Bosiljak (Ocimum basilicum) je ona biljka koju svaki vrtlar, ali i gurman jednostavno moraju imati. Jer kuhinja bez bosiljka je kao nebo bez zvijezda, znaju to mnogi. Bilo da pripremate pašta šutu, umake za tjestenine ili jednostavnu salatu od slatke rajčice i mozzarelle.
Riječ je o nježnoj, mekoj i sočnoj jednogodišnjoj ili kratkotrajno višegodišnjoj biljci koja naraste 30 do 60 centimetara u visinu i do 30 centimetara u širinu. Kad kažemo “kratkotrajno višegodišnja biljka”, pod tim mislimo da je, u idealnim uvjetima, možete održati i dvije ili tri sezone, no puno lakše ju je iznova posijati svake godine.
Opojno mirisni listovi bosiljka su eliptični, svijetlozeleni i dugi do pet centimetara. Dostupan je u mnogim varijantama koje se razlikuju po veličini, boji i aromi; od klasičnog slatkog bosiljka do limunastih, cimetastih i tajlandskih vrsta.
Gdje i kako uzgajati bosiljak
Bosiljak traži toplinu i puno sunca. Najbolje uspijeva u zaštićenom, osunčanom kutku; u vrtu, na balkonu, terasi ili na kuhinjskom prozoru. Iako se može sijati izravno u tlo, idealan je za uzgoj u posudama. Važno je da tlo bude vlažno, ali dobro drenirano jer bosiljak ne voli stajanje u vodi.
U zatvorenom prostoru možete ga sijati već u rano proljeće, dok se u vanjske posude ili gredice sije kad prođe opasnost od mraza, obično krajem svibnja. Također, lako je nabaviti već razrasle mlade biljke u vrtnim centrima i na tržnicama.
Zbog svoje kompaktne veličine, bosiljak je idealan za gradske i dvorišne vrtove, mediteranske tematske gredice, posude i žardinjere na prozorima, zimske vrtove i staklenike.
Njega i održavanje
Redovitim pinciranjem (uklanjanjem vrhova biljke i cvjetnih pupova) potiče se rast novih listova i sprječava cvjetanje koje smanjuje aromatičnost listova. Ako bosiljak ipak procvjeta, njegove bijele ili ružičaste cvjetove možete ostaviti kao ukras; rado će ih posjećivati pčele i drugi korisni oprašivači.
Bolesti i štetnici
Bosiljak može postati žrtvom lisnih ušiju, puževa golaća, ali i gljivične bolesti – pepelnice. Redovito pregledavajte biljku i po potrebi je tretirajte blagim sredstvima poput sapunice ili ekoloških insekticida.
Kako se koristi?
Bosiljak se koristi svjež; dodaje se jelima od mljevenog mesa, umacima, juhama, pizzama i salatama, a nezaobilazan je sastojak domaćeg pesta. Njegovi listovi se mogu čak koristiti i u slasticama, poput sorbeta ili sladoleda s voćem. Višak listova možete usitniti i zamrznuti s malo maslinovog ulja u posudicama za led pa ćete tako u njemu uživati i zimi.
I za kraj, savjet početnicima: klasični slatki bosiljak najlakši je za uzgoj i izvrstan za svakodnevnu kulinarsku upotrebu.
Naša rubrika Vrt ima svoju Facebook grupu. Pridružite se ljubiteljima vrtlarstva, pohvalite se uspjesima, pitajte stručnjake, razmijenite savjete i inspirirajte se.
Kliknite ovdje i postanite dio naše zajednice.
