Prati nas

Vijesti

Okrutno tržište rada

Iscrpljuju se na plantažama i voze dostavu, prisiljeni su raditi u mirovini

Trend povećanog zapošljavanja umirovljenika već je neko vrijeme prisutan, a najčešće se traže čistači, trgovci, kuhari, zidari i dostavljači.

Objavljeno

|

foto: Zeynep Sümer/Unsplash

U Hrvatskoj još od 2004. godine umirovljenici koji su otišli u starosnu mirovinu imaju pravo raditi četiri sata dnevno, a da to ne utječe na njihove penzije. No tek kad je 2019. godine mogućnost zapošljavanja umirovljenika proširena i na ljude koji su otišli u prijevremenu mirovinu, značajno se povećao broj umirovljeniak koji su se odlučili ponovno zaposliti. Razloge za to ne treba posebno tražiti: mirovine su male i mnogi su prisiljeni raditi kako bi spojili kraj s krajem.

Jedna od takvih je i Mia Behtan (62) umirovljena medicinska sestra iz Ivanić-Grada. Na ponovni odlazak na posao se odlučila, kako kaže, silom prilika – zbog male penzije. Naime, mirovina joj iznosi tek 2.600 kuna što nije dovoljno za život.


“Probala sam dvije vrste poslova: na jednom sam imala jako loše iskustvo, a na drugom jako dobro. Prvo sam radila u poljoprivredi na branju voća, konkretno borovnica na plantažama u okolici Ivanić-Grada i Čazme. No tamo su međuljudski odnosi bili prilično loši i nadglednici su često znali biti vrlo neugodni prema nama radnicima. Ja više nisam tako brza kao što sam bila kad sam bila mlađa, no ipak mogu odraditi. Prvo sam mislila da će mi to biti lakše nego negdje ići čistiti, ali ispalo je da je i ovo jako teško”, kaže gospođa Behtan.

Drugi posao koji je iskušala je statiranje u raznim filmovima i reklamama i za to ima samo riječi hvale. Nikad se, kaže, nije dogodilo da netko na snimanjima ne ispoštuje odredbe iz ugovora ili da viče na nju ako bi u nečemu pogriješila. Jednom se, kaže gospođa Mia, ne znajući, presvukla u drugu odjeću za nastavak snimanja, a trebala je ostati u istoj robi. No zbog toga nitko na nju nije vikao niti bio neugodan. “To su divni ljudi i puno nam pomažu ako smo na početku i nešto ne znamo”, kaže gospođa Mia.

Do angažmana na snimanjima dolazi, kaže, preko jedne agencije za statiste, no problem je u tome što takvih poslova baš i nema previše, a kandidata ima dosta. Zato će biti prisiljena i ove sezone ići u berbu voća, zbog čega je već sada, priznaje, prilično nervozna.

“Ujutro ću morati popiti normabel prije nego opet odem brati borovnice. Ako ću opet morati ići brati, a čini mi se da ću morati. Jednostavno je takva situacija. Tamo nam ne daju niti sjesti, niti predahnuti, budu užasne vrućine i jednoj starijoj osobi je teško raditi istim tempom kao i mlađoj. A koliko radiš, toliko ćeš novaca dobiti. Dosta se iživljavaju nad nama, stalno viču i nikad ni sa čime nisu zadovoljni. Jednom sam sva bila crna od nošenja tih kašeta. Poslije sam takva došla na casting za snimanje reklame pa je izgledalo kao da me netko prebio. Naravno da nisam prošla”, kaže Mia.

Statiranjem se počela baviti još dok je bila u radnom odnosu i tako si je popunjavala kućnu budžet koji joj je, kao samohranoj majci, često bio jako nategnut. “Kad sam došla u mirovinu, sjetila sam se toga i odlučila ponovno pokušati. Mislila sam da sam prestara. Kao što sam mislila da sam prestara i za rad na polju. No ispalo je da se traže i stariji statisti. No nažalost, takvi poslovi se ne nude često.”

Mogućnost zarade, ali i veliki troškovi

Gospodin Dubravko (65) iz Rijeke također je radnik u mirovini. U penziju je otišao sa 60 godina. Bio je 11 mjeseci u ratu, a nakon toga je nastavio raditi. Ipak, kad je shvatio da će mu mirovina bili veća od plaće, odlučio je napustiti posao. Sada kućni budžet popunjava dostavljajući hranu po Rijeci i okolici preko jedne popularne digitalne aplikacije. No nije baš posve zadovoljan.

foto: Joshua Lawrence/Unsplash

“To vam je obično iskorištavanje ljudi. Jer sve je na nama – svi troškovi su na nama, i doprinosi i gorivo i sve, a to je samo platforma preko koje mi naručimo hranu iz restorana za dostavu. Tako da od 100 zarađenih kuna, oko 45 ode na sve troškove koje ja sam plaćam. Svaki mjesec plaćam 430 kuna raznih doprinosa, poreza, prireza, ali kad budem završio s tim poslom za godinu ili dvije, meni će penzija biti veća samo za kunu ili dvije. I sad se pitam: kome ja svaki mjesec plaćam 430 kuna? Ja sam 42 godina plaćao staž, doprinose, zdravstveno, mirovinsko i sve ostalo. Tako da sam sada s time prilično nezadovoljan”, kaže Dubravko.

“Osim toga, svi zaposlenici imaju pravo na bolovanje, na godišnji, na božićnicu, regres, a toga kod nas nema. Tu ljudi uopće nisu zaštićeni. Mjesečno uspijem zaraditi oko 4 ili 4,5 tisuće kuna, no od toga imam oko 1.500 kuna troškova poput goriva i raznih davanja. A i Rijeka je specifičan grad. Oni vam udaljenost računaju po zračnoj liniji, a u stvarnosti su to sve neka brda na kojima se potroši puno goriva. Ovi mlađi koji rade s biciklom imaju manje troškova, ali isto dosta plaćaju. Zato mislim da ću ostati raditi samo do kraja godine. Tad mi ističe i registracija za ovaj stari auto kojeg imam pa mislim da ga nakon toga više niti neću registrirati, niti raditi u dostavi”, kaže Dubravko.

Iako je sve više umirovljenika koji odlučuju raditi i poslodavaca koji odlučuju zaposliti umirovljenike, čini se da će još proći vremena dok se stvar posve ne uhoda i sve sjedne na svoje mjesto, na zadovoljstvo i radnika i poslodavaca.

Sve više umirovljenika traži posao i sve više poslodavaca traži umirovljenike

Trend povećanog zapošljavanja umirovljenika već je neko vrijeme prisutan, kaže Alen Mrvac, iz odnosa s javnošću portala Moj posao.

“U posljednje smo vrijeme primijetili i više umirovljenika koji traže posao, ali i više poslodavaca koji se otvaraju umirovljenicima. To je ponajprije vidljivo u porastu broja oglasa za radna mjesta u kojima se traže umirovljenici. Točnije, ne traže se uvijek isključivo umirovljenici već se radi o poslovima na kojima se nudi jednaka šansa i umirovljenicima i drugim skupinama radnika”, kaže Mrvac.

Alen Mrvac (foto: Sandro Bura)

“Ako govorimo o konkretnim brojkama, 2019. godine bila su 324 takva oglasa, odnosno jedan posto ukupnog broja oglasa. 2020. godine takvih je oglasa bilo tek nešto malo više – 450. No tada je došla pandemija i broj oglasa je općenito jako pao. No 2021. godine, kad se tržište rada oporavilo, dolazi do značajnog povećanja oglasa koji nude posao umirovljenicima – 1.498, odnosno tri posto. To je povećanje od četiri puta. Ove, 2022. godine u ova prva dva mjeseca imamo 176 takvih oglasa. S obzirom na ove brojke, možemo reći da je trend zapošljavanja umirovljenika itekako prisutan, što je i logično s obzirom da na tržištu nedostaje radnika neovisno o njihovoj dobi i stručnosti. Vjerujemo kako će se taj trend i nastaviti i da će udio takvih oglasa u ukupnom broju oglasa nastaviti rasti”, kaže Mrvac.

Što se tiče zanimanja u kojima se najčešće traže umirovljenici, to su čistač ili čistačica, trgovac, prodavač, kuhar, zidar, kurir odnosno dostavljač, vozač, knjigovođa, pomoćni građevinski radnik, medicinska sestra i pomoćni kuhar. Kad je riječ o poslovima na koje se umirovljenici najčešće prijavljuju, to su trgovac, prodavač, knjigovođa, kurir, dostavljač, skladištar, dijelitelj letaka, agent u pozivnom centru, vozač, radnik u proizvodnji, djelatnik u korisničkoj službi te novinar i urednik.

“Kad umirovljenici traže posao, prvo gledaju nudi li se nešto u struci u kojoj su radili dok su bili zaposleni. Ako su bili zadovoljni s tim poslom i ako se ta struka u međuvremenu nije značajno promijenila u smislu uvođenja novih tehnologija, onda svakako traže posao u tom ili nekom srodnom zanimanju. A ako su tu sve opcije iscrpljenje, i ako su ljudi u nuždi, onda prihvaćaju bilo koji posao”, kaže Mrvac.

U posljednje vrijeme, dosta se traže ljudi medicinske struke. “To je poseban sektor za koji je potreban određen skup znanja pa su medicinski djelatnici, pogotovo u sadašnjoj situaciji kad jako puno naših liječnika i medicinskih odlazi van, vrlo traženi. I poslodavci to vide kao kvalitetno rješenje jer to su ljudi puni iskustva i ako još imaju radnog elana, a često se upravo za tu struku kaže da je više poziv nego posao, onda to može biti dobro i za jedne i za druge”, kaže Mrvac.

Svi traže kvalitetnog radnika

Ima i sve više slučajeva kad poslodavci idu ciljano na zapošljavanje umirovljenika, kao i što neki idu ciljano na mlađe zaposlenike. No većina poslodavaca prvenstveno traži kvalitetnog radnika, bez obzira kojoj dobnoj skupini pripadao, kaže naš sugovornik.

“Ako procijenite da je neki radnik najbolji izbor, ako kod njega vidite zainteresiranost, elan i entuzijazam, onda ćete ga zaposliti bez obzira na dob. Poslodavci su svjesni da umirovljenici nisu uvijek dugoročno rješenje, međutim u današnje vrijeme ni većina radnika, zapravo, nije dugoročno rješenje. Naime, nakon par godina puno ljudi mijenja karijeru, to se čak i preporučuje. Osim toga, pojavio se i taj trend tzv. big quita kad ljudi, nezadovoljni uvjetima na poslu, masovno daju otkaze, ne ostaju dugo tamo gdje im nije dobro i traže nešto bolje. Iako se to možda u ovim neizvjesnim, pandemijskim vremenima ne čini logičnim, ljudima su se vjerojatno presložili prioriteti i ne žele ostati tamo gdje nisu zadovoljni”, kaže Mrvac.

Ističe da je posao u mirovini jako dobro rješenje za sve one koji žele raditi, međutim to ne bi trebalo biti rješenje iz nužnosti – što jako često ipak jest. “Dobro je da umirovljenici imaju mogućnost raditi, ali nitko ne bi nakon radnog vijeka trebao biti prisiljen raditi jer nema dovoljno sredstava za život”, kaže Mrvac.

Što se tiče prihvaćanja umirovljenika u radnim sredinama, ispočetka je, kaže, bilo malo čuđenja jer ljudi možda ne očekuju vidjeti penzionere koji rade. Pogotovo se to odnosi na mlađe ljude koji ne očekuju vidjeti generaciju svojih baka i djedova na poslu.

“No uvijek se na koncu sve svodi na to koliko je netko dobar u svom poslu i koliko je prilagodljiv. Tako da i to čuđenje jako brzo iščezne. Također, susret različitih generacija u radnom okruženju vrlo je koristan, a stariji radnici sa sobom donose iskustvo, stabilnost, jasne stavove i manje podlijeganje stresu. Ako bismo morali navesti neki negativan aspekt zapošljavanja starijih radnika, onda bi najistaknutiji bio taj što to nije dugoročno rješenje”, kaže Mrvac.

Za poslodavce je zapošljavanje umirovljenika i financijski isplativo jer naravno da su davanja manja ako je netko zaposlan na pola radnog vremena, a ima slučajeva kad osoba i u četiri sata dnevno obavi jako puno posla.

“I kod osmosatnog radnog vremena zna se da produktivnost najčešće ne traje toliko dugo već negdje oko pet ili šest sati, tako da je zapošljavanje umirovljenika na četiri sata mnogim poslodavcima jako korisno. Ta mogućnost da umirovljenici rade doista može biti jako dobra i za poslodavce i za same umirovljenike, ali, ponavljam, nitko tko je svoju penziju već zaslužio, ne bi trebao biti prisiljen raditi kako bi preživio”, kaže Mrvac.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP