Brak je zakonom uređena životna zajednica žene i muškarca, kaže Ustav i dodaje da se odnosi u bračnoj, ali i izvanbračnoj zajednici, uređuju zakonom. A zakonodavac je izjednačio te dvije zajednice pa ono što se odnosi na brak, vrijedi i za partnere koji nisu pred matičarom rekli sudbonosno da.
Bračni drugovi su u braku ravnopravni, sporazumno odlučuju o rađanju i podizanju djece te mjestu stanovanja. Pri tome bračni drugovi samostalno odlučuju o izboru svog rada i zanimanja.
Imovina u braku i nakon njega
Iako to u Hrvatskoj nije popularno kao u, recimo, Sjedinjenim Državama, bračni drugovi mogu sklopiti bračni ugovor kojim se uređuju imovinskopravni odnosi na postojećoj ili budućoj imovini. Potpisi bračnih drugova u bračnom ugovoru moraju bit ovjereni kod javnog bilježnika.
tekst se nastavlja ispod oglasa
Kada brak ili zajednica prestanu postojati, imovinski odnosi mogu se urediti sporazumom na sudu ili sudskom odlukom, pod uvjetom da niste napravili ranije spomenuti bračni ugovor.
Kuća, dom, stan…
No, gdje će bračnoj zajednici biti adresa? Zakon kaže da bračni drugovi mogu sporazumno odrediti mjesto stanovanja i obiteljsku kuću, odnosno stan koji predstavlja obiteljski dom za njih i djecu. No smije li jedan bračni drug, recimo, na tu kuću staviti hipoteku bez znanja drugog bračnog druga, ako je kuća bračna stečevina? Ne smije.
Naime, zakon kaže da bračni drug ne smije za trajanja braka otuđiti ili opteretiti obiteljsku kuću ili stan koji predstavlja bračnu stečevinu a ujedno je i obiteljski dom u kojem stanuje drugi bračni drug i njihova djeca nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb, bez pisane suglasnosti drugoga bračnog druga.
No kad brak ili izvanbračna zajednica prestane, tko ostaje u toj kući? Po prestanku braka, ako se nisu sporazumjeli, na zahtjev bračnog druga s kojim djeca stanuju, sud može odrediti pravo stanovanja u obiteljskom domu koji predstavlja bračnu stečevinu i obiteljski dom do razvrgnuća bračne stečevine.
Što se imovine tiče, bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu. Bračni drugovi su suvlasnici bračne stečevine u jednakim dijelovima, ako nisu drugačije uredili bračnim ugovorom. Ako imovinski odnosi nisu uređeni sporazum, bračni drugovi po prestanku braka mogu pokrenuti parnicu za podjelu bračne stečevine. Više o tomu pročitajte na ovoj poveznici.
tekst se nastavlja ispod oglasa