Prati nas

Mozaik

Medijska pismenost

Stariji su skloni povjerovati lažima na internetu, no mogu se zaštiti

Hrvatski građani, u usporedbi s prosjekom Europske unije, imaju ogromno povjerenje u društvene mreže. Usprkos činjenici da su one otvoreni poligon za širenje lažnih vijesti. I zato je važno uputiti ih na tehnike kojima se mogu zaštiti.

Objavljeno

|

foto: Georg Arthur Pflueger/Unsplash

“Stariji ljudi ne razumiju internet, loše se služe tehnologijom, povjeruju u svaku glupost na mreži i lako ih je nasamariti online.” Dakako, riječ je o predrasudi u čijem korijenu ipak postoji klica istine, a za što postoji znanstveni dokaz.

Naime, znanstvenici sa Sveučilišta Princeton analizirali su lažne vijesti koje su kolale tijekom američke predsjedničke kampanje 2016. Rezultati su pokazali da će takve vijesti najvjerojatnije podijeliti osobe starije od 65 koje se identificiraju kao konzervativci. Štoviše, za tu je skupinu ljudi čak sedam puta vjerojatnije da će podijeliti neku lažnu vijest neko osobe u dobnoj skupini između 18 i 29 godina.


Kao da ovi podaci nisu dovoljni, jedno drugo, novije, istraživanje provedeno u Europskoj uniji pokazuje da su baš hrvatski građani, u usporedbi s ostatkom Europske unije, izrazito naivni kada je riječ o online video servisima i društvenim mrežama.

Hrvatski građani natprosječno vjeruju društvenim mrežama

U istraživanju Eurobarometra o online lažnim vijestima i dezinformacijama iz 2018. godine čak 83 posto ispitanika je izjavilo da lažne vijesti ugrožavaju demokraciju (u Hrvatskoj 80 posto ispitanika). Iako na europskoj razini ispitanici tradicionalne medije doživljavaju kao najvjerodostojnije izvore vijesti (radio 70 posto, TV 66 posto, tisak 63 posto), u Hrvatskoj je među svim članicama utvrđena najviša razina povjerenja prema web mjestima za video hosting (Hrvatska 43 posto, EU prosjek 27 posto ) te druga najviša prema društvenim mrežama (Hrvatska 40 posto, EU prosjek 26 posto).

Kako se zaštiti od dezinformacija na internetu?

U svakom vodiču medijske pismenosti stoji kako valja provjeriti vjerodostojnost medija i izvora na koje se medij poziva. A dezinformacije se mogu naći na raznim mjestima. Ukratko, nije dovoljno zaobilaziti stranice i portale za koje mislite da plasiraju laži, već valja provjeravati i one za koje mislite da nisu takvi.

Između ostaloga, provjerite domenu. Koju ekstenziju ima? Nije jednako završava li na .com ili .hr. Jer, domenu koju završava na .com možete kupiti gotovo anonimno, dok se .hr domena daje tvrtkama, organizacijama ili pojedincima koji moraju dokazati svoj identitet za to predviđenim regulatornim tijelom.

Ponekad je ipak riječ o šali

Osim toga, važno je prepoznati radi li se o šali. Posljednjih su godina popularni satirički portali, no problem je što stvarnost sve više liči na satiru. Primjerice, više od polovice komentara pod satiričkim člancima na našem portalu ostavljaju osobe koje članak nisu pročitale ili ga jednostavno nisu prepoznale kao gorku zabavu.

Stav nije činjenica

Također je važno naučiti razlikovanje činjenica i mišljenja ili stava. Neka od pitanja koje se trebaju postaviti su: Tko stoji iza te informacije? Koji su priloženi dokazi za nju? Što kažu ostali izvori? Iako se protiv faktcheckerskih portala poput Faktografa ili Snopesa vode agresivne kampanje, vjerojatnost da ćete na njima pronaći dezinformacije je minimalna. Ne želite li trošiti vrijeme na provjeru informacija, ovi će portali to učiniti za vas, a mogu vam dati i kontekst za ispravno tumačenje parcijalnih ili zlonamjerno iskrivljenih informacija.

Mediji žele vašu reakciju

Prije dijeljenja članaka na društvenim mrežama, stisnite pauzu. Budite svjesni da svi mediji, a pogotovo portali koji šire dezinformacije, ovise o vašoj reakciji. Potonje vaše lajkanje i dijeljenje njihovog sadržaja održava na životu. Zbog toga već na razini naslova pokušavaju u vama izazvati emotivnu reakciju koja će vas nagonski natjerati da stisnete taj gumb.

Profili opasnih namjera

I ne zaboravite da na društvenim mrežama postoje botovi. Njih pokreće računalni program. No tu su i trolovi, živi ljudi koji profile koriste za širenje besmisla, sukoba i općenito loše komunikacije kojom žele nekoga povrijediti. Stoga prije nego što stupite u interakciju pogledajte radi li se o novom profilu, ima li profil ime i fotografiju uz pomoć kojih se može provjeriti autentičnost, ima li prijatelje i osobnu interakciju s ljudima iz stvarnog života.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
u okviru projekta “Živim, učim, rastem – Aktivno starenje, zdravo starenje”

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP