Prati nas

Vijesti

Siromaštvo umirovljenika

HSU: Inflacija ždere mirovine, a zaposleni umirovljenici bi trebali imati pravo na bolovanje na teret HZZO-a

Hrvatska se suočila s nikad većom stopom inflacije na godišnjoj razini. Iako je uspostavljen mehanizam koji bi mirovine trebao zaštiti od inflacije, jasno je da su umirovljenici sve siromašniji. Hrvatska stranka umirovljenika predlaže Vladi RH da umirovljenicima koji rade uz mirovinu osigura pravo bolovanja kao što ga imaju i ostali radnici.

Objavljeno

|

Kolika je inflacija?
foto: Victoriano Izquierdo/Unsplash

Hrvatski zavod za statistiku objavio je ono što smo već svi znali. Hrvatska ima rekordnu inflaciju koja je od srpnja prošle do srpnja ove godine dosegnula 12.3 posto.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Prijevoz, za 19,2 posto, Hrana i bezalkoholna pića, za 18,3 posto, Restorani i hoteli, za 16,8 posto, Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 14,1 posto, Rekreacija i kultura, za 10,0 posto, Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 9,7 posto, Razna dobra i usluge, za 7,0 posto, te Odjeća i obuća, za 5,5 posto.


Pri tome su hrana i bezalkoholna pića najviše doprinijeli stopi porasta godišnjeg indeksa inflacije (+4,75 postotnih bodova). Potom idu troškovi prijevoza (+2,83 postotna boda) pa troškovi stanovanja, vode, električna energije, plina i ostalih goriva (+1,64 postotna boda). Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini Energija, za 20,6 posto (doprinos porastu od +3,46 postotnih bodova), izvijestio je Državni zavod.

Što je to inflacija?

Prema definicije Europske središnje banke inflacija je opće povećanje cijena dobara i usluga, a ne povećanja cijena pojedinih proizvoda. Zbog inflacije za jedan euro danas možete kupiti manje nego što ste za isti iznos mogli kupiti jučer. Drugim riječima, inflacija smanjuje vrijednost valute tijekom vremena. U mjerenju inflacije uzimaju se u obzir sva dobra i usluge na koje kućanstva troše, uključujući: proizvode za svakodnevnu potrošnju (primjerice hrana, dnevne novine i benzin), trajna dobra (primjerice odjeća, osobna računala ili perilice rublja),usluge (primjerice usluge frizera, osiguranja ili najma stambenog prostora).

Osim toga, Europska središnja banka obrazlaže da nije uvijek slučaj da proizvodi čije se cijene najviše mijenjaju imaju najveći utjecaj na kretanje indeksa. Stopa inflacije ovisi i o udjelu svakog proizvoda u prosječnoj osobnoj potrošnji kućanstava, drugim riječima, o njegovu ponderu.

Što konkretno umirovljenicima znači inflacija?

Inflacija pogađa sve građane, a posebno umirovljenike, čini ih siromašnijima i tjera ih ispod linije siromaštva. Posebno ako znamo da većinu svojih izdataka troše upravo u skupinama proizvoda koje su najviše pridonijeli, a to su hrana i režijski troškovi. Polugodišnja usklađivanja mirovina zamišljena su kao alat kojim će se mirovine osigurati od inflacije, no svjedočimo njihovoj uzaludnosti.

Upravo to je i konstatirala Hrvatska strana umirovljenika koja sukcesivno objavljuje mjere koje su stranački stručnjaci nazvali “Programa interventnih mjera za ublažavanje negativnog utjecaja inflacije na položaj standard umirovljenika i starijih osoba“.

“Standard prosječnog hrvatskog umirovljenika niz je godina u stalnom i značajnom padu. Usklađivanje mirovine dva puta godišnje uvijek zaostaje barem 6 mjeseci za povećanjem plaća i troškova života jer je formula usklađivanja prema Zakonu tako postavljena”, konstatirali su u Hrvatskoj stranci umirovljenika.

Nadalje smatraju da su uvođenje eura, problemi u gospodarstvu uzrokovani dvogodišnjom epidemijom virusa COVID-19 i ratom u Ukrajini, razbuktali inflaciju kojoj se ne vidi kraja. Pritom, najviše poskupljuju osnovni proizvodi nužni za život, ulje, brašno, šećer, kruh, mlijeko, meso te naravno energenti. Od svih skupina u društvu to najviše pogađa umirovljenike. Slaba je pri tome utjeha riječ “stručnjaka” koji kažu da su jahte i umjetničke slike pojeftinile već time dodatno vrijeđaju svakog našeg starijeg čovjeka, navode iz stranke pa dodaju da su mirovine ionako premale te da nikada u povijesti udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći nije bio manji te da je Hrvatska na samom začelju Europske unije. Naime, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za travanj 2022.godine, udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći bio je 35,6 posto.

“Prosječna mirovina iznosi 2.706,81 kn, pa čak i kad isključimo korisnike koji uz hrvatsku primaju dio mirovine iz inozemstva, prosječna mirovina je 3.047,41 (udio od 40 posto u prosječnoj neto plaći), dakle na samoj granici siromaštva (2.927 kuna za jednočlano kućanstvo za 2020. godinu, a čekaju se službeni podaci za 2021. godinu – vjerojatno 3.200 kuna). Ispodprosječnu mirovinu bez korisnika po međunarodnim ugovorima, dakle manje od 3.047 kuna, prima čak 540.000 umirovljenika ili polovina od ukupnog broja umirovljenika koji su u mirovinu u otišli prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju”, kažu u Hrvatskoj stranci umirovljenika.

Mirovine se usklađuju na godišnjoj razini od cca 2 do 3 posto, a inflacija je službeno preko 9 posto (stvarno vjerojatno i veća), dakle gotovo četverostruko veća od postotka usklađivanja mirovina. Ono što je dodatno posebno nepovoljno je da se ne vidi kraj teškoćama i nepovoljnim kretanjima u svim segmentima društva. Zato su, kažu, izradili “Prijedlog interventnih mjera za ublažavanje negativnog utjecaja inflacije na standard i položaj umirovljenika i starijih osoba u Republici Hrvatskoj” kao skup mjera i aktivnosti koje u dobroj vjeri podastiru Vladi Republike Hrvatske (radi pripreme vezanih propisa te provedbe mjera) ali i najširoj javnosti.

Što konkretno HSU predlaže?

Među najnovijim prijedlozima našla se i izmjena članka 50. Zakona o zdravstvenom osiguranju. Prijedlog prenosimo u cijelosti:

Mogućnost rada umirovljenika uz istovremeno korištenje mirovine regulirana je Zakonom o mirovinskom osiguranju s ciljem da si umirovljenici uz mirovinu mogu osigurati dodatni financijski prihod radi poboljšanja svoje socijalne sigurnosti. Pritom, većini umirovljenika je propisana mogućnost rada do polovice punog radnog vremena.

foto: Johan Mouchet/Unsplash

Svaki korisnik mirovine koji je sklopio ugovor o radu (pa i na nepuno radno vrijeme) stječe prava i obveze iz radnog odnosa pod istim uvjetima kao i svaki drugi radnik. No, člankom 50. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da „osiguranik koji je navršio 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža osiguranja na temelju nesamostalnog ili samostalnog rada nema pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja za vrijeme privremene nesposobnosti, već na teret sredstava poslodavca, odnosno na teret sredstava osiguranika obveznika uplate doprinosa“. Dakle, nakon 42 dana bolovanja, do kada obvezu plaćanja naknade plaće ima poslodavac, za sve osiguranike plaćanje preuzima HZZO, ali se izrijekom isključuju zaposleni umirovljenici. Tim se člankom Zakona o zdravstvenom osiguranju izrazito diskriminiraju zaposleni umirovljenici, što je potvrdila i pučka pravobraniteljice RH u svom Izvješću.

Iako su rijetki slučajevi da umirovljenici koji rade koriste bolovanje zbog bolesti, protivno je Ustavu diskriminirati izrijekom jednu kategoriju radnika kojoj je pravo na rad propisano temeljnim Zakonom o radu i Zakonom o mirovinskom osiguranju. Pritom treba istaknuti da zaposleni umirovljenici plaćaju proporcionalni dio zdravstvenog doprinosa. Naročito su bile neugodne situacije za vrijeme epidemije virusa COVID-19 kad im je od strane njihovog obiteljskog liječnika propisana obveza korištenja bolovanja za vrijeme izolacije, a nakon izolacije HZZO im je odbio priznati zahtjev za refundaciju plaće temeljem članka 50.

Stoga predlažemo da se hitno izmijeni ova izrazito diskriminatorna odredba zakona o zdravstvenom osiguranju i izjednači status zaposlenog umirovljenika sa statusom svakog drugog radnika u RH.

HSU je još jednom zatražio osnivanje instituta Pravobranitelja za osobe starije životne dobi. Konkretnu potrebu obrazlažu ovako:

U Republici Hrvatskoj postoje institucije koje se bave zaštitom i promicanjem ljudskih prava općenito, koja je institucija Pučkog pravobranitelja te one koje se bave promicanjem i zaštitom posebne skupine prava kao što su institucije Pravobranitelja za djecu, Pravobraniteljaza osobe s invaliditetom i pravobranitelja za ravnopravnost spolova. Umirovljenička i populacija osoba starije životne dobi čini trećinu stanovništva i ima tendenciju rasta. Logično je stoga da postoji puno pitanja pravnog karaktera, a i onih koja se tiču zaštite i ostvarivanja za njih specifičnih prava, na koja teško pronalaze odgovore. Mnoge institucije im te odgovore ne mogu pružiti te kontaktiraju razne ustanove pa i nas, političku stranku, u potrazi za odgovorima. HSU im nažalost kao politička stranka ne može uvijek pomoći, a pitanja i potreba za pomoći dolaze na dnevnoj bazi. U prilog ovoj inicijativi ide i mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora usvojen u siječnju ove godine pod nazivom Ususret novom modelu skrbi za starije osobe: pouke iz pandemije COVID-a 19. Zbog toga predlažemo osnivanje institucije Pravobranitelja za osobe starije životne dobi koja bi se bavila zaštitom i promicanjem prava osoba starije životne dobi i umirovljenika.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP