Prati nas

Mozaik

Znanost

Prije četvrt stoljeća saznali smo za Dolly, najpoznatiju ovcu ikad. Što joj dugujemo?

Zahvaljujući Dolly, znanstvenici su razvili brojne medicinske tretmane, uključujući i zdravstvenu primjenu tehnologije matičnih stanica.

Objavljeno

|

Dolly i njen tvorac Sir Ian Wilmut (foto: Roslin Institute)

Prije točno 25 godina svijet je šokirala vijest o prvom kloniranom odraslom sisavcu. Sada već legendarna ovca Dolly je mnogima pobudila nade, ali i prouzročila mnoga strahovanja, piše Deutsche Welle.

Inače trezveni tjednik Der Spiegel je iznenadio mnoge svojom naslovnom stranicom u tjednu nakon vijesti o prvom kloniranom odraslom sisavcu, ovci Dolly. Na naslovnici su marširali rame uz rame klonirani likovi Adolfa Hitlera, Alberta Einsteina i Claudie Schiffer. Sve je to iz pozadine promatrala ovca Dolly, a nad montažom se nalazio naslov: “Grijeh”. Ova naslovnica dobro ilustrira kakve reakcije je tada izazvala vijest o tomu da se “čovjek igra Boga”.


Svi pričaju o Dolly

Mnogi znanstvenici su vijest o kloniranju dugo smatrali “novinskom patkom”. “Ja ne vjerujem da se iz stanica može klonirati embrij”, rekao je nedugo nakon otkrića o egzistenciji klonirane ovce njemački imunolog i genetičar Klaus Rajewsky. On je na jednom kongresu iznio tezu da se radi o “zabludi u laboratoriju”. No nedugo nakon toga se pokazalo da je zapravo ovaj njemački znanstvenik u zabludi.

25 godina kasnije se o Dolly i u znanstvenim krugovima raspravlja mnogo trezvenije. Na Institutu Roslin na Sveučilištu u Edinburghu, gdje je Dolly nastala, se više odavno ne obavljaju pokusi s kloniranjem. Direktor instituta Bruce Whitelaw smatra da je Dolly učinila mnogo za širenja spoznaje o biološkim postignućima. “Dolly je biologiju uvela u razgovore za doručkom i u čavrljanje u javnom prijevozu. Biologija je bila posvuda. Mislim da je ovo najveća zasluga ovce Dolly”, kaže Whitelaw danas.

Znanstvena težina ovog otkrića nije ležala toliko u kloniranju, to jest stvaranju genetski identične kopije jedne jedinke. Radilo se više o tome da se dokaže kako stanice koje već imaju određenu funkciju u organizmu pretvoriti u matične stanice čija uloga još nije definirana. “Ideja o tomu da se jedna stanica može preprogramirati je jedna od ideja vodilja čitave znanstvene grane proučavanja matičnih stanica”, kaže Whitelaw. Do tada se smatralo da se stanice mogu dalje razvijati samo ako se radio o embrionalnim stanicama.

Nema kloniranja ljudi

Strahovanja da će ovo otkriće potaknuti masovno kloniranje ljudi se nisu obistinila. No Whitelaw smatra da je ova rasprava bila važna kako bi se unutar znanosti definirali neki standardi. Andrew Kitchener iz Naconalnog muzeja u Edinburghu, gdje je izložena preparirana Dolly, ne vjeruje ni da će uopće doći do kloniranja čovjeka. “Tako nešto jednostavno nema praktičnu svrhu. Osim toga je iz etičkih razloga kloniranje ljudskih bića svuda u svijetu zabranjeno. Ja si ne mogu zamisliti da bi se to moglo promijeniti”, kaže Kitchener.

No to ne znači da se kloniranje ne provodi. Posebno u komercijalnom sektoru kod životinja sa specijalnim odlikama poput trkaćih konja. Neki žele klonirati voljenog psa i za to su spremni potrošiti i do 50.000 dolara.

Znanstveno (i komercijalno) gledano je od kloniranja zanimljivija metoda molekularnih škara kojom je moguće promijeniti stanični gen i tako povećati otpornost prema nekim bolestima. Na Institutu Roslin u Edinburghu se radi na genetski modificiranim svinjama koje su otporne na neke bolesti. Slična metoda bi se mogla koristiti i kod ljudi u liječenju nekih neizlječivih bolesti poput AIDS-a ili nekih oblika raka.

Ime Dolly seksistički ispad?

Oko ovce Dolly se u međuvremenu sve manje raspravlja. Jedino što još uzbuđuje duhove je njezino ime. S obzirom na to da je Dolly klonirana stanicama iz vimena, netko tko je htio biti duhovit je ovcu nazvao po američkoj country zvijezdi Dolly Parton koja je osim po svom pjevanju poznata i po obimu grudi. No ovaj neukus ne uzbuđuje kustosa Kitchenera. “Mislim da se pojam Dolly u međuvremenu osamostalio od svog porijekla.”

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.