Silvano Hrelja: ‘Ukinut ćemo dosmrtne ugovore i kažnjavati nebrigu za starije’

Ugovori o dosmrtnom uzdržavanju do sada su se pokazali vrlo štetni za umirovljenike, ali i njihove nasljednike jer omogućavaju davatelju uzdržavanja ulazak u vlasništvo i slobodno korištenje i raspolaganje imovinom bez da je uopće pružio uslugu zbog koje se ugovor i sklapa. Kaže to za MojeVrijeme.hr saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja pa najavljuje zakonske izmjene u tome području.

“Ugovori o dosmrtnom uzdržavanju su lihvarski i stoga, jasno, nepoželjni. U proceduri su izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima kojima je namjera jednostavno zabraniti te ugovore.”

Podsjetimo kako primatelj uzdržavanja kada sklapa ugovor, izjavljuje da davatelju uzdržavanja daje svu ili dio svoje imovine kod ugovora o doživotnom uzdržavanju trenutkom smrti, a kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju odmah nakon sklapanja ugovora.

Izmjena spomenutog zakona, nije jedina zakonodavna aktivnost koja bi u ovoj godini trebala utjecati na poboljšanje položaja umirovljenika. Već se duže vrijeme najavljuju promjene koje se odnose na obiteljske mirovine koje su izrazito niske, korisnici kojih su većinom žene. Kako ističe zastupnik Hrelja, konačno bi se po uzoru na razvijene europske države omogućilo da udovice i udovci imaju pravo na dio mirovine preminuloga supružnika.

“Intenzivno sam angažiran na osmišljavanju modela koji će biti predstavljen javnosti, a zatim slijedi izrada zakonodavnog okvira kroz javnu raspravu i usvajanje Zakona u Saboru. Implementacija ovog novog mirovinskog prava počinje u siječnju 2023. godine. Ono što je važno istaknuti je da će ovaj projekt obuhvatiti sve postojeće korisnike mirovina, njih gotovo 220 000 i da će svi osjetiti značajno povećanje mirovine. Zasluženo i zarađeno.”

Nerijetki su slučajevi iskorištavanja, zlostavljanja, nebrige za starije osobe. Kažnjavanje takvih djela trebalo bi biti, pojašnjava predstavnik umirovljenika u Hrvatskom saboru, u sferi Kaznenog zakona: “Pred kraj prošle godine pokrenuo sam inicijativu za izmjene Kaznenoga zakona u kojem bi se taksativno trebalo navesti da su to kaznena djela kao i ilegalni smještaj u ilegalne domove za starije i prekobrojno udomljavanje starijih. Navedenu inicijativu podržao je i predsjednik Vlade.”

Usklađivanja mirovina 2 puta godišnje nisu dovoljna

S obzirom na najave povećanja cijene energenata, a uz već postojeće povećanje troškovi života i poskupljenja, prvenstveno, hrane, koje će dodatno ugroziti standard umirovljenika, smatra kako bi se, u takvim okolnostima usklađivanja mirovina nisu dovoljna. “Izvjesno je da dva godišnja usklađivanja mirovina s kašnjenjem od 6 mjeseci neće biti dovoljna pa ćemo morati raditi i na modelu zaštite vrijednosti mirovine kroz neki oblik izvanrednog davanja umirovljenicima.”

275.000 umirovljenika u Hrvatskoj prima najnižu mirovinu koja predstavlja zaštitni institut unutar mirovinskog sustava. Garantira im se 71,53 kunu po jednoj godini radnog staža te za 15 godina radnog staža iznosi 1.073 kune ili 2.861 kune za 40 godina radnog staža. Prema dostupnim podacima za prosječnih 27 godina radnog staža mirovine bi bez zaštitnog instituta iznosile tek oko 1.200. Time je četvrtina umirovljenika ispod granice rizika od siromaštva.

Sve veći udio najnižih mirovina

Odlazak u mirovinu je svojevrsna inventura naših legalno isplaćenih plaća, odnosno visine uplaćenih doprinosa, ističe Silvano Hrelja: “Moramo se suočiti s istinom: važno je koliko je na naše ime naš poslodavac uplatio doprinosa, a ne koliko smo radili. U Hrvatskoj je velik broj radnika radio i još uvijek radi za niske, ispodprosječne i minimalne plaće koje u konačnici daju najnižu mirovinu koja je zaštitni institut. Broj od 275.000 umirovljenika s najnižom mirovinom se iz godine u godinu povećava.”

U odnosu na ukupno uplaćene doprinose, pojašnjava zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika, država intervenira s 2,2 milijarde kuna godišnje, odnosno više od 600 kn prosječno po umirovljeniku za ovaj vid zaštite primanja umirovljenika.

“Unatoč povećanju najniže mirovine 2008. i 2018. godine i planiranom povećanju do kraja 2023. godine, ona je iznimno niska zbog kraćeg staža i niskih plaća, odnosno uplata doprinosa. O činjenici najnižih i niskih mirovina trebalo bi razmišljati i boriti se najkasnije u četrdesetim godinama života. Suočavanje s time prilikom odlaska u mirovinu je kasno. Onda zovete nekog tamo političara i vičete – Di mi je mirovina? Kod Joze i Štefa koji su ti davali plaću na ruke!“

U mirovinskom sustavu se suočavamo s posljedicama, ali su važni upravo uzroci, naglašava. “Treba isticati kako nam je potrebno i društveno i političko zajedništvo radnika i umirovljenika kako bi se postojeća situacija promijenila.”

Najniže u mirovine u Hrvatskoj gotovo su izjednačene s iznosom nacionalne naknade za starije osobe koja iznosi 800 kuna, ali i najavljenim povećanim iznosa socijalne naknade sa 800 na 1.000 kuna, odnosno 1.300 kn ukoliko se odnosi na samca. Dodajmo da je Vlada usvojila prijedlog paketa zakona kojim se reformira sustav socijalne skrbi i podižu iznosi zajamčene minimalne naknade te je on upućen Sabor na izglasavanje.

Izjednačene najniže mirovine i socijalna naknada

Hrelja smatra kako je granica zaštite od siromaštva u Hrvatskoj postavljena prenisko te se ne prilagođava rastu troškova života. Pozdravljam povećanje zajamčene minimalne naknade kada se radi o primanju iz socijalne skrbi temeljem provjerenog imovinskog statusa.

“Zakonski, osoba koja ostvaruje naknade iz sustava socijalne skrbi ne smije njihovim korištenjem postići povoljniji materijalni položaj od osobe koja sredstva za život ostvaruje radom ili po osnovi prava koja proizlaze iz rada, što je mirovina. To opasno približavanje socijalne pomoći i najniže mirovine može ići do zadnje lipe i bit će po zakonu. Ali, veliko ali – to što je u granicama zakona ne znači i da je pošteno.”

Mjeru koja je trebala poboljšati položaj starijih osoba, nacionalna naknada za starije osobe u iznosu od 800 kuna naknade prima oko 5.500 korisnika, a trebalo ju je, prema projekcijama primati njih 20.000. Očekivanja i najave su bile veće, ističe Hrelja, pa su broj od 5.500 ljudi neki dočekali kao “razočaranje”.

“Ne treba sve gledati hladno birokratski jer su iza tih brojeva ljudi. Zar je netko razočaran što je premalo siromašnih? Jedan od uvjeta za ostvarivanje tog prava je da prihod po članu kućanstva ne smije prelaziti 800 kuna. Dobro došli u Hrvatsku 2022. Ulje košta 15 kuna, TV pretplata 80, režije su k’o suho zlato. Osam stotina kuna se brzo istopi. Kako su ti ljudi živjeli dosad?”

S 800 kuna nacionalne naknade, dodaje, više od 5.500 ljudi je ostvarilo to pravo i život im je nešto lakši, ali još uvijek ne dovoljno jer to, naglašava to ne može biti ni blizu dostojanstvene starosti. “Mislim da nam tu ne mogu pomoći prečeste izmjene Zakon o nacionalnoj naknadi za starije. Moramo se odrediti kao društvo i kao država da štitimo ljude od bijede i siromaštva.”

Koncept drugog mirovinskog stupa treba mijenjati

S prvim odlascima u mirovinu osiguranika koji su iz plaća izdvajali sredstva za prvi i drugi mirovinski stup, otvorilo se pitanje koliki je učinak drugog mirovinskog stupa obzirom na to da se većina osiguranika odlaskom u mirovinu odlučuje za isplatu samo iz prvog stupa. U stručnoj javnosti se, među ostalim, spominje nužnost promjena kada je u pitanju štednja iz drugog mirovinskog stupa.

Naš sugovornik iz Hrvatske stranke umirovljenika nije za ukidanje drugog stupa nego za njegovo jačanje: “To ne bi trebalo nužno značiti biti kroz povećanjem stope doprinosa, nego pametnim ulaganjima. Drugi stup pokazat će se kod nas kao nosivi jer je upravo tako postavljen sustav otporan na negativna demografska kretanja.”

Naglašava kako se zalagao da korisnici koji su rođeni nakon 1962. godine zbog niskih plaća koje su primali tijekom radnog vijeka imaju mogućnost izbora povoljnijeg mirovinskog prava između isplate dvostupne mirovine i povrata kapitaliziranih sredstava u drugom stupu u državni proračun te primanja mirovine samo iz prvog stupa. Ta mogućnost postoji od 2019. i to je dobro.

Stručna i znanstvena javnost, kada je u pitanju drugi mirovinski stup naglašava, među ostalim, kako je nužno mijenjati koncept drugog mirovinskoga stupa. Neki zagovaraju liberalizaciju koja bi obaveznim mirovinskom fondovima omogućila ulaganja koja bi budućim umirovljenicima povećala prinose, odnosno štednju. Zagovara se i da se osiguranicima i umirovljenicima omogući i drugačije raspolaganje štednjom iz drugog stupa.

U svakom slučaju, koncept drugog stupa treba mijenjati u funkciji ulaganja u razvojne i dugoročno profitabilne projekte i razvoj društva uopće, ističe zastupnik Silvano Hrelja. Ulaganja obaveznih mirovinskih fondova bi trebala biti što manje vezana za kupnju državnih obveznica, a što više angažirana u razvojne projekte, energetsku i svaku drugu samodostatnost naše zajednice.

“Mislim da i u raspolaganju štednjom treba učiniti pomake i ponuditi dodatne mogućnosti korištenja i garancija, npr. kod rješavanja stambenih pitanja mladih. Sve u svemu, iz grešaka prošlosti izvući lekcije za bolju budućnost”, zaključuje Hrelja.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.