Prati nas

Vijesti

Strah od konverzije

Umirovljenici u strahu čekaju euro: ‘Poskupjet će sve, a psihološki će nas dotući mali iznosi mirovina’

S prvim danom iduće godine Hrvatska će ostvariti strateški cilj – ulazak u eurozonu. Ipak, umirovljenici većinom negativno reagiraju na valutu koja će im se automatizmom prikazati na tekućem računu. Iako, već godinama kolokvijalno cijene izražavamo u eurima.

Objavljeno

|

foto: Gabriella Clare/Unsplash

Vijeće za ekonomske i financijske poslove EU-a (Ecofin) usvojilo je tri konačna pravna akta, a što je bio uvjet da Hrvatska s prvim danom iduće godine uvede euro. Odluka koja je najviše zanimala umirovljenike jest po kojem će se tečaju obaviti konverzija u kune. Kao što se ranije nagađali, stopa konverzije kune u euro po središnjem paritetu bit će 1 euro za 7,53450 kuna. To je tečaj po kojem je kuna prije dvije godine uključena u Europski tečajni mehanizam (ERM II).

Što to znači za umirovljenike?

Umirovljenici će od Nove godine na svojim ionako mršavim računima ugledati još manju svotu. Ilustracije radi, prosječna starosna mirovina za svibanj (isplaćena u lipnju), prema najnovijem statističkom biltenu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iznosi 3.388,44. Da smo u ovom trenutku u eurozoni, po danas prihvaćenom tečaju to bi bilo 440,72 eura.


Ili, prema Izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju koje su danas bile u prvom saborskom čitanju, povećanje mirovinskog faktora donijelo bi prosječnom obiteljskom umirovljeniku 33,18 eura, a nasljeđivanje dijela mirovine pokojnog partnera ili partnerice dodatnih 67,69 eura. Korisnicima najnižih mirovina najavljuje se povišica koja će iznositi tek 3.98 eura.

Čega se umirovljenici boje?

Najveći strah umirovljenika je poskupljenje cijena osnovnih proizvoda. Točnije, da će trgovci prilikom konverzije cijene dodatno napuhati cijenu u eurima, kao i da će zaokruživati cijene na cijele eure. Kao primjer se navodi Slovenija koja se s prvim danom 2007. godine odrekla tolara i prigrlila euro. U toj susjednoj državi potrošačke cijene iz 2015. u odnosu na 2006. godinu porasle su za 20.2 posto, dok je porast u Europskoj monetarnoj uniji bio prosječnih 15,2 posto.

U izvješćima iz 2016. godine možemo pronaći podatke  da su natprosječno porasle cijene usluga pa je “zbog eura” cijena šalice kave u kafiću poskupjela za 48 posto, a pivo i frizerske usluge za 42 posto. Za prosječnu plaću se prije uvođenje eura u lokalu moglo dobiti 950 šalica kave, a 2016 .godine 840 kava, ali je dosta artikala i pojeftinilo, što se odnosi i na hranu, dok su cijene nekretnina i usluga od uvođenja eura većinom rasle, zabilježio je Jutarnji list.

Među komentarima naših čitatelja izdvajamo onaj koji kaže: “Najviše će biti pogođeni umirovljenici. Mirovine su manje od socijalne pomoći”. I drugi komentari ponavljaju slično predviđanje. “Umirovljenici će najgore proći kod uvođenja eura. Jer su mirovine od 220 do 400 eura prosjek, a cijene će još porasti na jesen tako da će mirovine imati još manju vrijednost.” Jedan komentar čitateljice iz Like osvrće se na psihološki utjecaj konverzije. “On što je danas 2.000 kuna na računu će biti 250 eura. Sam pogled na tu cifru će nas dotući.”

No ima i utješnih komentara onih koji su konverziju preživjeli. “Ništa se posebno ne bude događalo ako vlada i institucije budu krotile trgovce. Još jača mjera je da to učinite sami. Postoji uvijek alternativa. Ovdje je uspjelo. Neki koji su varali su morali odustati. Nikada nije lako. Morate shvatiti i zahtijevati da je 1,10 eura 1,10 i ne 1,50 ili čak 2. Danas je rečen omjer. U Sloveniji su nam razdijelili u prvoj godini mini kalkulatore za izračun konverzije dok se nismo navikli”, komentar je čitatelja iz susjedne Slovenije.

Mogu li potrošači kazniti trgovce koji nekorektno dižu cijene?

Baš kao što je to komentator iz Slovenije rekao – mogu. Iako u Hrvatskoj još nije razvijena svijest da je kupac taj koji može jasno poslati signal trgovcu kojem je cilj povećati vlastitu dobit, a u tome se vodi upravo poznavanjem tržišta, navika kupaca i signala koje šalju.

S ciljem da spriječi iskorištavanje situacije za gomilanje ekstra profita, načelo zaštite potrošača jedno je od načela definiranih u Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, kojim je propisana obveza dvojnog iskazivanja cijena.

Četiri mjeseca prije uvođenja eura i godinu dana nakon uvođenja eura, trgovci će morati iskazivati cijene u eurima i kunama. Dvojno iskazivanje cijena omogućit će potrošačima da lakše uoče trgovce i ostala poduzeća koji neopravdano povećaju cijene pri konverziji u novu valutu. Taj se mehanizam pokazao vrlo učinkovitim u državama članicama koje su već uvele euro.

Prema informacijama iz Hrvatske narodne banke, nadležna tijela pomno će nadzirati poštivanje obveze dvojnog iskazivanja cijena, ali će i pratiti preračunavaju li se cijene na propisani način (primjenom fiksnog tečaja konverzije u punom brojčanom iznosu, dakle uključujući svih šest znamenaka). Potrošači će u ovom razdoblju svoje pritužbe moći različitim kanalima prijavljivati nadležnim tijelima i tako pridonijeti ispravnom preračunavanju cijena.

foto: Markus Spiske/ Unsplash

Nadležna će tijela također organizirati detaljno praćenje kretanja cijena i o tome obavještavati javnost te će pozvati trgovce i ostala poduzeća da se priključe inicijativi Etičkog kodeksa koji će promicati ispravno preračunavanje cijena i općenito etično postupanje prilikom prelaska na euro.

Hrvatska narodna banka umiruje građane i navodi će učinak rasta cijena zbog uvođenja eura biti vrlo blag i jednokratan, a na osnovi iskustva drugih zemalja koje su uvodile euro od 2007. naovamo, procjenjuje se da će iznositi samo 0,2 postotna boda u godini uvođenja eura. Pri tome ističe nekoliko država. “Nakon uvođenja eura u Slovačkoj 1. siječnja 2009. zabilježen je jednokratni učinak na rast inflacije od 0,3 postotna boda, a sličan učinak primijećen je i 2007. u Sloveniji, te Malti i Cipru u 2008. godini”, priopćio je HNB.

Što će se 1. siječnja 2023. dogoditi s bankovnim računima na koje umirovljenici primaju mirovine?

Važno je znati da umirovljenici, a ni ostali građani, ne trebaju činiti ništa po pitanju svojih bankovnih računa. Na dan uvođenja eura, 1. siječnja 2023. kunska sredstva na računima u bankama i iznosi kredita nominirani u kunama jednostavno će se prikazati u eurima dok u redovnim radnim danima u bankama, Fini i uredima Hrvatske pošte započinje zamjena novčanica i kovanica kuna u euro. Istog dana, 1. siječnja 2023. započinje 14-dnevno razdoblje dvojnog optjecaja u kojem će biti moguće gotovinsko plaćanje i kunom i eurom. Sve buduće mirovinske uplate iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje biti će u eurima.

Što mogu učiniti oni koji ušteđevinu drže u gotovini?

Mogu je jednostavno prije 1. siječnja 2023. godine uplatiti na svoj račun, no ako to ne učine, banke će do kraja 2023. primati pologe u kunama i automatski će ih konvertirati u eure.

Za one koji ne žele svoju gotovinu provlačiti kroz tekući račun, glavnu ulogu u postupku zamjene valute imat će banke, Fina i Hrvatska pošta d.d. u čijim će se poslovnicama tijekom prvih dvanaest mjeseci od dana uvođenja eura moći bez naknade uz primjenu fiksnog tečaja konverzije provesti zamjena valute. Broj novčanica i kovanica kuna koje će se moći zamijeniti za eursku gotovinu u jednoj transakciji bez naknade bit će ograničen na najviše 100 novčanica i 100 kovanica.

Od 1. siječnja 2024. novčanice i kovanice kuna moći će se zamijeniti samo kod HNB-a, i to također bez naknade. HNB će trajno mijenjati novčanice kuna, dok će se kovanice moći zamijeniti u roku od 3 godine od dana uvođenja eura.

Političari i financijaši su zadovoljni

“Želio bih čestitati svojem kolegi Zdravku Mariću i cijeloj Hrvatskoj na tome što su postali 20. zemlja koja se pridružila europodručju. Uvođenje eura nije utrka, već odgovorna politička odluka. Hrvatska je uspješno ispunila sve potrebne gospodarske kriterije te će od 1. siječnja 2023. plaćati u eurima”, izjavio je češki ministar financija Zbynek Stanjura, koji predsjeda Ecofinom.

“Od ulaska Hrvatske u europodručje naši će građani i poduzetnici imati konkretne, izravne i trajne koristi. U najvećoj mjeri nestat će valutni rizik, Hrvatska će biti investicijski atraktivnija i sigurnija u vremenima kriza. Euro je, također, ključna vrijednost europskog zajedništva i omogućit će nam još aktivniju ulogu u europskom projektu. Istinski sam ponosan na ovaj veliki hrvatski uspjeh”, istaknuo je Boris Vujčić, guverner HNB-a.

“Ostvarili smo strateški cilj – Hrvatska postaje članica europodručja s 1. siječnja 2023.! Uvođenje eura učinit će naše gospodarstvo otpornijim i dugoročno povećati standard naših građana. Biti dio europodručja Hrvatskoj i našim sugrađanima donosi veću sigurnost u krizi. Naporno smo i dugo radili na ovom projektu jer čvrsto vjerujemo da je pridruživanje europodručju u nacionalnom interesu Hrvatske!” poručio je tom prilikom predsjednik Vlade Andrej Plenković.

“Ovo je veliki, povijesni dan za Hrvatsku. Sve ove odluke koje su napravljene označavaju sjajan trenutak u našoj povijesti. Ovo je veliki dan i za europsku monetarnu uniju. Europska integracija traje unatoč svim izazovima s kojima smo suočeni. Vrlo sam zahvalan svim današnjim govornicima i institucijama koje predstavljaju. Posebno bih zahvalio Europskoj središnjoj banci i Europskoj komisiji. Također bih posebno zahvalio cijelom hrvatskom timu – Nacionalnom vijeću za euro. Zahvaljujem i svim članovima gospodarskog i socijalnog vijeća i svojim suradnicima u Ministarstvu financija. Dopustite da zahvalim i hrvatskim građanima”, rekao je ministar financija u odlasku Zdravko Marić.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP