Prati nas

Vijesti

Imati plan

Što stariji radnici mogu učiniti da ostvare veću mirovinu?

Najveći dio onih koji štede u 3. mirovinskom stupu za njega izdvaja između 400 i 600 kn, koliko je potrebno za ostvarivanje punog iznosa državnih poticajnih sredstava.

Objavljeno

|

Kako imati veliku penziju?
Ana Tkalčević (screenshot: HRT)

Istraživanje Hanfe pokazalo je da se tek manjio dio građana pri planiranju mirovine, uz obvezno mirovinsko osiguranje, oslanja na druge mogućnosti štednje za mirovinu te u nedovoljnoj mjeri razmišljaju i o drugim izvorima prihoda, javlja javna televizija.

Anja Tkalčević, analitičarka Direkcije za zaštitu potrošača Hanfe u emisiji Dobro, jutro Hrvatska navela je neke savjete osobama kojima se bliži mirovina, ali i mlađima koji planiraju mirovinu.

Oglas

– Životni vijek koji provodimo u morovini je sve duži – i traje oko 21 godinu. Da bi skupili što veću količinu novca treba nam više vremena. Za mirovinu se treba početi pripremati što prije, savjetuje Anja Tkalčević. Dodala je kako istraživanje Hanfe pokazuje kako građani nisu baš informirani o tome kako točno funckionira 3. mirovinski stup, kakve su mogućnosti uplata. Posebice ta razina znanja nije dostatna kod onih koji se približavaju mirovini. Sve je više upita o proceduri i osnovnim koracima koji se moraju proći.

Kako štedjeti za mirovinu kad jedva krpamo kraj s krajem?

“Jako je nezahvalno pričati o načinima, ali ima poslovica koja kaže ‘Tko želi, nađe način’. Ali, ako pričamo o 3. stupu, ako odvojite dnevno 2 eura možete skupiti dovoljnu količinu novca da dobijete maksimalni iznos državnih poticaja od gotovo 100 eura, što je 15 posto na iznos od 5 tisuća kuna (666 eura). To je iznos koji nije toliko beznačajan, naročito ako uzmemo u obzir niske kamatne stope”, kaže Tkalčević.

Što mogu napraviti oni kojima je mirovina pred vratima?

“Ovisno o vremenu koje vam je ostalo tražit ćete najbolje rješenje. To može biti investicijska štednja i slično. Svakako je uputno educirati se, provjeriti koliko novaca imaju na računu 2. stupa i provjeriti koje su institucije koje će im trebati (HZMO, Regos, mirovinsko osiguravajuće društvo) te da steknu dojam koliki bi iznos mirovine mogli očekivati”, naglašava analitičarka i dodaje: “Postoje informativni centri u okviru mirovinskog dijela. Mislim da u najveća četiri grada u Hrvatskoj u koja možete doći u svakom trenutku i dobiti informacije. Ali i na šalteru Regosa, u Fini. Naravno tu je i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, osiguravajuća društva koja isplaćuju mirovine.”

Oko 40 posto ispitanih želi raditi i dalje

Istraživanje Hanfe provedeno 2022. na 1000 ispitanika koje su pred mirovinom ili u mirovini pokazalo je da: 40 posto osoba pred mirovinom planira nastaviti raditi i nakon umirovljenja. Oko 43 posto njih se planira u mirovini dodatno financijski osloniti na nekog člana obitelji, a 64 posto smatra kako neće imati dostatan iznos mirovine, javlja HRT.

Najveći broj ispitanika smatra da bi im mjesečna primanja nakon umirovljenja za ugodan život trebala iznositi između 5.000 i 7.000 kuna, što je gotovo dvostruko veći iznos od trenutačne prosječne mirovine.

Više od polovine u prijevremenoj starosnoj mirovini

Čak trećina ispitanika (35 posto) u dobi od 50 do 65 godina umirovljena je, a više od polovine ih je otišlo u prijevremenu starosnu mirovinu. Tek manji dio ispitanika u mirovni ostvaruje neki prihod i izvan sustava obaveznog mirovinskog osiguranja, u okviru kojeg mirovinu ostvaruje 91 posto svih umirovljenika (1. odnosno 1. i 2. stup).

Samo 5 posto s dobrovoljnom mirovinskom štednjom

Dodatni izvori prihoda uglavnom se ostvaruju kroz daljnji rad tijekom mirovine (24 %), dok je oslanjanje na dobrovoljnu mirovinsku štednju (5 %) bitno manje zastupljeno. Tek se 5 % osoba u mirovini oslanja na stalni prihod od financijske ili nefinancijske imovine, a dodatnih 5 % na povremeni prihod od njihove prodaje. No, unatoč tome – gotovo 41 % ispitanika se mora oslanjati na obitelj.

3. mirovinski stup i državni poticaji

Tek se manji dio građana pri planiranju mirovine oslanja na dobrovoljnu mirovinsku štednju. Iako vrlo visoki udio građana (84 posto) zna da postoji 3. mirovinski stup, njih 43 posto uplaćuje dobrovoljnu mirovinsku štednju ili to za njih čini poslodavac. Najveći dio njih mjesečno izdvaja između 400 i 600 kn, koliko je potrebno za ostvarivanje punog iznosa državnih poticajnih sredstava.

Životno osiguranje, dionice

Životno osiguranje, koje može biti jedan od dodatnih izvora sredstava u mirovini, posjeduje tek 22 posto ispitanika, a to je ujedno izvor sredstava za tek 4 posto osoba koje su već u mirovini. Financiranje kroz prinose na investicije je marginalno (5 posto ispitanika). Čak ni bankovna štednja nije značajno zastupljena jer se ušteđena sredstva uglavnom drže kod kuće ili na tekućem računu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

Oglas