Prati nas

Zdravlje

Zdravo disanje

Preko 3.000 smrti godišnje u Hrvatskoj povezano je s onečišćenjem zraka, najugroženiji su stariji

Zagađenje zraka uzimamo zdravo za gotovo kada je riječ o životu u velikim gradovima. Nedavno se alarm oglasio i u Zagrebu gdje su zabilježene povišene koncentracije ozona. Uzroke valja tražiti u lošem upravljanju rastom gradova čiju cijenu najčešće plaćaju građani starije životne dobi koji boluju od kroničnih bolesti.

Objavljeno

|

Ljeto u Zagrebu
foto: Sandro Bura

Pozivajući starije građane da ostanu u svojim kućama, iza zatvorenih vrata i prozora, Grad Zagreb je prvog dana srpnja izvijestio da je Državni hidrometeorološki zavod utvrdio prekoračenje dopuštene granice prizemnog ozona na mjernoj postaji Zagreb-3. Ima li mjesta panici, o čemu se točno radi i kako kvaliteta zraka utječe na zdravlje starijih ljudi, analiziramo u nastavku ovog priloga.

Što je ozon?

Za razliku od ozona u ozonskom omotaču, koji je neophodan za život na Zemlji, ozon pri tlu je nepoželjan. U manjim količinama iritira očnu sluznicu, grlo, nos i dišne puteve, dok u velikim koncentracijama može biti smrtonosan.

Ozon koji nastaje u nižim slojevima atmosfere ili troposferski ozon sastavni je dio gradskoga smoga. Troposferski je ozon u neposrednom dodiru sa živim organizmima. Lako reagira s drugim molekulama, oštećuje površinsko tkivo biljaka i životinja pa štetno djeluje na ljudsko zdravlje (dišne organe), biljne usjeve i šume. Zbog sve većeg prometa, količina ozona u troposferi u stalnom je porastu. No nije samo ozon ono što nas muči kada govorimo o kvaliteti zraka u industrijskim središtima i velikim gadovima.

Oglas

Zagađenje zraka i utjecaj na starije osobe

Brojna istraživanja kažu, a na to je upozorio i UN, da zagađen zrak najviše šteti djeci i starijim ljudima. Ta će šteta biti sve veća, javnozdravstveno i financijski uočljivija – s obzirom na demografska kretanja i starenje stanovništva.

Naime, sa sve manje novorođenih i sve više dugoživućih, stariji ljudi predstavljaju sve veći udio u općoj populaciji, a jedan od najjačih epidemioloških trendova ovog stoljeća jest porast kroničnih bolesti koje pogađaju radije stare nego mlađe ljude.

Prema meta-studiji Adverse effects of outdoor pollution in the elderly (Marzia Simoni i suradnici, 2015.), čak je 3,7 milijuna preranih smrti diljem svijeta u 2012. godini pripisano zagađenjima zraka. Pri tome se navodi da je utjecaj zagađenja zraka na organizam različit od osobe do osobe. No razlikuje se i u pojedinim životnim dobima, kada se radi o istoj osobi. Jer prethodna oboljenja i oštećenja tjelesnih sustava utječu kumulativno na to kako će zagađenja utjecati na funkciju pluća. Ukratko, ranije bolesti mogu odrediti koliko će zagađen zrak utjecati na pojedinca.

U starijih, zahvaljujući komorbiditetima, izloženost zagađenom zraku može biti čak i fatalna, piše u sažetku ovog istraživanja talijanska znanstvenica.

Zakazalo je planirano širenje gradova

Razloge ovom problemu možemo tražiti u rapidnom i loše urbanistički planiranom širenju gradova koji postaju ambijenti s visokim zagađenjima zraka, uglavnom uzrokovanim ispušnim plinovima vozila. Generalno, postoji puno dokaza o štetnim efektima kratkotrajnoj izloženosti zagađenom zraku, dok se manji broj istraživanja bavio dugotrajnom izloženošću i njenim posljedicama na zdravlje.

Povećana izloženost zagađenom zraku povezana je s viškom smrti, većim brojem hospitalizacija i posjeta hitnim bolničkim prijemovima, uglavnom zbog pogoršanja kroničnih bolesti ili infekcija dišnih puteva, primjerice upale pluća. Sam utjecaj zagađenog zraka, piše Simoni, ovisi o temperaturi pa mnoga istraživanja pokazuju da su starije osobe najosjetljivije za vrijeme toplinskih valova. Povezanost vrućina i mortaliteta u starijih osoba je znanstveno dobro dokumentirana, navodi se u ovoj analizi.

Pješačke zone dio su borbe protiv zagađenja zraka u središtima gradova (foto: Sandro Bura)

Nadalje, kronična izloženost visokom zagađenju zraka je povezana s pojavom kronične opstruktivne bolesti pluća, kroničnim bronhitisom, astmom i emfizemom. Također, sve je više dokaza koji ukazuju na štetne efekte na funkciju pluća u vezi sa dugotrajnom izloženošću zagađenom zraku. Ipak, za sada nije posve razjašnjeno koji to zagađivači zraka najviše oštećuju zdravlje starijih. Čini se kako su stariji više osjetljiviji na takozvane lebdeće čestice (PM, eng. particulate matter), u odnosu na druge polutante. Naglašen je utjecaj tih sitnih lebdećih čestica na broj umrlih od kardiorespiratornih bolesti i broj akutnih hospitalizacija. Za sada je malo istraživanja provedeno ciljano na populaciji starijih osoba, navode Simoni i suradnici. U zaključku navode da većina podataka pokazuje da su stariji izloženi većem riziku nego ostatak populacije.

Kako djeluju lebdeće čestice?

Kada se te mikroskopski male čestice udahnu, dospiju u najdublje dijelove pluća gdje uzrokuju kaskadne reakcije i upale. Reakcija potom nastavlja “živjeti svojim životom”. Zdrava osoba može imati beznačajnu reakciju, no udahnute čestice mogu uzrokovati i progresivno stvaranje ožiljnog tkiva ili fibrozu pluća. Simptomi su kratak dah, zadihanost, nesvjestica, kronični kašalj.

Što se događa u Hrvatskoj?

Prema podacima koje je objavio Zavod za zaštitu okoliša i prirode (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja), u Hrvatskoj onečišćeni zrak uzrokuje gotovo 80 smrti godišnje na 100.000 stanovnika. Preko 3.000 smrti godišnje u Hrvatskoj može se dovesti u vezu sa zagađenjem zraka. Procjene su to iz studije Global Burden of Disease za 2019. godinu. Bolest srca i moždani udar najčešći su uzroci prerane smrti koja se može pripisati onečišćenju zraka nakon čega slijede bolesti pluća i rak pluća, konkretno stoji u izvješću Utjecaj kvalitete zraka na zdravlje stanovništva uz navod da su lebdeće čestice, dušikov dioksid i prizemni ozon tri ključna faktora onečišćenja zraka koji utječu na zdravlje Europljana.

Koliko to sve košta?

Procjenjuje se da u EU-u onečišćenje zraka ima negativan učinak na zdravstveni sustav i gospodarstvo u vrijednosti 330 do 940 milijardi EUR godišnje. Procjena uključuje izgubljene radne dane, troškove zdravstvene zaštite i njege, gubitke u prinosima te oštećenje građevina nastalo djelovanjem onečišćujućih spojeva u zraku. Međutim, ukupni trošak svih mjera u EU-u za poboljšanje kvalitete zraka iznosi 70 do 80 milijardi EUR godišnje, navodi Zavod.

Što možemo učiniti?

Službena preporuka je:

  • da mala djeca, trudnice, stariji ljudi, kronični bolesnici, osobe slabog zdravlja i osjetljive osobe u vrijeme prekoračenja ne izlaze na otvoreno,
  • ne otvarati prozore i ne koristiti mehaničku ventilaciju kojom se u radne prostorije ili prostorije za stanovanje ubacuje zrak,
  • za kuhanje koristiti, gdje god je to moguće, električna kuhala i pećnice umjesto plinskih štednjaka i štednjaka na kruto gorivo,
  • ne pušiti u stambenim i radnim prostorijama,
  • odgoditi čišćenje sredstvima koje sadrže korozivne kemikalije i otapala, popravke pri kojima se koriste ljepila, boje, lakovi, uporabu insekticida i sve ostale radnje i aktivnosti koje nisu neophodne, a pri kojima se onečišćuje zrak,
  • koristiti javni gradski prijevoz umjesto osobnih motornih vozila,
  • svojim ponašanjem i aktivnostima ne doprinositi onečišćenju zraka u vrijeme zabilježenih prekoračenja kako bi se izbjeglo dodatno ugrožavanje osjetljivih skupina stanovništva.
foto: Sandro Bura

Za one koji žele znati više o lebdećim česticama i ozonu

U Republici Hrvatskoj je najprisutnije onečišćenje zraka lebdećim česticama PM10 i PM2,5, stoji u izvješću Utjecaj kvalitete zraka na zdravlje stanovništva Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.

Lebdeće čestice (PM) mješavina su organskih i anorganskih čestica u zraku u obliku sitne prašine, PM10 su manje od 10 mikrometara (μm) i PM2,5 manje od 2,5 mikrometara (za usporedbu promjer vlasi kose iznosi cca 70 μm). Najveći broj dana u kojima su zabilježene povišene koncentracije lebdećih čestica raspoređen je u hladnijem dijelu godine za stabilnih meteoroloških prilika, kada su dominantni izvor onečišćenja kućna ložišta i promet. To je posebno izraženo u kontinentalnom dijelu. Primjerice u 2020. godini prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti, za PM10 dnevne koncentracije 50 μg/m3 prekoračene više od 35 puta tijekom kalendarske godine i za PM2,5 srednja godišnja vrijednost 25 μg/m3, zabilježena su u aglomeracijama: Zagreb i Osijek te u Industrijskoj zoni (Sisak, Slavonski Brod i Kutina).

Prekoračenje s obzirom na dušikov dioksid (NO2), čije emisije uglavnom potječu od ispušnih plinova iz motora s unutarnjim sagorijevanjem, nije zabilježeno u 2020. godini, što se može pripisati smanjenoj mobilnosti kao posljedica pandemije uzrokovane bolešću COVID-19.

Onečišćenje prizemnim ozonom (O3) pojavljuje se uglavnom na priobalju u toplijem dijelu godine, u Republici Hrvatskoj u zonama Istra i Dalmacija. Naime, prizemni ozon nastaje u prizemnom sloju atmosfere (troposferi) iz spojeva dušikovih oksida (NOx), aromatskih ugljikovodika i metana (CH4) i ugljikovog oksida (CO), koji nastaju tijekom vožnje, vađenja prirodnog plina, iz odlagališta otpada i kućnih kemikalija, uz djelovanje sunčeve svjetlosti. Koncentracije prizemnog ozona izrazito ovise o meteorološkim prilikama stoga učestalost pojavljivanja većih koncentracija raste, a s obzirom na klimatske promjene taj bi utjecaj mogao biti još izraženiji i rašireniji u narednim godinama.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

Oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.