Prati nas

Zdravlje

Nagluhost i gluhoća

‘Mislio sam da nešto ne valja s televizorom, no onda sam ustanovio da gubim sluh’

Gubitak sluha uzrok je i socijalne izolacije i usamljenosti kod osoba svih godina starosti, iako mnogo više kod žena i osoba starije životne dobi.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Mark Paton/Unsplash

Kad je prije nekoliko godina Zagrepčanin Milan Marečić, tada u ranim šezdesetim godinama, počeo gubiti sluh, tome ispočetka nije pridavao previše pozornosti. “Isprva to baš i nisam primjećivao, da vam budem iskren. Mislio sam da nešto ne valja s televizorom pa sam ga stalno pojačavao. No nakon nekog vremena, supruga me počela upozoravati da je televizor pojačan na jako glasno, a ja i dalje nisam dobro čuo. Tada sam, zapravo, počeo shvaćati da mi nešto ne valja sa sluhom”, kaže gospodin Marečić.

Znao je da s godinama sluh može oslabiti i nadao se da je samo to u pitanju, no kako mu je sluh bivao sve slabijim i slabijim, obratio se liječniku. “Liječnik me je poslao na testiranje i ustanovili su mi ne lijevom uhu gubitak sluha od 70, a na desnom od 75 posto. Zašto se to dogodilo, nikad nisam saznao. Moj doktor kaže da se radi o oštećenju živca do kojeg može doći i zbog neke sasvim banalne stvari poput prehlada, čestih upala uha i tome slično. Sve se može zakomplicirati – što se vjerojatno dogodilo kod mene – i onda sluh počne odlaziti”, kaže Marečić.


Oslabljen sluh mu je nakon nekog vremena počeo stvarati poteškoće u smislu da nije čuo kad mu zvoni mobitel, niti je mogao razgovarati mobitelom, nije čuo kad mu netko zvoni na vrata, a jednom mu se dogodilo i da ga je skoro udario tramvaj jer nije pogledao može li sigurno prijeći cestu, a dolazak tramvaja nije čuo.

Gubitak sluha može biti životno opasan

“Tad je malo falilo da izgubim glavu. Tramvaj je projurio tako blizu da mi je otpuhnuo kapu s glave. U tom trenutku sam odlučio nešto napraviti i pokušati nositi slušni aparat”, kaže Milan. Ipak, prerano se poveselio da će mu aparat riješiti sve probleme. “Mislio sam da ću aparat samo staviti i gotovo: čujem kao i prije. Ali to nije tako. Taj aparat ponekad jako neugodno pišti i stvara mi glavobolju pa ga ne nosim čitavo vrijeme. Nije to baš tako sjajno rješenje kao što sam se nadao”, kaže Milan.

Kako mu je sluh nastavio slabiti, počeli su i problemi u komunikaciji jer više nije mogao čuti svoje sugovornike ma koliko se oni trudili glasno govoriti. “Trudim se kako god mogu. Malo nosim taj aparat, pokušavam čitati s usana, malo molim svoju obitelj da se dere kad mi se obraća, a s vremenom sam počeo sa sobom nositi i papir i olovku da ljudi koji mi nešto žele reći, mogu to napisati”, kaže Milan Marečić.

Svaka treća starija osoba slabije čuje

Gluhoća i nagluhost su široko rasprostranjene diljem svijeta. Procjenjuje se da je trenutno diljem svijeta 466 milijuna ljudi – 5,5 posto populacije – s oštećenjem sluha koje već ulazi u sferu invaliditeta, a otprilike trećina ljudi starijih od 65 godina ima oštećenje sluha.

“Kaže se da osoba ima oštećenje sluha ako ne može čuti jednako dobro kao netko s normalnim sluhom. Oštećenje sluha može biti blago, umjereno, umjereno teško, teško ili duboko, a može zahvatiti jedno ili oba uha. Glavni uzroci oštećenja sluha mogu biti urođeni, kronične infekcije srednjeg uha, gubitak sluha izazvan bukom, oštećenje sluha povezano s godinama i ototoksični lijekovi koji oštećuju unutarnje uho”, kaže nam profesorica Zdravka Baštijan iz Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih.

Javnozdravstveni problem

“Posljedice gubitka sluha su velike. Uključuju nemogućnost komunikacije s drugima što može dovesti do socijalne izolacije, usamljenosti i frustracije, posebno među starijim osobama s oštećenjem sluha. Dodajmo tome i da Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da netretirani ili neliječeni gubitak sluha globalno gospodarstvo košta 980 milijardi američkih dolara godišnje zbog troškova zdravstvenog sektora (i to bez troškova slušnih pomagala), troškova podrške u obrazovanju, gubitka produktivnosti i društvenih troškova”, kaže Baštijan.

Zdravka Baštijan (foto: Silvija Novak)

Mjerama javnog zdravstva može se spriječiti čak 50 posto oštećenja sluha. Neke strategije prevencije oštećenja sluha ciljaju na odabir načina života poput manje izloženosti buci i glasnoj glazbi ili nošenju zaštitne opreme poput čepića za uši. No ponekad gubitak sluha ne ovisi samo o našoj brizi za sluh. Nagluhost i gluhoća mogu se javiti i kao komplikacija drugih bolesti.

“Najčešći uzroci oštećenja sluha u odrasloj dobi su neke kronične bolesti, otoskleroza (bolest mlađe i srednje dobi koju karakterizira postepeno, progresivno slabljenje sluha, prvo na jednom, a nakon nekoliko godina često i na drugom uhu, praćeno šumom u uhu, ali bez bolova), zatim dobna senzorineuralna degeneracija koja nastaje oštećenjem struktura unutarnjeg uha ili slušnog živca i koja je uzrok više od 90 posto oštećenja sluha u odraslih. Postoji i iznenadni senzorineuralni gubitak sluha, poznat i kao iznenadna gluhoća. Javlja se kada vrlo brzo izgubite sluh, obično samo na jedno uho. To se može dogoditi trenutno ili tijekom nekoliko dana”, kaže Baštijan.

Demencija i depresija

Najveći izazov za osobe koje pate od oštećenja sluha je održavanje komunikacija s drugima u vlastitom okruženju. No gubitak sluha u starijoj dobi donosi još jednu opasnost, a to je razvoj demencije i depresije.

“Neliječeni i ignorirani gubitak sluha kod osoba starije dobi značajno povećava rizik od demencije i kognitivnih oštećenja. Gubitak sluha uzrok je i socijalne izolacije i usamljenosti kod osoba svih godina starosti, iako mnogo više kod žena i osoba starije životne dobi, najvjerojatnije zbog smanjenja društvenih aktivnosti ili zbog druženja s manjim brojem ljudi”, kaže Baštijan.

“Osobe s oštećenjem sluha često će izbjegavati situacije u kojima njihov gubitak sluha može doći do izražaja, što uzrokuje usamljenost tih osoba, a posebno osoba koje ne koriste slušna pomagala. Sve češća socijalna izolacija i usamljenost uzrokovane gubitkom sluha mogu dovesti do ozbiljnijih psihičkih problema poput depresije. Osobe s oštećenjem sluha zbog vlastitog stanja osjećaju sram, odbijanje i tjeskobu, a dosta često imaju osjećaj da kada sugovornika mole za ponavljanje već rečenog da ga razljute ili im stvaraju frustraciju te zbog tih razloga izbjegavaju druženje s ljudima, čak i onim najbližima te tako padaju u depresiju.”

Što učiniti kad primijetimo da gubimo sluh?

Primijetimo li kod sebe gubitak sluha, nekoliko je koraka koje bismo trebali poduzeti. “Svako prvo treba otići liječniku opće prakse i tražiti pregled kod specijalista (audiologa) kako bi provjerio vaš sluh. Gubitak sluha ne smije biti ništa sramotno pa treba o tome razgovarati s bližnjima i, ako je potrebno, posavjetovati se sa stručnjakom ili psihologom. Također, važno je ne osjećati sram ni potištenost zbog nošenja slušnog aparata. Danas je tehnologija uznapredovala te ima vrlo decentnih i modernih slušnih aparata, ali najvažnije je da su prilagođeni vašim potrebama te da bolje možete funkcionirati u društvu”, kaže Baštijan.

Kako komunicirati s osobama koje gube sluh?

Ako netko od vaših bližnjih počne primjećivati gubitak sluha, naglašava Zdravka Baštijan, važno je ne očajavati. “Prihvatite stvarnost kakva jest. Gubitak sluha utječe na život vaših bližnjih i unosi nove elemente u vaše odnose s njima. Oštećenje sluha neće iščeznuti, zato se pomirite s time da će to stanje biti trajno. Ali zapamtite, da su to oni isti ljudi kao i prije, nisu se promijenili – samo slabije čuju ili uopće ne čuju”, kaže Baštijan.

foto: Mark Paton/Unsplash

Što se tiče konkretnih savjeta, dobro je imati na umu nekoliko stvari. “Govorite polagano. Sjetite se kako je vama dok slušate televizijskog spikera koji govori prebrzo, osobito kad daje neke brojčane podatke. Ne vičite! Od toga nema koristi, a osoba s oštećenjem sluha može pomisliti da ste ljutiti. Naučite govoriti razgovijetno. Dobro je ako steknete naviku paziti na svoj izgovor”, kaže Baštijan.

“Imajte na umu da će vas osoba s oštećenjem sluha teško razumjeti ako se nalazite u bučnoj okolini. Nemojte okrenuti leđa dok im govorite. Makar i ne bili vješti u čitanju s usana, ipak će bolje razumjeti ono što im kažete licem u lice! A ako imate brkove, podrežite ih, tako da vam ne pokrivaju usnice. Osobe s oštećenjem sluha MORAJU jasno vidjeti vaše usnice, jer samo tako mogu uspješno ‘čitati’ govor s usana. Također, nemojte hodati dok niste rekli sve što ste htjeli. Vaše riječi zvučat će u hodu kao nejasno mrmljanje”, savjetuje Baštijan.

Dobro je i dogovoriti neki znak kojim ćete osobu s oštećenjem sluha upozoriti ako govori preglasno. “Osobe s oštećenjem sluha ne mogu prosuditi koliko glasno govore pa kad se nađu u bučnoj skupini ljudi, mnogo puta će govoriti glasnije nego što treba, da bi čule svoj glas. Također, ne pokazujte nervozu kad morate nešto ponoviti, ili kad osoba zaboravi ono što ste joj rekli prije nekoliko minuta. Vjerojatno nije čula niti razumjela što ste rekli. Imajte na umu da se osobe s oštećenjem sluha moraju jako koncentrirati i dobro paziti da bi razumjele što im se govori”, kaže Baštijan.

“Mislite na to da većina osoba koje su izgubile sluh u starosti, ne poznaje znakovni jezik. Nemojte se ljutiti što to nisu naučili. Možda su pokušali, ali nisu uspjeli ili pak ne poznaju nikoga s kim bi razgovarali, ako žive i rade među ljudima koji čuju.I na koncu, ne budite neosjetljivi! Gubitak sluha veća je nevolja onome koga je to pogodilo! Imajte na umu da ćete i vi jednoga dana, kad budete stariji, morati i sami naučiti živjeti s oštećenim sluhom”, kaže Zdravka Baštijan.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP