Prati nas

Mozaik

A žmigavac?

Starije osobe za upravljačem: Što kad vožnja više nije sigurna?

Postoje određeni znakovi koji upućuju na to da osoba možda više ne bi trebala voziti: ako je osoba nedavno sudjelovala u sudarima vozila, okrznula automobil ili ima oštećenja na autu za koja nije sigurna ako su nastala.

Objavljeno

|

foto: Ramiro Pianarosa/Unsplash

Statistika Ministarstva unutarnjih poslova pokazala je da su najviše prometnih nezgoda 2021. godine izazvali vozači stari 65 i više godina – od njih ukupno 21.479 skrivili su 2.840 nesreće. Na drugom su mjestu po izazivanju nesreća mladi vozači stari od 25 do 29 godina (1.948 nesreća). Što se tiče nesreća s nastradalim osobama, najviše takvih nesreća ponovno su skrivili vozači sa 65 i više godina (1.090), pa oni u kategoriji 25-29 godina (994). Ipak, što se tiče prometnih nesreća u kojima je netko poginuo, najviše takvih nesreća skrivili su vozači stari između 25 i 29 godina.

Gospođa Ljubica (73) misli da dobro vozi. Ipak, nedavno – prvi put nakon dugo vremena – imala je manju prometnu nesreću. Srećom, nastala je samo manja materijalna šteta. Primijetila je i nekoliko ogrebotina na svom automobilu, a nije baš sigurna kako su nastali. “Možda mi i refleksi više nisu kao nekada, ali mislim da dobro vozim. Pa ja ne jurim, nego polako… Bolje pomalo, pa sigurno”, kaže. “Sviraju mi nekad zbog toga drugi vozači. Ah, svima se žuri. Pa neka me zaobiđu”, kaže uz smijeh Ljubica.

No koliko ste često doista razmišljali o tome kakve su vaše vozačke vještine i jesu li se s vremenom promijenile? Možda se češće nego inače nađete u situaciji da vam netko prigovori zbog vožnje? Kako starimo, naše se sposobnosti – pa i one vozačke – mijenjaju, pa treba biti oprezan kako nitko ne bi bio povrijeđen.

Oglas

Poteškoće s vidom i sluhom

Kako starimo, naš se vide može promijeniti. Možda će biti teže vidjeti ljude, stvari i kretanje izvan vašeg izravnog vidnog polja. Može potrajati dulje za prepoznavanje prometnih znakova. Noću može biti dodatnih problema zbog odsjaja farova ili ulične rasvjete. Ovisno o dobu dana, sunce može biti zasljepljujuće. Očne bolesti, poput glaukoma, katarakte i makularne degeneracije, kao i neki lijekovi također mogu uzrokovati probleme s vidom.

Ako imate 65 ili više godina, posjećujte oftalmologa svake godine. Ako trebate naočale ili kontaktne leće da biste vidjeli tijekom vožnje, provjerite je li vaša dioptrija ispravna. Smanjite ili prestanite voziti noću ako imate problema s vidom u mraku. Pokušajte izbjegavati vožnju tijekom izlaska i zalaska sunca, kada vam sunce može biti izravno u vidnom polju.

Također kako starimo i naš se sluh može promijeniti, zbog čega postaje sve teže primijetiti sirene ili čak zvukove iz vlastitog automobila. Gubitak sluha može predstavljati problem jer nas ti zvukovi upozoravaju kada bismo možda trebali stati ili se skloniti s puta. Stoga, provjerite svoj sluh barem svake tri godine nakon 50. godine. Razgovarajte sa svojim liječnikom o problemima koje imate u vezi sa sluhom. Možda postoje stvari koje mogu pomoći.

Ukočeni zglobovi i zakašnjele reakcije

Kako starimo, naši zglobovi mogu postati ukočeni, a mišići slabiji. Artritis, koji je čest među starijim osobama, može utjecati na sposobnost vožnje. Ove promjene mogu otežati okretanje glave unatrag, brzo okretanje upravljača ili sigurno kočenje.

Posavjetujte se s liječnikom ako vam se čini da vas bol, ukočenost ili artritis ometaju u vožnji. Ako je moguće, vozite automobil s automatskim mjenjačem, servo upravljačem, servo kočnicama i velikim retrovizorima. Budite tjelesno aktivni ili vježbajte kako biste zadržali ili čak poboljšali svoju snagu i fleksibilnost.

Također, naši refleksi mogu biti sporiji i možda nećemo reagirati onoliko brzo koliko smo mogli u prošlosti. Možda će raspon pažnje biti kraći, što otežava obavljanje dvije stvari odjednom. Ukočeni zglobovi ili slabi mišići također mogu otežati brzo kretanje. Gubitak osjećaja ili trnci u prstima i stopalima mogu otežati upravljanje automobilom. Parkinsonova bolest ili ograničenja nakon moždanog udara mogu vožnju učiniti opasnijom.

Zato uvijek ostavite više prostora između sebe i automobila ispred sebe. Počnite kočiti rano kada morate stati. Izbjegavajte područja s gustim prometom ili vožnju u vrijeme špice kada možete. Ako morate voziti brzom autocestom, vozite desnom trakom. Promet se ondje odvija sporije, što vam daje više vremena za donošenje odluka o sigurnoj vožnji.

Lijekovi i određene bolesti mogu utjecati na vožnju

Ponekad nam liječnik propiše lijekove zbog kojih se osjećamo pospano i ošamućeno. Mnogi lijekovi imaju nuspojave koje mogu vožnju učiniti nesigurnom. Obratite pozornost na to kako lijekovi mogu utjecati na vašu vožnju. Pažljivo pročitajte etikete lijekova. Potražite bilo kakva upozorenja. Napravite popis svih svojih lijekova i razgovarajte sa svojim liječnikom ili ljekarnikom o tome kako oni mogu utjecati na vašu vožnju. Posebno je važno da ne vozite ako osjećate vrtoglavicu ili pospanost.

U vrlo ranim fazama Alzheimerove bolesti ili drugih vrsta demencije, neki ljudi mogu nastaviti voziti. No, kako se pamćenje i vještine pogoršavaju, vožnja više nije sigurna.

Osobe s demencijom često ne znaju da imaju problema s vožnjom. Obitelj i prijatelji moraju pratiti sposobnost vožnje osobe i poduzeti mjere čim uoče potencijalni problem, poput zaboravljanja kako pronaći poznata mjesta poput trgovine ili čak svog doma. U suradnji s liječnikom obavijestite osobu da više nije sigurno nastaviti voziti.

Do kada stariji smiju voziti auto?
foto: Jan Macarol/Pixabay

Sigurnost prije svega

Možda već znate da vam je problem vožnja noću, autocestom ili po lošem vremenu. Neki stariji vozači također imaju problema s ustupanjem prednosti, skretanjem (osobito skretanjem ulijevo), mijenjanjem traka, mimoilaženjem i korištenjem rampi na brzim cestama. Neka vaše vozačke vještine provjeri instruktor za vožnju. Nekoliko dodatnih satova može se uzeti u svakoj autoškoli.

Kad ste u nedoumici i ne osjećate se sigurno, nemojte odlaziti na vožnju automobilom. Loše vrijeme poput kiše, leda ili snijega može svima otežati vožnju. Pokušajte pričekati da se vrijeme poboljša ili koristite autobuse, taksije ili druge usluge prijevoza. Izbjegavajte područja gdje vožnja može biti problem. Na primjer, odaberite rutu koja izbjegava autoceste, velike kružne tokove ili druge brze ceste, ili pronađite put koji zahtijeva malo ili nimalo skretanja lijevo.

Pitajte svog liječnika ako bilo koji od vaših zdravstvenih problema ili lijekova može učiniti nesigurnim da vozite. Zajedno možete napraviti plan koji će vam pomoći da nastavite voziti i odlučiti kada više nije sigurno voziti.

Isto tako, ako ste zabrinuti da će stariji član obitelji ili prijatelj voziti, svakako biste trebali reagirati. Ponekad starijoj osobi može biti teško shvatiti da više nije siguran vozač. Možda biste trebali promatrati vozačke sposobnosti osobe i onda joj pažljivo pristupiti i kazati kako njezina vožnja više nije sigurna.

Kada prestati voziti?

Postoje određeni znakovi koji upućuju na to da osoba možda više ne bi trebala voziti. Ako je osoba nedavno sudjelovala u sudarima vozila, okrznula automobil ili ima oštećenja na autu za koja nije sigurna kako su nastala, to može biti znak da s njezinom sposobnosti vožnje nešto nije u redu. Zatim, ako je dobila dvije ili više prometnih kazni ili upozorenja u posljednje dvije godine te ako joj prijatelji i susjedi sve češće prigovaraju zbog vožnje, možda je vrijeme ostaviti se automobila.

Mnogi ljudi osjećaju tjeskobu u vezi određenih uvjeta vožnje, posebice noćne vožnje, a određeni zdravstveni problemi mogu utjecati na sposobnost vožnje, uključujući probleme s vidom, sluhom i kretanjem. Obratite pažnju na pritužbe na brzinu, iznenadne promjene trake ili postupke drugih vozača te svakako slijedite preporuke liječnika o promjeni vozačkih navika ili se odlučite na potpuni prestanak vožnje.

Često je teško razgovarati sa starijom osobom o njenoj vožnji, no taj je razgovor ponekad itekako potreban. Evo nekih stvari koje bi mogle pomoći tijekom razgovora:

Dobro se pripremite na taj razgovor i utvrdite koje su, doista, potrebe te osobe za samostalnom vožnjom. Izbjegavajte izravni napad i radije koristite “ja” poruke radije nego “ti” poruke. Na primjer, recite: “Zabrinut sam za tvoju sigurnost dok voziš”, umjesto: “Više nisi siguran vozač.”

Svakako se držite teme i razgovarajte o vozačevim vještinama, a ne o njegovoj ili njezinoj dobi. Usredotočite se na sigurnost i održavanje neovisnosti. Budite jasni da je cilj da stariji vozač nastavi s aktivnostima u kojima trenutačno uživa, a da ostane siguran. Ponudite pomoć osobi da ostane neovisna. Na primjer, možete reći: “Pomoći ću ti da smisliš kako da stigneš kamo želiš ako vožnja nije moguća.”

Ne zaboravite ostati pozitivni i pružajte podršku. Prepoznajte važnost vozačke dozvole za stariju osobu. Shvatite da on ili ona mogu postati ljuti, povrijeđeni ili povučeni. Možete reći: “Razumijem da bi ovo moglo biti uznemirujuće” ili “Radit ćemo zajedno na pronalaženju rješenja.”

No možda će ipak doći trenutak kad vi ili vama draga starija osoba trebate odustati od vožnje. Svi starimo drugačije. Iz tog razloga ne postoji način da se odredi jedna dob kada bi svi trebali prestati voziti. Kako onda znati trebate li prestati voziti? Možda biste trebali razmisliti o odustanku od vožnje ako vam drugi vozači često trube, ako sve češće imate prometne nezgode, pa makar one bile i samo okrznuti blatobran. Zatim, ako vam se događa da se gubite čak i na cestama koje poznajete i ako vam se čini da se auti “pojavljuju niotkuda”.

Nadalje, možda više ne biste trebali voziti ako vas se lako omete tijekom vožnje ili ako su vam članovi obitelji, prijatelji ili susjedi rekli da su zabrinuti zbog vaše vožnje. Znak je upozorenja i ako imate problema ostati u svojoj traci ili imate problema s pomicanjem noge između papučica gasa i kočnice.

Kako biste vi i vaši bližnji bili što sigurniji u vožnji, planirajte unaprijed rutu kojom želite ići i odaberite vrijeme dana kad su najmanje gužve. Uzmite si dovoljno vremena i pokušajte naći sigurniju rutu, pa makar ona bila i dulja. Izbjegavajte sve distrakcije tijekom vožnje poput razgovora ili jedenja i uvijek, ali baš uvijek, na prvo mjesto stavljajte vlastitu i sigurnost ostalih putnika u vašem automobilu.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
Oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.