiju kvalitetu života, socijalno su izolirani, češće su narušenog psihofizičkog zdravlja i korisnici su prava iz sustava socijalne skrbi.

Glavni pokazatelj kvalitete života osoba starije životne dobi je, pojašnjava, mogućnost pojedinca da sa svojim prihodima i resursima osigura zadovoljenje osnovnih životnih potreba, ali i drugih socijalnih i kulturnih potreba. “Ako su njihovi prihodi i resursi toliko neodgovarajući da im ne dozvoljavaju uživati standard života koji se smatra prihvatljivim u društvu u kojem žive, možemo reći da su te osobe siromašne”, naglašava prof. Silvia Rusac i dodaje  kako je  starije stanovništvo u znatno većem riziku od siromaštva od prosjeka opće populacije.

Prvomajski grah u Maksimiru, 2019.
foto: Sandro Bura

Prema pokazateljima siromaštva i socijalne isključenosti Državnog zavoda za statistiku za 2018. godinu, stopa siromaštva starijih osoba, u usporedbi sa stopom siromaštva opće populacije od 19,3 posto, iznosila je 28,1 posto, a za one u jednočlanim staračkim kućanstvima čak 48,1 posto.

“Stoga su mnogi umirovljenici prisiljeni štedjeti na hrani i osnovnim potrepštinama, a zbog strogih imovinskih cenzusa ne ostvaruju prava u sustavu socijalne skrbi, ali i druga prava”, ističe Rusac.

Umirovljenici u cijeloj Europi postaju siromašniji

Za usporedbu, Rusac navodi kako je umirovljenicima u nekim nama susjednim zemljama ili članicama Europske unije. Tako primjerice u BiH čak 70 posto umirovljenika prima najnižu mirovinu te žive ispod svakog ljudskog dostojanstva, posebno oni u ruralnim područjima.

U Italiji, primjerice, situacija nije tako teška kao u nekim drugim zemljama, jer je prosječna mirovina u toj zemlji viša od 600 eura mjesečno. Nema kašnjenja u isplatama, ali je kupovna moć umirovljenih Talijana zadnjih godina pala za 30 posto. To, ističe, nije izoliran slučaj u EU navodeći kako, općenito gledano, umirovljenici u cijeloj Europi postaju siromašniji.

Zbog takvog trenda Hrvatska mora osigurati zaštitne mehanizme kroz sustav socijalne skrbi i tako pomoći onima koji već jesu u siromaštvu. Nužno je, dodaje, dodatne mehanizme osigurati i kroz mirovinski sustav. “Smatram da svi sustavi moraju raditi puno više na rješavanju problema siromaštva, da ih treba prioritizirati, a ne stavljati pod tepih.”

Osim niskih mirovine ukazuje i na činjenicu da na siromaštvo starijih utječu i visoki troškovi života, posebno skupa hrana i lijekovi, ali i drugi ekonomski uzroci.

Nacionalna mirovina

U nastojanjima da se utječe na suzbijanje siromaštva starijih osoba, Vlada RH je 2017. godine u Strategiji socijalne skrbi za starije osobe 2017.-2020. predvidjela uvođenje “nacionalne mirovine” za socijalno ugrožene starije osobe koja bi trebala ublažiti rizik od siromaštva onih koji nemaju dovoljno staža za starosnu mirovinu niti drugih prihoda te koji su do sada uglavnom bili korisnici socijalne skrbi. No pitanje je, upozorava Rusac, hoće li i u kojoj mjeri, obzirom na ekonomske i političke prilike, uvođenje nacionalne mirovine utjecati na poboljšanje života korisnika tih naknada.

“Smatram da će prevladavanje siromaštva najvećim dijelom ovisiti prvenstveno o ekonomskim i političkim prilikama i nastojanjima države u aktiviranju mjera u borbi protiv siromaštva kao što su: ekonomski rast, širenje mogućnosti zapošljavanja, dohodovna potpora kroz socijalne transfere i razvoj ljudskoga kapitala kroz ulaganje u obrazovanje i zdravlje ljudi.”

Nasilje nad starijim osobama neprepoznato

Konačno, nedostatak osnovnih sredstava za život stavlja starije osobe u rizik od svih oblika zlostavljanja, a u Hrvatskoj su posebno izražene prevare putem ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju kada stariji često ostaju i bez imovine i bez adekvatne skrbi.

Nasilje nad starijim osobama je globalni javnozdravstveni problem koji je u porastu, a može se kategorizirati obzirom na mjesto gdje se ono odvija i na način nasilnog ponašanja. Nasilje nad starijima događa se, ističe Rusac u privatnosti doma i u obitelji, u ustanovi i strukturalno.

Za starije osobe koje žive u svojem kućanstvu, nasilje može biti povezano s njihovom financijskom ili emocionalnom ovisnosti o članovima obitelji. Kod osoba smještenih u ustanovu, zlostavljanje se može javiti kod hranjenja, kupanja, oblačenja, uzimanja lijekova i sl. Strukturalno nasilje pak, navodi naša sugovornica, odvija se na razini društva, a odnosi se na nedostatak socijalne sigurnosti i financijskih sredstava koji bi omogućili zadovoljavajuću kvalitetu života.

foto: Sandro Bura

“Strukturalni oblik nasilja odnosi se na diskriminirajuću socijalnu, zdravstvenu i ostalu politiku i praksu prema starijima, te neodgovarajuće i uznemiravajuće postupanje javnih službi”, ističe profesorica sa Pravnog fakulteta, dodajući kako starije osobe u Hrvatskoj općenito nisu dovoljno informirane o svojim pravima. Navodi kako tu nedostaje preventivnih aktivnosti te su stariji i po pitanju nasilja nevidljiva i marginalizirana skupina. Taj problem je, ističe, često neprepoznat.

To potkrepljuje podacima istraživanja o nasilju nad starijim osobama u domovima za starije na području Grada Zagreba analiziranih iz perspektive djelatnika i korisnika. U istraživanju je sudjelovalo 550 korisnika i 486 djelatnika. Čak 14 posto djelatnika istaknulo je kako poznaje korisnika doma izloženog nasilju. Korisnici doma, s druge strane, u manje od deset posto slučajeva prepoznaju pojedina nasilna ponašanja djelatnika nad korisnicima, dok djelatnici percipiraju da je takvih ponašanja dvostruko više.

Istraživanje je, također, pokazalo kako i djelatnici i korisnici domova kao najčešće oblike nasilja nad korisnicima navode: psihičko nasilje i zanemarivanje, fizičko i materijalno nasilje, nasilje i zanemarivanje prilikom pružanja medicinske skrbi, nasilje i zanemarivanje prilikom pružanja osobne njege te nasilje i zanemarivanje prilikom hranjenja starijih osoba.

Jedan od glavnih uzroka pojavljivanja nasilja nad starijima u institucijama je profesionalno sagorijevanje osoblja, za koje se, između ostalog, smatra da bi moglo biti izazvano samim manjkom zaposlenika.

Ono što zabrinjava je, zaključuje profesorica na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta Silvia Rusac, nedostatak istraživanja i podataka o slučajevima nasilja u privatnim i obiteljskim domovima.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP