Prati nas

Zdravlje

Pronađite vrijeme

Preventivni pregledi nakon 50. godine put su u dugu i zdravu starost

U Europskoj uniji različite zdravstvene vlasti savjetuju različitu paletu pretraga koje valja obavljati nakon pedesetog rođendana.

Objavljeno

|

foto: CDC

Pilot projekt preventivnih sistematskih pregleda najprije će biti proveden u dvije županije početkom iduće godine, a nakon toga će zaživjeti na nacionalnoj razini, najavio je ministar zdravstva Vili Beroš na predstavljanju zdravstvene reforme u Ministarstvu zdravstva. Cilj je spriječiti bolesti ili ih što ranije početi liječiti, poručio je ministar.

Iako se još ne zna kako će u konačnici ta hrvatska zdravstvena reforma izgledati, u Europskoj uniji različite zdravstvene vlasti savjetuju različitu paletu pretraga koje valja obavljati nakon pedesetog rođendana. U nastavku ovoga priloga izdvajamo najčešće savjetovane.

Probir aneurizme abdominalne aorte (AAA).

Riječ je o provjeri koja traži izbočine ili promijene u abdominalnoj aorti, a obavlja se ultrazvukom abdomena (trbuha). Postupak je brz, bezbolan i pouzdan. Preventivni pregled može preduhitriti po život opasne ishode. Statistike pokazuju da je riječ o bolesti koja značajno češće pogađa starije muškarce pa se u nekim državama pregled nudi rutinski muškarcima starim 65 i više godina. Ovisno o rezultatima pregleda, pacijent se upućuje na daljnje pretrage i liječenje.

Kontrola krvnog tlaka

Krvni tlak je sila kojom krv djeluje na stijenke arterija. Visoki krvni tlak može oslabiti  srce i oštetiti stijenke arterija, povećavajući rizik od bolesti srca, moždanog udara i bolesti bubrega. Ovaj pregled obavlja se u ordinaciji liječnika opće prakse na način da medicinska sestra ili liječnik rutinski tlakomjerom s manšetom izmjeri vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog tlaka. Ne postoji osoba koja ne zna kako mjerenje krvnog tlaka izgleda pa na to ne treba trošiti riječi.

Ako su rezultati mjerenja izvan normalnog raspona, provjerit će se još nekoliko puta u narednim danima. Ako se ustanovi da je krvni tlak konstantno visok (hipertenzija), liječnik opće prakse predložit će terapiju koja se, najčešće, sastoji od jedne tablete kombiniranih lijekova dnevno. Liječenje može uključivati promjene načina života.

Prema podacima koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, svaki treći odrasli stanovnik Hrvatske ima vrijednosti arterijskoga tlaka veće 140/90 mmHg. Iako je hipertenzija povezana s izbježivim rizičnim čimbenicima i postoje učinkoviti lijekovi za njezino liječenje, istraživanja pokazuju da je ona loše kontrolirana u stanovništvu. Vrijednosti krvnog tlaka treba snižavati ispod 140/90 mmHg. Nažalost, gotovo 50 posto osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola onih koji znaju za svoj povišeni tlak ne poduzimaju ništa, odnosno niti se liječe medikamentima, niti mijenjaju štetne životne navike.

Preventivni pregled na rak crijeva

Probir raka crijeva ne dijagnosticira rak, ali može otkriti potencijalne probleme prije nego što osoba ima simptome. Komplet za testiranje na takozvanu okultnu krv u stolici i u Hrvatskoj se šalje pripadnicima rizične skupine poštom posve besplatno, nakon čega oni karticu s uzorkom stolice vraćaju natrag na analizu. Preciznije, ciljna skupina ovog programa su zdrave osobe oba spola u dobi od 50 do 74 godine s uobičajenim rizikom za razvoj raka debelog crijeva.

Ovim testom se traže tragovi krvi. Ako postoji bilo kakav znak toga, od pacijenta se traži da ponovno provede test. To ne znači da ima rak crijeva, ali možda će trebati pregled crijeva koji se zove kolonoskopija kako bi se isključila ta mogućnost. Mali postotak ljudi imat će abnormalan rezultat i trebat će naknadne testove.

Mamografski pregled dojki

Većina stručnjaka slaže se da je redoviti pregled dojki dobar način da se rano otkrije rak dojke – a što se ranije otkrije to ga je lakše liječiti. Glavni rizik je takozvano pretjerano dijagnosticiranje na način da zbog tvorbi koje nisu opasne po život pacijentice završe na dodatnim pregledima i liječenjima.

Ovaj pregled radi se kao rendgenska slika svake dojke. Svaka se dojka naizmjenično stavlja na rendgenski uređaj i nježno, ali čvrsto stisne prozirnom pločom. Kompresija traje samo nekoliko sekundi, ali nekima je to pomalo neugodno.

Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke U Hrvatskoj su obuhvaćene sve žene u RH u dobi od 50 do 69 godina. U okviru programa žene se pozivaju na besplatni mamografski pregled svake dvije godine. Rezultati se šalju pregledanoj ženi i liječniku opće prakse, obično dva tjedna nakon pregleda. Većina žena dobije normalan rezultat, no neke će biti upućena na dodatne preglede.

Test na rak grlića maternice

Uzimanje brisa, takozvani PAPA test, metoda je prevencije raka otkrivanjem abnormalnosti na grliću vrata maternice koje bi, ako se ne liječe, mogle dovesti do raka grlića maternice. PAPA test je jednostavna i neinvazivna medicinska pretraga kojom se uzima mala količina površinskih stanica rodnice, vrata maternice i kanala vrata maternice. Uzorak stanica zatim se šalje u citološki laboratorij gdje se analizira pod mikroskopom.

PAPA test ponajprije služi za otkrivanje promjena na stanicama vrata maternice. Žene starije od 50 godina ovu bi pretragu trebale obaviti najmanje jednom u pet godina. Za oko 1 od 20 žena test pokazuje neke abnormalne promjene koje zahtijevaju daljnje pretrage kako bi se otklonila sumnja na zloćudnu bolest.

Provjera razine kolesterola u krvi

Kolesterol je vrsta masti koja se prenosi tijelom u krvi. Visoke razine kolesterola mogu se nakupiti u arterijama i povećati rizik od srčanog ili moždanog udara. Razinu kolesterola mjerimo jednostavnim testom krvi za koji nam uputnicu daje liječnik opće prakse. Visoki kolesterol ne uzrokuje nikakve simptome, pa su pacijenti često nesvjesni njegove opasnosti.

Kada se utvrdi visoka razina kolesterola, pacijent se upućuje na promijene u načinu prehrane, održavanje zdrave tjelesne težine i redovitu tjelovježbu. U slučaju potrebe za lijekovima, liječnici najčešće propisuju lijekove za snižavanje kolesterola iz skupine statina.

Dermatološki pregled kože i madeža

Praćenje madeža može pomoći ranom otkrivanju raka kože. Većina madeža je bezopasna, no ponekad se mogu razviti u rijedak oblik raka kože koji se naziva maligni melanom. Pregledima se traži promjena boje, veličine ili oblika postojećeg madeža te nastanak novih.

Svaka starija osoba bi trebala i sama svakih nekoliko tjedana pregledati madeže i kontaktirati liječnika ako primijeti bilo kakve promjene, pogotovo ako često boravi na suncu ili je u mladosti često boravila na sucu, a posebice ako je tijekom života zadobila opekline od sunca. U slučaju ranog otkrića melanoma, problem se može otkloniti jednostavnim kirurškim zahvatom pri lokalnoj anesteziji.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “S godinama bolji – Aktivno i zdravo starenje”
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.