Prati nas

Zdravlje

GUK

Dijabetes je među vodećim uzrocima smrti starijih u Hrvatskoj, a može povećati i rizik od demencija

Prema podacima CroDiab Registra, osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je u 2021. bilo 327.785   osoba sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu.

Objavljeno

|

foto: Photo Mix /Pixabay

Prema relevantnim procjenama, u svijetu 537 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću ili dijabetesom. Čak polovica oboljelih osoba nema postavljenu dijagnozu bolesti i ne liječi ju. Među nešto više od 6,7 milijuna osoba koje godišnje umru zbog šećerne bolesti, svaka treća osoba mlađa je od 60 godina. Na svjetskoj razini, troškovi zdravstvene zaštite vezane uz šećernu bolest iznose 966 milijardi dolara.

Kako je izvijestio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u Europi od šećerne bolesti boluje 61 milijun osoba u dobi od 20 do 79 godina, a troškovi liječenja i skrbi za šećernu bolest iznose 189 milijardi američkih dolara godišnje. Ipak, više od milijun osoba godišnje umre od njezinih posljedica.


Prema podacima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je u 2021. bilo 327.785   osoba sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60 posto oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu 500.000. Šećerna bolest je 3. vodeći uzrok smrti sa udjelom od 8,2 posto u 2020. godini.

Definicija dijabetesa i tipovi

Šećerna bolest ili dijabetes (diabetes mellitus) je kronična bolest u kojoj su razine glukoze (šećera) u krvi povišene. Većina hrane koju jedemo pretvara se u glukozu koju naš organizam koristi za energiju. Gušterača (pankreas) proizvodi inzulin, hormon koji regulira razinu šećera u krvi i to tako da omogućava ulazak šećera u stanice gdje se pretvara u energiju za tijelo. Osim toga, višak šećera pohranjuje se pomoću inzulina u mišiće i jetru. Ako inzulina nema ili ga je nedovoljno, šećer ne može ući u stanice, ostaje u krvi i dolazi do povišene razine šećera u krvi i razvoja bolesti. Razlikujemo nekoliko tipova dijabetesa, no za javno zdravlje najznačajniji su dijabetes tip I te dijabetes tip II.

Tip I

Tip 1 obično nastaje zbog poremećaja imunološkog sustava jer se stvaraju vlastita antitijela koja uništavaju stanice gušterače zadužene za proizvodnju inzulina. Bolest se razvije kada 70 – 90 posto stanica bude oštećeno. Obično se javlja kod djece i mlađih osoba. Znanstvene spoznaje kazuju da neki genetski čimbenici, okolišni čimbenici, starija dob žene u vrijeme porođaja te izlaganje nekim virusnim infekcijama povećavaju rizik za obolijevanje. Manje od 10 posto osoba sa šećernom bolešću ima tip 1 bolesti.

Tip II

Tip II je posebno važan u kontekstu osoba starije životne dobi. To je najčešći oblik šećerne bolesti (globalno gledano oko 90 posto ljudi sa šećernom bolesti ima tip 2), koji se obično otkrije u starijoj dobi i u poodmaklom stadiju – tek kada su se razvile komplikacije na drugim organima. Faktori rizika za ovaj tip dijabetesa su starija dob, pretilost, pozitivna obiteljska anamneza (srodnici prvog stupnja oboljeli od šećerne bolesti), smanjena tolerancija na glukozu, tjelesna neaktivnost, visoki krvni tlak, povišene vrijednosti triglicerida i snižene vrijednosti HDL kolesterola te trudnička šećerna bolest.

Poznajemo još i gestacijski dijabetes (dijabetes koji se javlja tijekom trudnoće i nestaje najkasnije šest tjedana nakon poroda).

Komplikacije su posebno opasne za starije osobe

Najučestalije komplikacije šećerne bolesti očituju na srcu, krvnim žilama mozga, mrežnici oka, bubrežnim oštećenjima te na perifernim živcima.

Osobe koje imaju dijabetes, višestruko češće obolijevaj od angine pektoris i infarkta srca, a srčani udar je najčešći uzrok smrti u osoba sa šećernom bolešću. No šećerna bolest utječe i na gubitak vida, budući da uzrokuje oštećenje krvnih žila na očnoj pozadini (mrežnici). To stanje poznato je u medicini pod nazivom dijabetička retinopatija. Većina osoba sa šećernom bolešću razvije blaži oblik tog poremećaja, ali kod nekih može uzrokovati i gubitak vida. Od ukupnog broja slijepih u svijetu oko 1 posto je uzrok šećerna bolest.

Što izaziva dijabetes? Što izaziva šećernu bolest?
foto: BigStock

Visoke razine glukoze u krvi oštećuju i bubrege. Posebno je poznato stanje nazvano dijabetička nefropatija, a koje je posljedica dugotrajne povišene razine šećera u krvi. Šećerna bolest vodeći je uzrok kroničnog bubrežnog zatajivanja. Bolest bubrega u svom početnom razdoblju ne daje nikakve simptome, a prvi znak oštećenja bubrega u sklopu šećerne bolesti je pojava bjelančevina u mokraći. U konačnici ako se šećerna bolest dugo neadekvatno liječi i slabo kontrolira oštećenje može uzrokovati zatajenje bubrega koje za posljedicu ima dijalizu oboljele osobe,

Oštećenje perifernih živaca također je često u osoba oboljelih od šećerne bolesti. Štetno djelovanje povišene razine šećera u krvi na male krvne žile dovodi i do oštećenja živaca koje one opskrbljuju., upozoravaju iz HZJZ. Razvojem neosjetljivosti na bol nastaje sklonost ozljedama i ranama, a ponekad ukoliko se ne liječi pravovremeno na odgovarajući način može doći do stvaranja ulceracija, gangrene pa i do amputacije oboljelog stopala. Posebno zabrinjava i činjenica da dijabetes može bitno utjecati i na kognitivne funkcije a čak i povećati rizik od teških demencija.

Dijabetes i pad kognitivnih sposobnosti

Epidemija dijabetesa posebno je vidljiva u Sjedinjenim Državama, budući da više od 34 milijuna Amerikanaca živi s tom bolešću. Prema podacima koje je objavila Američka udruga za dijabetes, 25 posto ljudi u dobi od 65 i više godina u Sjedinjenim Državama ima dijabetes (dijagnosticiran i nedijagnosticiran), a oko polovica ima predijabetes. Upravo su američki znanstvenici uspjeli povezati šećernu bolest i pad kognitivnih funkcija. Iako liječnici još uvijek ne razumiju na koji su način kognitivno propadanje i dijabetes točno povezani, znaju da visoki šećer u krvi ili inzulin mogu oštetiti mozak na nekoliko načina:

  • Dijabetes povećava rizik od bolesti srca i moždanog udara, koji oštećuju srce i krvne žile. Oštećene krvne žile u mozgu mogu pridonijeti narušavanju kognitivnih sposobnosti.
  • Mozak ovisi o mnogim različitim kemikalijama koje mogu biti neuravnotežene zbog previše inzulina. Neke od ovih promjena mogu potaknuti kognitivni pad.
  • Visoki šećer u krvi uzrokuje upale. To može oštetiti moždane stanice i izazvati razvoj demencije.

Kada se dijabetes ne kontrolira, previše šećera ostaje u krvi. S vremenom to može oštetiti organe, uključujući mozak. Znanstvenici su pronašli dodatne dokaze dokaze koji bi mogli povezati dijabetes tipa 2 s Alzheimerovom bolešću, najčešćim uzrokom demencije. Nekoliko istraživanja koja su pratila velike grupe tijekom mnogo godina sugeriraju da odrasli s dijabetesom tipa 2 imaju veći rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.

Što su pokazala istraživanja o odnosu između dijabetesa i propadanja kognitivnih funkcija?

  • Osobe s dijabetesom tipa 1 izložene su većem riziku od demencije nego osobe koje nemaju dijabetes. Prema rezultatima jedne studije, dijabetičari tipa 1 imali su 93 posto veću vjerojatnost da će razviti demenciju. Studija iz 2021. za Kaiser Permanente Northern California je pokazala da starije odrasle osobe s dijabetesom tipa 1 koje su bile hospitalizirani zbog visoke razine šećera u krvi, bile su izloženi većem riziku od demencije. Pacijenti koji su bili hospitalizirani i zbog visokih i niskih vrijednosti imali su šest puta veću vjerojatnost da će kasnije razviti demenciju.
  • Postoji jaka korelacija između Alzheimerove bolesti i visoke razine šećera u krvi. Jedno je istraživanje pokazalo da ljudi s visokom razinom šećera u krvi — poput onih povezan s dijabetesom tipa 2 — imao dramatično povećanje beta-amiloidnog proteina, jednog od obilježja Alzheimerove bolesti.
  • Osobe u ranoj fazi dijabetesa tipa 2 imaju znakove disfunkcije mozga. Činjenica je da su sudionici jedne studije pokazali visoku razinu inzulinske rezistencije u mozgu i smanjenu sposobnost korištenja glukoze za poticanje normalne funkcije mozga.
  • Pojedinci s dijabetesom tipa 2 pokazuju ubrzano kognitivno propadanje, konkretno u izvršnoj funkciji i brzini obrade informacija. Druga studija je otkrila da oni čiji je početak dijabetesa tipa 2 bio u mlađoj dobi imaju veći rizik od demencija.
  • Rani učinci dijabetesa na mozak bili su povezani s razinama proteina u krvi nazvanog hemoglobin A1C (HbA1C). Znanstvenici su otkrili da čak i ljudi koji su imali dijabetes kraće od 10 godina imaju tipične poremećaje u funkciji pamćenja povezana s područjem mozga koje se naziva hipokampus. Utvrdili su i da osobe s dijabetesom imaju manji hipokampus od ljudi bez dijabetesa. Također su otkrili da je smanjenje veličine hipokampusa povezano s HbA1C razine u krvi, što sugerira da bi se HbA1C mogao koristiti za indiciranje hipokampalne funkcije i/ili početak gubitka pamćenja.
  • Gen amiloidnog prekursorskog proteina, za koji se zna da je uključen u neke slučajeve Alzheimerove bolest, utječe na inzulinski put. Prekid ovog puta je zaštitni znak dijabetesa. Istraživanje bi moglo ukazati na terapijski cilj za obje bolesti.

Kako smanjiti rizik od dijabetesa?

Američka udruga za srce identificirala je promjene načina života kako bi se postiglo bolje zdravlje kardiovaskularnog sustava i smanjenje rizika od dijabetesa i demencije. Jednostavnih sedam pravila  uključuje:

  • Regulirajte krvi tlak
  • Regulirajte kolesterol
  • Smanjite šećer u krvi
  • Aktivirajte se — budite fizički aktivni svaki dan
  • Jedite bolje — uživajte u zdravoj prehrani s niskim udjelom masti
  • Smršavite
  • Prestanite pušiti
Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.