Prati nas

Vijesti

Peti pravobranitelj

Umirovljeničke udruge traže pravobranitelja za umirovljenike. Što bi bio njegov posao?

Svake godine pravobranitelj za umirovljenike i starije osobe imao bi obvezu podnositi izvještaj Hrvatskom saboru s analizom stanja, novim mjerama i prijedlozima za poboljšanje njihovih prava i statusa.

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Potreba za uvođenje instituta pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe uvijek je bila velika, ali je iz godine u godinu sve veća zbog sve većeg kršenja prava starijih osoba i zbog sve nižeg standarda naših umirovljenika, ističe predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna

Godinama se povremeno spominje i predlaže mogućnost i potreba uvođenja pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe, no takav zahtjev i prijedlog do danas se nije uvažio i prihvatio.


“Ti zahtjevi traju od 2000. godine. Svjesni smo činjenice da je taj institut pravobranitelja za naše umirovljenike i starije osobe, kojih ima 1.200.000,  izuzetno važan. Umirovljeničke udruge, među kojima i Sindikat umirovljenika te Matica umirovljenika kroz cijelo vrijeme ponavljaju isti zahtjev koji do danas nije riješen.”

Tako je, primjerice, 2007. godine u Hrvatskom saboru u raspravi bio prijedlog Zakona o pravobranitelju za umirovljenike i starije osobe Hrvatske stranke umirovljenika. Tu je instituciju pravobranitelja predlagala i bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u kampanji za protekle predsjedničke izbore. Zakon je prošle godine u Hrvatskom saboru predlagala i klub Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika.

Peti institut pravobranitelja

Prema riječima predsjednice Matice umirovljenika, prijedlog da se uvede Institut pravobranitelja za umirovljenike ušao je u Program rada Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe od 2020. – 2024. godine. Vijeće je osnovano u listopadu prošle godine kao savjetodavno tijelo Vlade RH za područje mirovinskoga i zdravstvenoga osiguranja, socijalne politike i zaštite starijih osoba. Uvede li se, bio bi to peti institut pravobranitelja.

Matica umirovljenika Hrvatske
Višnja Fortuna (foto: Sandro Bura)

Podsjetimo, institucija pučkog pravobranitelja u hrvatski je državni i pravni sustav uvedena Ustavom iz 1990. godine, a ustavne odredbe koje reguliraju status ove institucije mijenjale su se proširujući nadležnosti, odnosno jačajući njezinu ulogu. Zakonima su kasnije uvedeni i posebni pravobranitelji. Za djecu te onaj za ravnopravnost spolova uvedeni su 2003. godine, dok posebni pravobranitelj za osobe s invaliditetom djeluje od 2008. godine.

Prema članku 93. Ustava, pučki pravobranitelj opunomoćenik je Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih hrvatskim zakonodavstvom i međunarodnim pravnim aktima koje je Hrvatska prihvatila. Nadležnost institucije je značajno proširena stupanjem na snagu Zakona o suzbijanju diskriminacije, čime je pučki pravobranitelj postao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije u Hrvatskoj.

Pandemija razotkrila duboke i dugotrajne probleme institucionalne skrbi, a potres razmjere siromaštva

Zaštita i prava umirovljenika i starijih osoba rješavaju se putem instituta pučke pravobraniteljice kojoj su upućivali svoje zahtjeve, traženja, i obraćali se naši umirovljenici, ističe predsjednica Matice umirovljenika Višnja Fortuna. Također, dodaje, taj je Ured radio analize, izvješća koja je prezentiralo Hrvatskom saboru na razini godine u kojima je bilo očito i vidljivo da je status umirovljenika na razini Hrvatske zabrinjavajući.

“Obzirom na broj umirovljenika, jasno je da bi za njih trebalo osnovati Institut pravobranitelja koji bi na razini Hrvatske brinuo i skrbio za umirovljenike”, naglašava Fortuna.

Tako je u Izvještaju pučke pravobraniteljice Lore Vidović za prošlu, 2020. godinu koji je objavljen početkom ožujka istaknuto kako je pitanje siromaštva među osobama starije životne dobi, neprekidno u porastu te da je čak svaka druga starija osoba koja živi sama u riziku od siromaštva. Procjene su, stoji u tom dokumentu da u Hrvatskoj živi oko 20.000 starijih osoba koje nemaju dovoljno staža za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu pa time niti redoviti prihod.

Siromaštvo je, među ostalim, posljedica nejednakog regionalnog razvoja u Hrvatskoj, a to je, navodi se, dramatično razotkrio potres u Sisačko-moslavačkoj županiji kade je otkriveno u kakvoj infrastrukturnoj i materijalnoj deprivaciji ljudi, prvenstveno starije osobe, žive, bez podrške kroz socijalne usluge.

U Izvješću se također navodi kako je epidemija COVID -19 dodatno razotkrila duboke i dugotrajne probleme institucionalne skrbi o starijima: ilegalni rad obiteljskih i privatnih domova; premali broj inspektora; preniske prekršajne kazne i neučinkovit nadzor nakon zabrane rada, kao i netransparentne kriterije prijema u javne domove bez uvažavanja imovinskog cenzusa.

Lora Vidović (foto: ombudsman.hr)

Mnogobrojne su pritužbe na adresu pravobraniteljice stizale vezano za restrikcije i zabrane koje su zbog epidemioloških razloga uvedene u domove za starije, a u kojima se isticalo da je zabrana kretanja štićenika i posjeta članova njihovih obitelji kršenje ljudskih prava.

Nepotpuni podaci o nasilju nad starijim osobama

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je pandemija donijela značajan porast nasilja nad starijima, kako onih koji žive sa svojim obiteljima tako i onih u domovima za starije i nemoćne. Hrvatska, stoji u navedenom Izvještaju, raspolaže s vrlo ograničenim podacima o ovom problemu.

Navodi se kako se podaci o nasilju nad korisnicima domova ne prikupljaju, a oni o obiteljskom nasilju javno su dostupni samo u okviru Izvješća o radu Povjerenstva za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji koje djeluje pri Ministarstvu pravosuđa i uprave.

Prema podacima MUP-a za 2020. evidentirano je 1.095 žrtava obiteljskog nasilja prema starijima od 65 godina, od toga prema 381 muškarcu i 714 žena, neznatno manje nego 2019. godine. Ipak, starijima je, u uvjetima lockdowna te uz ograničenu mogućnost neposredne komunikacije s nadležnim službama, prijavljivanje nasilja zasigurno bilo otežano i rizično, smatraju u Uredu pučke pravobraniteljice.

Iz pritužbi građana u Uredu pučke pravobranitejice upozoravaju kako osobe koje skrbe o starim i nemoćnim roditeljima i dalje nemaju mogućnost regulirati svoj status pa o roditeljima brinu prije i nakon redovnog posla, koriste godišnji odmor kako bi ih odveli na liječničke preglede i terapije, strahuju hoće li im prenijeti zarazu te hoće li, dok su sami, pasti, ozlijediti se i više ih sati tako čekati.

I dalje bez registra ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju

Ponovljena je preporuka Ureda da se uvede registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Iako i Hrvatska javnobilježnička komora smatra da su primatelji uzdržavanja posebna kategorija ranjivih osoba te predlaže ustrojavanje registra takvih ugovora, Ministarstvo pravosuđa i uprave, to i dalje odbija, a ne prikuplja niti dostupne podatke sudova o prosječnom trajanju postupaka za raskid ovih ugovora i broju tužitelja koji su tijekom postupka preminuli, stoji u Izvještaju pučke pravobraniteljice.

Jedan od argumenata za uvođenje registra zasigurno je dodatna transparentnost, jer bi omogućavao ne samo kontrolu broja sklopljenih ugovora pojedinog davatelja uzdržavanja, nego i provjeru sklapaju li ih pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi te članovi njihovih obitelji, s korisnicima socijalnih usluga, usprkos zabrani. Unatoč ništetnosti oni se ipak sklapaju, navodi se nadalje u Izvještaju, jer pružatelji uzdržavanja motivirani lakim stjecanjem nekretnine računaju upravo na nepostojanje registra te na neinformiranost primatelja uzdržavanja i male šanse da će takav ugovor sudskim putem biti proglašen ništetnim.

foto: Sandro Bura

Upravo ugovore o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju umirovljeničke udruge smatraju oblikom prijevare i financijskog iskorištavanja starijih osoba te su od Vlade RH zatražile izmjenu Zakona o obveznim odnosima kojim se ugovori reguliraju.

Kakvo je stanje u drugim europskim zemljama?

Institute pravobranitelja za starije osobe pokrivao bi skoro sva područja koja se odnose na prava i zaštitu vezana uz ugovor o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, nasilje u obitelji, područje mirovinskog osiguranja, zdravstvene i socijalne zaštite, govori Fortuna.

 “To, također, znači da bi taj institut imao najdirektniju suradnju sa svim državnim i lokalnim institucijama i uredima. Ured pravobranitelja izrađivao bi analize, prijedloge za poboljšanje života umirovljenika te sudjelovao u prijedlozima, nacrtima zakona, pravilnika, strategija i svih akata koji se odnose na umirovljenike.”

Svake godine pravobranitelj za umirovljenike imao bi obvezu podnositi izvještaj Saboru s analizom stanja za tu godinu, novim mjerama i prijedlozima za poboljšanje prava umirovljenika.

Tako bi, ističe naša sugovornica,  zastupnici imali pregled stanja i situacije u kojoj se trenutno nalaze umirovljenici te bi sa svojim primjedbama i prijedlozima i oni mogli sudjelovati u zajedničkom cilju poboljšanja njihova statusa.

Hrvatska uvođenjem institucije pravobranitelja za umirovljenike ne bi bila prva zemlja. U ostalim europskim zemljama postoji institucionalizirana zaštita prava umirovljenika i starijih osoba, ističe Fortuna, ali ne s nazivom “pravobranitelj za umirovljenike”. Jedina država koja ima pravobranitelja, odnosno, ombudsmana za pripadnike treće životne dobi je Norveška navodi Višnja Fortuna koja zaključno poziva nadležne institucijama da što prije pokrenu postupak osnivanja tog instituta u Hrvatskoj.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP