Prati nas

Zdravlje

Prijatelji i terapeuti

Starenjem opada mentalno zdravlje, no tu vam možda mogu pomoći kućni ljubimci

Da križaljke i zagonetke pomažu u očuvanju mentalnih sposobnosti nije tajna. No novo istraživanje koje je pobudili interes neurologa diljem svijeta kaže da pomoći mogu i kućni ljubimci. I to ako ih imate duže od pet godina. Je li riječ o samom ljubimcima ili životnom stilu njihovih vlasnika, treba još odgonetnuti kroz buduća istraživanja.

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Ljudi se dijele na bezbroj načina, a jedan od njih je i imaju li kućne ljubimce ili ne. I dok u raspravama između te dvije skupine sa dva različita životna stila pobjednika nema, čini se da je znanost proglasila dobitnike. Naime, jedno je američko istraživanje pokazalo da bi imatelji kućnih ljubimaca mogli duže zadržati bistrinu uma u starosti. Točnije, utvrđeno je da bi mogli duže zadržati kognitivne sposobnosti koje prirodno opadaju u starosti.

Za bolje razumijevanje ovog istraživanja valja znati da u kognitivne sposobnosti ubrajamo pamćenje, pozornost, logičko zaključivanje i rasuđivanje, brzinu obrade informacija, obradu vizualnih i zvučnih informacija, jezik i govor. A samo istraživanje je sugeriralo da imanje kućnih ljubimaca može biti blagotvorno za verbalnu radnu memoriju.


Kako je izvijestila voditeljica istraživanja doktorandica sociologije Jennifer W. Applebaum sa Sveučilišta u Florisd, ranija istraživanja utjecaja držanja kućnih ljubimaca na šire zdravstveno stanje bila su donekle bez konkretnih zaključaka te je premalo pozornosti pridavano odnosu imanja ljubimaca i kognitivnog zdravlja.

Hoće li napokon kućni ljubimci biti široko prihvaćeni u domovima umirovljenika?

“Ako dugoročno držanje kućnih ljubimaca osigurava efekt zaštite kognitivnog zdravlja, to bi osnažilo dokaze da javne politike trebaju podržati zajedništvo ljubimaca i njihovih vlasnika”, kazala je na u travnju na preliminarnom predstavljanju rezultata studije Applebaum. Prevedeno, ovo bi istraživanje trebalo bitno utjecati i na kućni red ustanova koje se skrbe za starije kao i pravila kondominija za starije osobe, a koje često odbijaju mogućnost prihvata kućnih ljubimaca. Dakako, ako se radi o ustanovama i organizacijama koje potrebe svojih štićenika stavljaju na prvo mjesto.

Applebaum je u suradnji dr. Tiffany Braley, neurologinjom sa Sveučilišta Michigan, analizirala podatke više od 1.300 odraslih osoba koji su prikupljeni u velikom istraživanju “Studija zdravlja i umirovljenja”. Radi se o nacionalno reprezentativnom istraživanju koje obuhvaća državljane Sjedinjenih Država koji su stari 50 i više godina, a kojima su kroz višegodišnji period testirane i kognitivne sposobnost. Osobe kod kojih je pad kognitivnih sposobnosti utvrđen prije istraživanja, isključene su iz studije pri čemu je u konačnom uzorku čak 53 posto ispitanika imalo nekog kućnog ljubimca.

Psi su i dalje omiljeni ljubimci

Najčešći ljubimci bili su psi, potom mačke, no u istraživanje su ušli i oni koji su imali ptice, ribe, hrčke, zamorčiće, reptile i kuniće. Pokazalo se da su se najveći benefiti imanja kućnog ljubimca evidentirali kod onih koji su ljubimce držali pet i više godina. U usporedbi s osobama koje nisu sklone držanju kućnih ljubimaca, odgoda pada kognitivnih sposobnosti kod njih je iznosila 1,2 boda u šestogodišnjem razdoblju. U sažetku istraživanja, između ostalog, stoji da su poboljšanja kognitivnog zdravlja bila češća kod odraslih pripadnika afroameričke zajednice, osoba koje su završile fakultete i muškaraca.

Mogući mehanizmi djelovanja

Ipak, ne treba brzati sa zaključcima, kažu ove dvije istraživačice dodajući da su daljnja istraživanja nužna. Naime, kako je izvijestila dr. Braley, njihovo istraživanje ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu između imanja kućnih ljubimaca i mentalnog zdravlja. No ova istraživanja mogu se tumačiti kao rani dokaz koji sugerira da dugoročna veza kućnih ljubimaca i njihovih vlasnika može zaštiti starije osobe od propadanja kognitivnih funkcija.

foto: Fabricio Trujillo/Pexels

Ako zaista postoji povezanost između imanja kućnih ljubimaca i kognitivnih sposobnosti, možda je u pitanju fizička aktivnost, manji rizik od kardiovaskularnih bolesti i visokog tlaka te smanjenog stresa. Naime, neaktivan život, stres i visok tlak povezani su izravno s opadanjem kognitivnih sposobnosti.

Posebno bi moglo biti blagotvorno imanje psa, budući da ih vlasnici moraju nekoliko puta dnevno voditi u šetnje, a što utječe na kardiovaskularno zdravlje i druge tjelesne mehanizme. Vlasnici pasa uglavnom su i manje socijalno izolirani, budući da često u tim šetnjama komuniciraju s drugim vlasnicima pasa, a nerijetko su organizirani i u neformalne kvartovske grupe koje značajan dio dana provode uz svoje ljubimce na svježem zraku.

Stres je “neprijatelj broj 1” kognitivnog zdravlja

I ranija istraživanja su povezala imanje kućnih ljubimaca sa smanjenjem stresa, kazala je Braley. Naime, razina stresa prati se izravno kroz praćenje razine kortizola koji se još naziva hormon stresa, ali i kroz mjerenje krvnog tlaka. Upravo ovi učinci mogli bi imati najveći dugoročni utjecaj na kognitivno zdravlje.

Uz to, stoji u izvješću, sudionici istraživanja koji su imali kućne ljubimce, općenito su bili višeg socioekonomskog statusa. To bi moglo također utjecati na sporije opadanje kognitivnih sposobnosti, budući da na njih blagotvorno utječe veći prihod. Ne treba zanemariti činjenicu da bogatiji ljudi duže žive u zdravlju, između ostalog i zbog toga što savjesnije brinu o zdravlju, a mogu si osigurati i bolju medicinsku skrb.

Zbog svega navedenog, kaže Braley, potrebno je obaviti daljnja istraživanja kako bi se rasvijetlili mehanizmi povezanosti kućnih ljubimaca i kognitivnog zdravlja njihovih vlasnika.

Kognitivne sposobnosti i starenje

Iako mozak starenjem gubi svoje osnovne građevne jedinice – neurone- znanstvenici upozoravaju da se radi o vrlo prilagodljivom organu koji uvelike može kompenzirati svoje propadanje. Ta mogućnost da preostali preuzmu funkciju propalih neurona jest osnova prevencije i liječenja bolesti mozga kod, primjerice, moždanog udara.

U procesu starenja, najčešće se govori o tri kognitivne sposobnosti; pamćenje, učenje i inteligencija.

Nije posebno otkriće da starije osobe slabije pamte, što se, uostalom, smatra i jednim od prvih znakova starenja. Opadanje sposobnosti pamćenja primjećujemo kao smanjenu sposobnost usvajanja novih znanja i smanjenju sposobnosti prisjećanja i prepoznavanja prije naučenih sadržaja.

No pri tome treba znati da uspješno starenje podrazumijeva prilagodbu na slabije pamćenje kroz razne tehnike (vizualiziranje, asocijacije, mentalne mape, razbijanje u logičke cjeline) te usporavanja gubitka ove funkcije. I tu vrijedi pravilo use it or lose it (eng. koristi ili izgubi). Prevedeno, što više vježbamo pamćenje, to ćemo ga sporije gubiti. No treba znati i da je zaboravljanje stvari sasma normalna pojava koja nas prati kroz cijeli život te da ne trebamo dizati paniku ako tu i tamo, recimo, zaboravimo ime trećeg susjeda ili nečiji broj telefona.

Što se učenja, koje je u tijesnoj vezi s pamćenjem, tiče, tijekom normalnog starenja promjene u sposobnosti učenja nisu toliko izrazite da bi dovodile do većih poteškoća u svakodnevnom životu starijih ljudi. Uostalom cjeloživotno obrazovanje jest mantra zdravog starenja pa smo i sami u protekle dvije godine obišli brojne radionice i tečajeve organizirane za seniore pri čemu smo se uvjerili da se uspješno učiti može cijeloga života.

Inteligencija je složena sposobnost snalaženja u novim situacijama i rješavanja problema. Brojna su istraživanja pokazala da inteligencija u nekim svojim aspektima opada tek nakon pedesete godine života, no u drugim aspektima može i rasti.

Zaposlite mozak da bi duže bio mlad

Uz sve navedene podatke, ne bi trebalo zaključiti da jedino imanje kućnih ljubimaca spašava kognitivno zdravlje. Rezultati studije SHARE, objavljeni u publikaciji “50+ u Europi” pokazuju da sudoku i križaljke pozitivno utječu na kognitivne sposobnosti. Pokazalo se da oko polovice ispitanika starijih od 65 godina redovito rješava igre s riječima i brojevima, a više od 60 posto rješava ih gotovo svaki dan.

Istraživači su testirali pamćenje, računanje i pismenost. U testovima se od ispitanika traži da ponove što je moguće više riječi s popisa koji sadrži deset riječi koje su mu/joj pročitane. Također, od ispitanika se traži da riješi matematičke zadatke i navede što je moguće više imena životinja.

foto: Skandi

Budući da se u studiji SHARE ovakvi kognitivni testovi provode svake dvije godine s istim sudionicima, istraživači su uspjeli usporediti nedavno prikupljene anonimne podatke s podacima iz prethodnih godina. Otkrili su da su sudionici koji su se tijekom prvog sudjelovanja u istraživanju češće bavili igrama riječima i brojevima imali bolje rezultate od onih koji nisu. Studija je pokazala da oni koji se bave zagonetkama nisu nužno jedini ljudi s boljim kognitivnim sposobnostima.

Spasite mozak danas, nikada nije kasno!

Zanimljivo je da istraživači nisu pronašli značajne razlike u odnosu na dob: prema njima, dob nije povezana s pozitivnim učincima igranja zagonetki. Pokazuje se značajno poboljšanje kognitivnih sposobnosti, bez obzira počinje li se sudoku igrati u dobi od 65 ili 85 godina. Stoga, studija SHARE dokazuje da nikada niste prestari za početak novog hobija!

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.