Predsjednik Zoran Milanović izjavio je da se više neće kandidirati za predsjednika, a čini se da nema ambicije ni ponovno postati premijer.
“Kako vrijeme odmiče, a u mojoj epizodi, vrijeme odmiče. Više neću biti kandidat za predsjednika niti za bilo što u politici. Neke stvari polako rezimiram. Shvaćam da je lijepo biti u krdu, ali u krdu i smrdi. Sadašnji premijer i ja smo se ukrdili prije 15, 20 godina”, rekao je Milanović.
Ova izjava sigurno je donijela olakšanje predsjedniku SDP-a Siniši Hajdašu Dončiću, koji je u dijelu javnosti percipiran kao “privremeni predsjednik” stranke, figura koja drži mjesto do eventualnog Milanovićevog povratka i kandidature na parlamentarnim izborima. Ovakva spekulacija sada je, barem na razini javne izjave, otklonjena. Znači li to da Milanović odlazi u mirovinu?
Prijevremena starosna uz penalizaciju?
Zoran Milanović rođen je 30. listopada 1966. godine i imat će 63 godine kada mu mandat istekne 2030. godine. Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, pravo na starosnu mirovinu stječe s 65 godina i minimalno 15 godina mirovinskog staža, što znači da će uvjete ispuniti krajem 2031.
Alternativno, ako ima najmanje 35 godina mirovinskog staža, može ostvariti pravo na prijevremenu starosnu mirovinu već s 60 godina, ali uz smanjenje iznosa mirovine zbog penalizacije koja trenutno iznosi 0.2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. No dobra vijest za Milanovića je da je Vlada RH upravo predstavila mirovinsku reformu s kojom će se penalizacija prestati primjenjivati kada umirovljenik navrši 70 godina.
Kako je nekad bilo?
Prije izmjena zakona 2013. godine, bivši predsjednici RH uživali su značajne povlastice poput posebne predsjedničke mirovine. Naime, predsjednik je automatski stjecao pravo na mirovinu nakon mandata, bez obzira na godine života ili mirovinski staž. Mirovina je iznosila oko 85 posto zadnje neto predsjedničke plaće, što je bilo znatno više od prosječne mirovine u Hrvatskoj.
To pravo na mirovinu nije bilo uvjetovano minimalnim stažem (npr. 15 godina, kao za ostale građane), već je proisticalo iz obnašanja predsjedničke dužnosti. Uz to, bivši predsjednici imali su pravo na ured, savjetnike, službeno vozilo s vozačem i druge beneficije bez vremenskog ograničenja.
Izmjenama Zakona o pravima predsjednika RH iz 2013., ukinuta je doživotna predsjednička mirovina za buduće predsjednike, a uvjeti za mirovinu izjednačeni su s onima iz Zakona o mirovinskom osiguranju. Sada bivši predsjednici imaju pravo na naknadu u trajanju od šest mjeseci nakon prestanka mandata, nakon čega prelaze na redovnu mirovinu (ako ispunjavaju uvjete) ili traže povratak na staro ili traže novo zaposlenje. Materijalna prava, poput ureda i vozača, ograničena su na pet godina nakon mandata, uz uvjet da predsjednik ne obnaša drugu plaćenu javnu dužnost.
Što slijedi nakon Pantovčaka?
Iako Milanović nije otkrio planove, njegovo iskustvo kao premijera i predsjednika sugerira da bi mogao ostati aktivan u javnom životu, možda kroz savjetničke ili lobističke poslove, recimo, u sektoru energetike. No prije toga treba vidjeti hoće li se zaista povući s političkih položaja.
