Prati nas

Vijesti

Analiza

‘Kod nas je srebrna ekonomija u začecima. Žrtve smo siromaštva i nerazvijenosti.’

Osim mogućnosti dužeg radnog vijeka, srebrna ekonomija odgovara i na potrebe osoba starije dobi koji žele sadržajniji život.

Objavljeno

|

Ljubo Jurčić (foto: privatni album)

Europa sve više stari. Danas živimo dulje i zdravije, zahvaljujući napretku medicine i javnog zdravstva.
Životni vijek produžen je i zbog promjene u načinu rada jer su fizičke poslove preuzeli raditi strojevi. Prema procjenama koje iznosi Europska komisija do 2060. godine svaki treći stanovnik EU bit će stariji od 65 godina. Takve promjene nude mogućnosti i to u razvoju tzv. srebrne ekonomije ili seniorskog gospodarstva.

Srebrna ekonomija (engl. silver economy)  je termin koji se koristi za ekonomiju koju pokreću stariji, bilo kao aktivni poslovni ljudi ili, češće, kao rastuće tržište proizvoda i usluga za osobe starije životne dobi. Naziv dolazi od sijede, srebrne boje kose koju najčešće imaju osobe starije dobi, pojašnjava nam professor emeritus i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić.


Osobe starije od 65 godina, u pojedinim su profesijama već sada duže radno aktivni, poput profesora ili liječnika. “U Japanu postoji institucija koja okuplja umirovljene direktore velikih i srednjih kompanija koji svoje iskustvo u području proizvodnje, organizacije, upravljanja financijama, upravljanja ljudskim potencijalom te iskustvo u komunikaciji s ostalim tvrtkama iz cijelog svijeta, pomažu mlađim kolegama. Oni su tu da prenesu iskustvo”, ističe ekonomist Jurčić.

Neke zemlje ulažu u provjereno i potvrđeno radno iskustvo

Navodi i primjere mentorstva umirovljenih stručnjaka u Austriji, Njemačkoj pa čak i u Sloveniji: “Primjerice, u proizvodnji aviona postoje neki njegovi dijelovi za koje se pokazalo da ih roboti ne mogu napraviti. Zbog toga neki proizvođači aviona vraćaju umirovljene zaposlenike koji znaju tehnologiju proizvodnje tih dijelova te koji to znanje prenose na mlađe. Tu se ulaže u provjereno i potvrđeno iskustvo.”

Europska unija i pojedine zemlje članice poticanjem zadržavanja starijih osoba u svijetu rada želi povećati bruto domaći proizvod po stanovniku. To čini, pojašnjava ekonomist Jurčić, financijskom stimulacijom i potporom poduzetnika. Zbog nedostatka i uvoza radne snage pojedine zemlje zapadne Europe podižu dobnu granicu za umirovljenje na 67 godina. Neke zemlje, poput Finske, planiraju pomaknuti ju na 70 godina.

Srebrno tržište traži nove proizvode

Osim mogućnosti dužeg radnog vijeka, srebrna ekonomija odgovara i na potrebe osoba starije dobi koji žele sadržajniji život, ističe ekonomist Jurčić, te dodaje kako se zbog većih potreba osoba 50+, povećava potražnja za određenim uslugama i proizvodima.

Novi proizvodi poput posebno dizajniranog kućanskog pribora za osobe s artritisom, robota-njegovatelja, mobilnih zdravstvenih aplikacija koje prate zdravstveno stanje osobe, farmaceutskih proizvoda s integriranim terapijskim rješenjima, kreiranje pametnih stambenih jedinca u sklopu pametnih sredina, pametni prijevoz (posebna vozila prilagođena potrebama starijih), financijski proizvodi posebno razvijeni za tržište 50+, razne usluge bazirane na aktivnom i zdravom življenju starijih; od turističkih i wellness do kulturnih – dio su srebrne ekonomije.

U Japanu koji ima najveći broj starog stanovništva i razvijenu robotiku proizvode životinje-robote kao kućne ljubimce, priča naš sugovornik koji je imao priliku vidjeti tvornicu u kojoj se proizvode. “Starijim osobama je potrebno druženje, a ne moraju, kao kod prirodnih životinja, brinuti o njihovom hranjenju i održavanju higijene.”

prijevoz za starije osobe
Autonomno vozilo za starije osobe (screenshot: Youtube)

Zbog aktivnog starenja, dobrog zdravlja potražnja za proizvodima i uslugama za starije, procjenjuje se, dominirat će u idućem desetljeću, posebno ona koja se odnosi na medicinske usluge i usluge skrbi.

U Studiji o srebrnoj ekonomiji Europske komisije iz 2018. godine koju je za nju provelo Technopolis i Oxford Economics, stoji kako je u 2015. godini udio srebrne ekonomije bio u vrijednosti od 3,7 bilijuna eura, a odnosio se na privatne izdatke osoba starijih od 50 godina za razne proizvode i usluge, od stanovanja do rekreacije. Procjenjuje se da će srebrna ekonomija jačati tijekom sljedećih 10 godina te bi već do 2025. godine mogla porasti na 5,7 bilijuna eura. Stručnjaci studije predviđaju da bi doprinos europskog srebrnog gospodarstva BDP-u mogao doseći 32 posto te obuhvatiti 38 posto zaposlenosti Unije.

Europska unija potiče razvoj srebrne ekonomije kroz razne programe kojima se, među ostalim, otvara prilika za nove visokokvalificirane tehničke poslove, ali i prilika za prekvalifikaciju niskokvalificirane radne populacije.

Informatičko-komunikacijske tehnologije i za starije stanovništvo

Digitalizacija i razvoj digitalne infrastrukture te ulaganja u inovativne i nove informatičko-komunikacijske tehnologije (IKT) u proizvode i usluge u zdravstvenom sustavu i socijalnoj skrbi može, stoji u Studiji EK, podići kvaliteta usluge, ali i omogućiti jeftiniju skrb za starije osobe.

Tako se u okviru Programa Obzor 2020. financira nekoliko istraživačkih projekata koji se bave pitanjem starijih osoba i informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Jedan takav je Program potpore okoline za samostalan život kojim se putem inovativnih uslugama IKT-a, prilagođenih potrebama starijih osoba produljuje razdoblje tijekom kojega starije osobe mogu živjeti same, ako to žele.

U Dokumentu Europske komisije “Zelena knjiga o starenju” objavljenom počekom ove godine, navodi se kako srebrna ekonomija može ponuditi nove prilike za zapošljavanje u sektorima kao što su turizam, pametni domovi koji olakšavaju samostalan život, pomoćne tehnologije, uslužna robotika, wellness, kozmetika i moda, sigurnost, kultura, osobna i automatizirana mobilnost te bankarstvo. Vidi se i potencijal razvoja manje razvijenih i ruralnih regija. Inovacije u znanosti i medicini također će ponuditi dodatne mogućnosti osobama koje se bave razvojem tehnologije te visokokvalificiranom zdravstvenom osoblju i njegovateljima, a istodobno će stvoriti prekretnice potrebne da bi se odgovorilo na izazove starenja društva.

Bogatijim europskim umirovljenicima posebne usluge zdravstva i skrbi dostupnije

U Hrvatskoj nema podataka koliki je udio srebrne ekonomije u gospodarstvu, ističe profesor Jurčić, jer je njezin razvoj u začecima. Kaže, stvar je vrlo jednostavna. Siromašno smo društvo u kojem nema dovoljno posla ni za mlade ljude te dodaje kako nije izgledno da bi se poticalo starije na duži radni vijek.

“Što se razvoja srebrne ekonomije tiče, žrtve smo svoje nerazvijenosti i siromaštva. Nismo osigurali budućnost našeg društva, a to su mladi. U Hrvatskoj obitelji s dvoje djece, ako žive u Zagrebu i imaju stambeni kredit, krpaju kraj s krajem.”

Hrvatima su zbog siromaštva mnoge usluge nedostupne (foto: Sandro Bura)

Istovremeno, pojašnjava Jurčić, za posebnim zdravstvenim i uslužnim uslugama za osobe starije dobi, nema toliko potražnje jer su zbog niskih primanja i mirovina- nedostupne. Privatni domovi za starije, kao i organiziranje usluge skrbi u kući su skupi i rijetki to mogu platiti. “Bogati Europljani kojima je dohodak visok to si mogu priuštiti. Oni odu u Bugarsku ili Španjolsku gdje mogu platiti posebne zdravstvene usluge i skrb.”

Bez podrške države ulaganja u usluge srebrnog gospodarstva su rizična

U Hrvatskoj je, kaže, bilo ideja i projekata, primjerice u Istri, gdje se planiralo izgraditi staračko naselje za Europljane starije dobi koji bi bili smješteni u posebnim talijanskim, njemačkim, švedskim ili engleskim kvartovima. “Takav je projekt u Hrvatskoj rizično raditi na vlastitu inicijativu, ako za njega nema podrške države.”

Pojedine su europske zemlje svojevremeno, navodi Jurčić,  provodile politike poticanja mobilnosti stanovništva  u određene gradske kvartove u kojima bi živjela pretežito starija populacija i u kojima nije bilo škola i vrtića, ali bi bilo zdravstvenih i socijalnih ustanova i usluga. “S vremenom se uvidjelo da getoizacija starijeg stanovništva nije dobra te da je potrebno između ‘starijih’ kvartova imati i one naseljene mladim ljudima s djecom. Tako se to radi u nekim državama, sustavno i na više razina.”

 Srebrna politika je, prije svega, naglašava Jurčić, politika inkluzivnosti osoba starije dobi u društvo i rad, uz provođenje adekvatnih politika upravljanja gradom i izgradnju institucionalne infrastrukture. “Nije rješenje u smještanju starijih osoba u institucije gdje im se organizira igranje društvenih igara, već u promišljenom stvaranju mogućnosti za starije, a koje bi država trebala podupirati”, naglašava Ljubo Jurčić.

Srebrna ekonomija podrazumijeva pozitivan i socijalno uključiv odnos prema starijim osobama, stoji u ranije spomenutoj Studiji Europske komisije kojoj je cilj utjecati na kreatore politike u državama članicama, pojedinim regijama kao i donositeljima industrijskih odluka. Europsko srebrno gospodarstvo promijenit će pravila u postojećim sektorima, kao i stvoriti potpuno nove industrije, na sjecištu demografskih i tehnoloških promjena, s velikim izvoznim potencijalom. Komisija predviđa da će rast te ekonomije poticati upravo javni sektor zbog potrebe većih ušteda i postizanja veće učinkovitosti javnih sustava. Zbog nedovoljne informiranosti o prilikama koje seniorsko gospodarstvo pruža, industrijski akteri i pružatelji usluga, ističe se u Studiji, nedovoljno prepoznaju demografske promjene i preusmjeravanje potreba svojih potrošača.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP