Prati nas

Mozaik

Optimizam

U starenju i starosti nije sve crno i negativno

Pozitivih aspekata u starosti ima mnogo. Osobe starije dobi osjećaju se mlađima, aktivniji su i zadovoljniji, a kroz krizna vremena prolaze optimizmom i vjerom.

Kristina Kalafatić

Objavljeno

|

foto: Linus Schütz/Pixabay

Stariji ljudi danas izgledaju bolje ili mlađe, okretniji su i aktivniji negoli su to izgledali i bili njihovi djedovi, bake ili prabake, ističe psihologinja, profesorica na Filozofskom fakultetu u Puli Neala Ambrosi-Randić analizirajući razlike u doživljavanju starenja kroz generacije.

Kao zanimljivost dodaje i da starije osobe često sebe doživljavaju mlađima negoli što je to njihova stvarna, kronološka dob, a što je potvrđeno i istraživanjem(1) 2018. godine.


“Kada smo pitali starije osobe da, bez obzira na to koliko stvarno imaju godina, procijene kako se osjećaju, 53 posto njih odgovorilo je da se osjećaju mlađima,  a samo 12 posto starijima. Prosječna procijenjena dob u tom uzorku bila je 59.5 godina što je bilo oko 10 godina manje od stvarne dobi koju su tada imali”, pojašnjava naša sugovornica.  

Neala Ambrosi-Randić (foto: privatni album)

Ovaj fenomen dobro ilustrira i izjava jedne osamdesetgodišnje žene koja je rekla, navodi psihologinja Ambrosi-Randić kao ilustraciju, da su stari uvijek oni koji imaju 10-15 godina više od nje. Kada osoba sebe smatra mlađom to može biti, ističe, s jedne strane indikator njezinog dobrog stanja, ali isto tako i znak negacije i neprihvaćanja vlastitog procesa starenja.

Uspješno starenje

Prema analizi istih autora objavljenoj prije dvije godine(2) starije osobe u prosjeku procjenjuju da stare prilično uspješno, pri čemu svoje mentalno zdravlje smatraju nešto boljim od tjelesnog.

Ističući izjavu gerontologa Billighena da je prije 20 godina problem bio što je bilo sve više starih ljudi, a da je sada problem što su stari ljudi sve mlađi, naša sugovornica naglašava kako taj fenomen ima svoje uzroke u promijenjenim uvjetima života.

“Životni je standard danas viši pa se živi bolje, posao je fizički manje zahtjevan nego li je to bio nekad,  a bolja je i zdravstvena skrb i njega. S obzirom da se tijekom života bolje hranimo i manje umaramo i trošimo, mnogi ulaze u starost u prilično dobrom stanju, a uz to i živimo duže.” Porast broja starijih osoba već ima i imati će posljedice na funkcioniranje društva, ističe psihologinja Ambrosi-Randić, dodajući da društvo danas još nema jasne planove o tome što sa sve većim brojem aktivnih starijih osoba.

Starenje ima pozitivne aspekte

Iako starenje donosi određene gubitke i ograničenja, ono je razdoblje koje svakako ima svoje pozitivne strane, ističe psihologinja Ambrosi-Randić, o kojima rjeđe razmišljamo. “Tako se primjerice mnoge osobe u starijoj dobi, nakon umirovljenja, više posvećuju unucima i  obitelji, a vrijeme provedeno s unucima važno je jer dovodi do osjećaja sreće i zadovoljstva, motivira na zdravija ponašanja i pridaje smisao životu. Oni koji uživaju u svojim ulogama bake i djedova osjećaju se mlađima, a osim ugodnih osjećaja postoji i zdravstvena korist.”

Uz to, kao pozitivan aspekt navodi kako mnoge starije osobe nakon odlaska u mirovinu konačno nalaze dovoljno vremena posvetiti se svojim hobijima, bile to šetnje, kave i razgovori s prijateljima, čitanje, bavljenje kućnim ljubimcima. “Vjerojatno će se mnogima činiti čudno, no u starosti su mnoge osobe sretnije negoli u prethodnim razdobljima života”, ističe profesorica na Filozofskom fakultetu u Puli.

Usprkos bolestima, zadovoljni svojima životima

Ipak, starenje je proces koji dovodi do značajnih fizičkih i psihičkih promjena; gubitka i smanjivanja nekih funkcionalnih sposobnosti, vida, sluha, pokretljivosti, ali i smanjivanja socijalnih kontakata,  gubitaka bliskih osoba, gubitka socijalnih uloga zbog, primjerice, umirovljenja, a smanjuju se i financijski resursi. Uz sve to, naglašava, sa starenjem dolaze i oboljenja, pa je razloga za doživljavanje starosti kroz negativnu prizmu već i u ovom kratkom popisu, ističe, sasvim dovoljno.

“Starenje se povezuje s bolestima iz jednostavnog razloga što one doista i jesu prisutne. Broj kroničnih bolesti kod starijih osoba uglavnom se kreće od jedne do pet pri čemu često osobe imaju istovremeno više od jednog oboljenja”, kaže psihologinja.

73 posto starijih, pokazalo je istraživanje(3) iz 2017. godine, navelo je da boluje od jedne kronične bolesti, i to najčešće bolesti srca (51, posto). Bolesti kostiju, mišića i zglobova ima svaka peta starija osoba, a ti su podaci, navodi naša sugovornica, vrlo slični onima koji se uglavnom mogu naći u međunarodnoj literaturi,.

No pri tome ističe kako je osim vrste oboljenja važno i kako se bolest doživljava, odnosno koliko simptoma osoba zamjećuje, koliki je doživljaj boli, što o njoj zna i misli, te kako se s tom ili tim bolestima nosi. Naime, navodi, osobe koje smatraju da dobro razumiju svoje bolesti i da ih mogu kontrolirati uz pomoć terapije ili vlastitih ponašanja i dalje su zadovoljne svojim životom i usprkos bolesti mogu uspješno starjeti. Pri tome naglašava važnost pomoći i podrške članova obitelji.

Stariji u obitelji često dobivaju pomoć od supruga/supruge (47 posto), djece i unuka (35 posto), a mnogo rjeđe od braće, sestara, susjeda i prijatelje (oko 5 posto).  “Svakodnevni poslovi u jednom trenutku mogu za starije postati opterećenje posebno ukoliko osoba smatra da nema nikoga na koga bi mogla računati. Upravo je izostanak pomoći kada je ona potrebna glavni razlog traženja institucijskog smještaja”, naglašava Ambrosi-Randić te dodaje kako je osim praktične pomoći važna i emocionalna podrška, odnosno razgovor i druženje.

Stariji u manjim sredinama zadovoljniji svojom okolinom

Okolina u kojoj žive starije osobe značajno utječe na njihove živote, pa stoga postoje i razlike u životnim situacijama i prilikama osoba koje žive u ruralnim, u odnosu na život onih u urbanim sredinama.

Rijetka su istraživanja na tu temu, ali istraživanje(4) koje je provedeno u Istri 2005. godine pokazalo je da postoji niz razlika.  U manjim mjestima ili na selu stariji se češće bave vrtom i brinu o životinjama, ističe se u istraživanju, dok se u gradovima češće bave čitanjem, popravljanjem stana ili rješavanjem križaljki. Stariji su u manjim mjestima zadovoljniji svojom okolinom negoli gradsko stanovništvo, a razlog je vjerojatno u tome, navodi, što se u manjim zajednicama svi poznaju, više pomažu i druže što nije tipično za život u gradu.

I problemi s kojima se stariji u ruralnim sredinama susreću drugačiji su, pri tome naša sugovornica ističe problem dostupnosti javnog prijevoza. Navodi i značajniji financijski problem. “Stariji na selu češće od onih u gradovima navode da im je novac kojim raspolažu nedovoljan, pa je moguće pretpostaviti da se na selu, nakon što prestanu obavljati poljoprivredne aktivnosti, od mirovina baš i ne mogu podmiriti sve potrebe.”

Kvaliteta života pojedinca, pojašnjava, mjeri se kroz razlike između onoga što mu je potrebno  i onoga što je zadovoljio od tih potreba ili nije. Kvaliteta života obično ima više dimenzija koje uključuju okolinu, zaposlenje, ekonomsku i stambenu dobrobit, pokretljivost i javni prijevoz, socijalnu integraciju te sportske aktivnosti.

“U našim smo istraživanjima provedenim u Istri ispitivali zadovoljstvo organizacijom života koje je uključivalo blizinu trgovine, banke, ambulante i ljekarne, opskrbu vodom, odvoz smeća, javnu rasvjetu, kanalizaciju, kakvoću zraka i vode, sigurnost u prometu i sl. Izradili smo profile za pojedine gradove i sela jer smo željeli svakoj lokalnoj zajednici pružiti informacije o tome što je dobro, a što bi trebalo popraviti”, navodi Ambrosi-Randić.  Smatra kako su se prilike i mnogi od elemenata života u zajednici na područjima pogođenim potresom radikalno promijenile te da će biti  potrebno puno truda i ulaganja kako bi se situacija popravila.

Optimizmom i vjerom do mentalnog zdravlja

Osim potresa, na živote starijih osoba mnogo je utjecala i pandemija COVID-19. Mjere koje su uvedene u cilju očuvanja zdravlja i sprječavanja širenja zaraze posebno su pogodile korisnike domova za starije i nemoćne.

“Nažalost, njima su smanjeni socijalni kontakti s prijateljima i članovima obitelji koji su izuzetno važni za održavanje mentalnog zdravlja. Jasno je da su te mjere imale opravdane razloge, no isto je tako jasno da imaju i svoje posljedice s kojima ćemo se morati suočavati u vremenu koje nam dolazi. Ta su ograničenja sigurno smanjila širenje bolesti i nekima spasila život, iako su smanjila kvalitetu život”, analizira Neala Ambrosi-Randić.

foto: Sandro Bura

U vrlo nepovoljnim situacijama kao onima u kojima osoba ne može izlaziti iz određenog prostora, niti susretati bliske osobe, još uvijek može računati na neke unutarnje snage koje posjeduje, naglašava naša sugovornica. Riječ o različitim resursima odnosno načinima na koje se suočava s nevoljama.

“Kada smo  pitali starije osobe što im daje najviše snage da izdrže kada im je teško u životu, više od trećine navodilo je da snagu nalazili u obitelji i u sebi, a važna im je bila i socijalna podrška, molitva i vjera u Boga ili sjećanje na lijepe uspomene iz života. Prihvaćanje prošlosti i sadašnjosti, optimizam i vjera izvori su snage kojima se pribjegava u teškim i nepovoljnim životnim situacijama, zaključuje psihologinja Neala Ambrosi-Randić, i dodaje kako su ti izvori besplatni te da ih svi posjedujemo, samo je važno hoćemo li ih prepoznati i koristiti.

Stavovi društva prema starijim osobama i starenju nisu negativni

Odnos društva prema starenju nije općenit i teško ga je ocijeniti jer je riječ o složenom fenomenu. “Ono u čemu često griješimo je da starije smatramo određenom skupinom, a zapravo su vrlo heterogeni. Razlike među pojedincima su tako velike da su neki stari ljudi doista nemoćni, bolesni i izolirani, dok su drugi važni i moćni.” Kao primjer navodi aktualne svjetske čelnike, SAD-a i Rusije, osobe starije životne dobi, Joe Bidena i Vladimira Putina, a koji nisu izuzetak niti rijetkost.

Iako se može činiti da je percepcija starijih osoba u Hrvatskoj općenito negativna, to ipak nije tako.  Istraživanjem(5) iz 2007., u kojem su ispitani stavovi osoba u dobi od 12 do 80 godina prema starijima, utvrđeno je da su stavovi prema starijim osobama pretežno pozitivni ili neutralni.

Istovremeno je zastupljenost starijih osoba u medijima izrazito mala. Pokazalo je to istraživanje(6) iz 2008. u kojem su analizirani novinski članci u dnevnim listovima Glas Istre, Jutarnji list i Slobodna Dalmacija.

Zastupljenost naslova o starijima bila je oko 1 posto, a fotografija 4 do 5 posto. Ipak, s obzirom da je starijih osoba sve više, o njima se sve više piše i govori, priređuju se časopisi i emisije, osnivaju posebni klubovi, ali i političke stranke, a sve to ukazuje, naglašava Ambrosi-Randić, na rastuću važnost u društvu.

(1) Felt Age, Desired, and Expected Lifetime in the Context of Health, Well-Being, and Successful  Aging” (N. Ambrosi-Randić, M. Nekić, I. Tucak Junaković)
(2) Odnos otvorenosti prema iskustvu i uspješno starenje: posredujuća uloga životnih žaljenja
(3) Percepcija kroničnih bolesti u kontekstu psihološke dobrobiti starijih osoba
(4) U sjeni ladonje: slika starenja u Istri
(5) Stavovi o starijim osobama u Istri
(6) Starije osobe u dnevnim novinama – analiza sadržaja

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP