Prati nas

Mozaik

Nitko vam nije rekao

Antivakserska industrija obrće milijarde zahvaljujući prestrašenima i slabo informiranima

Namjerno širenje dezinformacija koje potkopavaju cijepljenje protiv bolesti COVID-19 dobro je financirano te iza njega stoje odlučne i vrlo disciplinirane organizacije. Kako bi se uzvratilo njihovim aktivistima, valjalo bi razumjeti da je je riječ o industriji koja aktivno sije sumnje u cjepiva i profesionalni integritet medicinskih radnika te propagira da koronavirus nije opasan.

Objavljeno

|

Ilustracija (foto: Scopio)

Iako pojam antivakser može prizvati lik teoretičara urote iz mračnih podruma ili razbarušenog lika koji galami protiv mikročipova ili globalnih urota, stvarnost je sasma drugačija. Zapravo, ključne figure u antivakserskoj industriju jesu koherentno udruženi profesionalni propagandisti.

Riječ je o ljudima koji vode milijune dolara vrijedne organizacije, smještene uglavnom u Sjedinjenim Državama. I pri tome neke od njih zapošljavaju i do 60 osoba. Oni proizvode priručnike za antivakserske aktiviste, kroje različite poruke za različite publike te organiziraju sastanke i konferencije, baš poput bilo koje druge industrije.


U listopadu 2020. godine, istraživači Centra za borbu protiv digitalne mržnje nazočili su trodnevnom okupljanju najprominentnijih svjetskih antivaksera poput Barbare Loe Fisher, Josepha Mercole, Dela Bigtreeja i ozloglašenog Andrewa Wakefielda. Brojni protivnici cijepljenja okupili su se pod egidom “Pete međunarodne konferencije o cijepljenju” koja se je održala online, a koju su istraživači Centra snimili.

“Naš je tim dobio dosad neviđene uvide u organizirano protivljenje uvođenju cijepljenja protiv bolesti COVID-19. Usprkos banalnosti i neinteligentnosti održanih prezentacija, organizacija i namjera bili su evidentni”, piše direktor Centra Imran Ahmed u analizi objavljenoj u znanstvenoj publikaciji Nature.

“Također, postala je jasna sofisticiranost sredstava koje koriste na društvenim mrežama. Razvili su uspješnu taktiku samo zato što su kompanije koje stoje iza društvenih mreža bile sretne da ključni igrači antivakserske industrije koriste njihove usluge kako bi regrutirali nove sljedbenike i širile nove laži – dalje no ikada u povijesti. Kao rezultat vidimo cijelu online infrastrukturu antivakserskih web stranica, grupa na Facebooku, kanala na Youtubeu, stranica na Instagramu i profila na Twitteru koji su zajedno (u trenutku pisanja članka, op. ur.) obuhvaćali publiku od 59.000.000 ljudi. Samo u Velikoj Britaniji bilo je 5.350.000 sljedbenika antivaksera na društvenim medijima”, navodi.

Zabilježeno je i kako antivakseri jedni druge treniraju u prepoznavanju potencijalnih meta na društvenim mrežama. Diskutirali su o taktikama produbljivanja straha, sijanju sumnje u nužnost cijepljenja, produbljivanju oklijevanja oko cijepljenja i preobraćenju nekoliko odabranih u potpuno obučene antivakserske aktiviste – ljude koji će dalje širiti laži. Antivakseri se raspoređuju na društvenim mrežama, pronalaze promijenjene i nove načine kako ubaciti dezinformacije na korisničke feedove. U tom su smislu puno bolje opremljeni od javnozdravstvenih službi i Svjetske zdravstvene organizacije, koja se i dalje oslanja na centralizirano digitalno komuniciranje kroz nepersonalizirane korisničke račune s malom interakcijom, pokazalo je istraživanje.

Pandemija iskorištena za širenje protuznanstvenih ideologija

I to se sve događalo prije no što je pandemija zaista udarila. Antivakseri su pandemiju vidjeli kao priliku za naglo poticanje oklijevanja oko cijepljenja protiv koronavirusa, ali i protiv drugih bolesti. Pri tome im je pogodovalo nekoliko činjenica. Društvene mreže udahnule su novi život ekstremizmima, kao što su i ekstremisti raznih fela u njima prepoznali potencijal za mijenjanje društva.

Dezinformacije, koje tradicionalni mediji zaustavljaju zavaljujući uredničkim standardima, sada su prodrle do većine svjetske populacije. U tom svjetlu treba promatrati i činjenicu da je Velika Britanija izgubila status države bez ospica čak i prije korone – 2019. godine, i to zahvaljujući smanjenom cijepnom obuhvatu, dok se žarišta ospica bilježe i u dijelovima Sjedinjenih Država.

Kako se boriti?

Imran Ahmed zato predlaže da se industriji namjernog dezinformiranja, a koja šteti našem zdravlju i društvu, uzvrati kroz nekoliko koraka.

“Kada vidimo antivaksersko zavaravanje na društvenim medijima, moramo izbjeći zamku da se upustimo u raspravu, bez obzira koliko to iskušenje bilo veliko. Interakcija samo širi doseg dezinformacije; ako se češemo, širimo osip. Puno je korisnije i efikasnije širenje informacija o cjepivima iz pouzdanih izvora. Kada se cijepimo, trebamo o tome obavijestiti naše pratitelje na društvenim mrežama. Fotografije i video isječci na društvenim mrežama pokazuju da nema razloga za strah”, navodi Ahmed.

Stručnjaci ne mogu sjediti prekriženih ruku

Javnozdravstvenim organizacijama savjetuje pomno praćenje antivakserskih planova kako bi ih preduhitrili. “Svaka antivakserska poruka može se svesti na trodijelni narativ. Prvi kaže da COVID-19 nije opasan, drugi da je cijepljenje opasno, a treći da se liječnicima i znanstvenicima ne može vjerovati.

Umjesto da se odgovara na svaku glupu teoriju urote, ljude valja cijepiti protiv tri nabrojane središnje tvrdnje. I to praktičari iz područja javnog zdravlja moraju činiti u svakom kutku interneta, tamo gdje ljudi jesu. Primjerice, liječnici i znanstvenici trebaju se pridružiti grupama njihove lokalne zajednice na Facebooku kako bi odgovarali na pitanja koje njihovi susjedi imaju o cijepljenju protiv bolesti COVID-19“, objašnjava direktor Centra.

I društvene mreže su dio antivakserske industrije, zarađuju milijarde

Najjednostavnije bi bilo kada bi društvene mreže uklanjale superširitelje antivakserskih dezinformacija; profesionalne propagandiste koji žive od antivakserske industrije. Ne postoji moralno opravdanje za zarađivanje na štetnim lažima. Uostalom, ne postoji niti jedna zakonska prepreka da kompanije koje posjeduju društvene mreže to ne učine, niti bi to bilo kršenje njihovog ugovora s korisnicima. “Kompanije nisu djelovale jer njihov model poslovanja počiva na tome da korisnici skrolaju kroz sadržaj isprepleten reklamama, bez obzira kakav taj sadržaj imao utjecaj na društvo. Njihovo propuštanje djelovanja bi trebalo biti kažnjeno kroz zakonodavstvo”, smatra Ahmed.  

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP